

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Iz Udruženja "Ne damo Jadar" kažu da se niko ne protivi rušenju ovih kuća, ali da je uslov da se sve odradi po zakonu i da kompanija Rio Tinto ima nelegalne dozvole za rušenje spornih objekata
Aktivisti iz Udruženja „Ne damo Jadar“, koji se protive iskopavanju litijuma, sprečili su kompaniju Rio Tinto da poruši nekoliko kuća koje je otkupila od meštana.
Nakon što su aktivista to prijavili, na terenu su se pojavili i pripadnici policije.
Aktivisti iz Udruženja Jadar kažu da kompanija Rio Tinto ima nelegalne dozvole za rušenje spornih objekata, kao i da je sve to prijavljeno Republičkoj inspekciji još 15. avgusta.
Zlatko Kokanović iz Udruženja „Ne damo Jadar“ kaže za N1 da je situacija u Nedeljicama mirna, nakon jutrošnjeg pokušaja rušenja kuća od strane kompanije Rio Tinto, kao i da je pozvana građavinska inspekcija koja nije izašla na teren.
On dodaje da se niko ne protivi rušenju ovih kuća, ali da je uslov da se sve odradi po zakonu.
„Oni su prekršili niz koraka. Izdali su građevinske dozvole za rušenje, a zakonom nije regulisano to prepoznavanje. Građevinski inpektor bi trebalo da izađe na teren, da konstatuje da je objekat nelegalno izgrađen i da naloži rušenje, što su oni preskočili. Glavni urbanista iz Loznice je potpisao te dozvole, i to još pre godinu dana. One su se nalazile na sajtu Grada 15 dana, ali ih sada nema nigde“, objasnio je Kokanović.
Uporni za nekog ko je otišao
Kako je „Vreme“ već pisalo, kompanija Rio Tinto već više od dve godine pokušava da dobije ključan dokument za iskopavanje litijuma, a Ministarstvo rudarstva i energetike je čak 11 puta produžilo rok za dopunu dokumentacije
Rio Tintu nedostaje Rešenje o određivanju obima i sadržaja studije o proceni uticaja na životnu sredinu koje je poništeno u januaru 2022. godine nakon što je donesena Uredba o prestanku važenja prostornog plana područja posebne namene za ovaj projekat.
„Vreme“ je takođe obajvilo i Nacrt studije Rio Tinta o životnoj sredini koja ukazuje na brojne hazarde rudnika u dolini Jadra.
U dokumentu se detaljno navodi kako kompanija misli da ih spreči i priznaje brojne negativne uticaje na životnu sredinu uz navode da iskustvo pokazuje kako je „ekonomsko-sociološki uticaj“ na stanovništvo jedino što donosi benefite.
Ali, i te „benefite“ neće imati svi.
U dokumentima se navode brojni i dugotrajni štetni uticaji na životnu sredinu, da bi prva ruda trebalo da bude izvađena 2025. i da bi rudnik trebalo da radi 60 godina.
B.G./N1
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve