Zbog niza koruptivnih afera hrvatski političari poslednjih godina se u medijima često mogu pronaći u rubrikama „crne hronike“. Istražni i pravosudni organi imaju pune ruke posla, a kako stvari sada stoje čini se da zaštićenih nema. U mutnim radnjama prednjače funkcioneri vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), ali se provuče i poneko od hrvatskih Socijaldemokrata (SDP). Poznatu floskulu srpskih političara „samo nek institucije rade svoj posao“, pravosudni organi u Hrvatskoj sprovode u delo
Ove nedelje je zbog primanja mita pravosnažno osuđena bivša županica Sisačko-maslovačke županije Marina Lovrić Merzel. Po iu Srbiji dobro poznatoj šemi ona je zloupotrebljavajući svoju poziciju povlašćenom preduzetniku prodala državno preduzeće. Za to je dobila nadoknadu od sto hiljada evra, a novac „oprala“ kupovinom apartmana na ime rođaka.
Kada presuda bude pravosnažna, zbog primanja mita Lovrić Merzel provešće sedam godina u zatvoru Remetinac, a imovinu koju je stekla na nezakonit način vratiće u budžet građanima Hrvatske.
Slučaj Sanader
Foto: AP Photo/Darko BandicKad zaista niko nije zaštićen: Čitanje optužnice Ivi Sanaderu / Foto: AP Photo/Darko Bandić
Sudski epilog u oktobru prošle godine dobio je i slučaj bivšeg premijera i predsednika HDZ-a Ive Sanadera. On je osuđen na šest godina zatvora zbog mita koji je primio od bivšeg šefa mađarskog ogranka naftne kompanije MOL. Sanader je kao premijer dobio pet miliona evra da bi sklopio ugovor kojim je MOL dobio većinu u hrvatskoj naftnoj kompaniji INA. Sanader je morao da u državni budžet vrati dobit stečenu mitom.
MOL nije jedina afera u koju je bio umešan Sanader, vode se sudski procesi u još nekoliko predmeta, a moguće je da će jedinstvena zatvorska kazna za sve malverzacije Sanadera biti i veća. Hapšenje Sanadera bila je karta na koju je Hrvatska igrala za ulazak u EU. Iako nije bio jedini, na Sanaderu su se „kola slomila“, a nakon osam godina članstva u EU vladavina prava daje svoje rezultate.
Majstor preživljavanja Plenković
ANDREJ PLENKOVICRekonstrukcija za rekonstrukcijom Vlade: Andrej Plenković / Foto: Foto Tanjug/Foto Hina/Edvard Šušak
Za vreme dva mandata premijera Andreja Plenkovića retki su primeri ministara koji nisu bili uešani u neku aferu. Hapse se i stari i aktuelni ministri. A Plenković vešto godinama politički preživljava i krize prevazilazi rekonstrukcijama i izmenama u svom timu. Bez obzira na to, poznatu floskulu među srpskim vladajućim političarima „samo nek institucije rade svoj posao“, kolege iz HDZ-a dobro osećaju na svojoj koži.
Sredinom februara rano u ujutru uhapšen je i tada aktuelni ministar građevine Darko Horvat, nakon što je policija pretresla njegovu kuću po nalogu USKOK-a. On se tereti za malverzacije prilikom dodeljivanja evropskih i državnih para za podsticaj privrednicima dok je bio na čelu Ministarstva privrede.
Bojan Ivosevic foto_N1Gradonačelnik Splita Bojan Ivošević / Foto: N1
Pritisak institucija na političare u ćošak je saterao i lokalne vlasti u Splitu. Gradonačelnik Splita i njegov zamenik podneli su ostavke, a građani Splita ići će na nove izbore. Kap koja je prelila čašu bilo je podizanje optužnice protiv zamenika gradonačelnika Bojana Ivoševića zbog pretnji novinarki Slobodne Dalmacije. Nezadovoljan pisanjem ovog lista, Ivošević je urednicu gradske rubrike pozvao i pripretio „da će joj se napiti krvi“.
Kobna Laura Koveši
Jedan od slučajeva koji je uzdrmao hrvatsku javnost i region je hapšenje bivše ministarke regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijele Žalac. Vinkovčanka je uhapšena u zajedničkoj akciji hrvatske Kancelarije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala (USKOK) i Kancelarije evropskog javnog tužilaštva u Hrvatskoj.
Bila je javna tajna da je Žalac vršila malverzacije fondova EU, ili da je udarila automobilom desetogodišnju devojčicu dok je vozila skupoceni neprijavljeni Mercedes sa isteklom vozačkom dozvolom. Povod za hapšenje Žalac ipak je bilo njeno učešće u aferi „Softver“, sumnjivoj javnoj nabavci softverskog sistema za koji je bilo zainteresovano i evropsko tužilaštvo.
U pokretanju istrage protiv ministarke Žalac pomogla je Kancelarija evropskog javnog tužioca na čijem čelu je Rumunka Laura Koveši. Koveši, sada već sinonim u EU za odlučnu borbu protiv korupcije, zaslužna je za hapšenje najviših zvaničnika i političara iz država članica EU, a poslednje u nizu bilo je hapšenje bivšeg bugarskog premijera Bojka Borisova.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Svi Vučićevi izbori
17.april 2024.Đorđe Vukadinović, glavni urednik Nove srpske političke misli
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
“Za građane Republike Srpske bilo bi poražavajuće da im negiranje ratnih zločina bude preovlađujući detalj za političko opredjeljivanje”, kaže za “Vreme” predsjednik Helsinškog odbora iz Bijeljine Branko Todorović. “Valjda mogu vidjeti kuda ih je ta demagoška i šovinistička retorika dovela – u bijedu, siromaštvo, odlazak. Oni moraju shvatiti da vlast takvom retorikom želi da udalji pažnju javnosti od enormne korupcije, nedostatka novca i lošeg funkcionisanja institucija RS”
Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini
Direktan napad Irana na Izrael je presedan u višedecenijskom sukobu dva arhineprijatelja. Ako se Izrael uzdrži od nesrazmerno ubitačnog odgovora, to bi takođe bio presedan
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.