img
Loader
Beograd, 32°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Srpska pravoslavna crkva

Sa kim se obračunava SPC: O „antisrbiji“, „samoopsenarima“ i „klevetnicima“

15. septembar 2023, 17:00 A. I
Foto: FoNet/SPC
Sinod SPC: Polaganje prava na istinu o Jasenovcu
Copied

Sinod Srpske pravoslavne crkve skreće pažnju na to da je „višestruko umanjivanje broja ustaških žrtava istorijski revizionizam“, da je to deo „projektovanog sveobuhvatnog, globalnog procesa čiji kreatori revidiraju i nameravaju da unište sve vrednosti ljudske civilizacije“. Sinod se u saopštenju obračunava sa „antisrbijom“ i raznoraznim „klevetnicima“. Oni se, tvrdi Sinod, pozivaju na vladiku Jovana od čijih se stavova o Jasenovcu SPC ograđuje

Sinod Srpske pravoslavne crkve (SPC) saopštio je u četvrtak da sa „žaljenjem i indignacijom prati medijsku revizionističku kampanju“ koju je, reciklirajući jednu staru, potpuno netačnu i krajnje štetnu izjavu o broju srpskih žrtava u genocidu nad Srbima, Jevrejima i Romima na teritoriji NDH, pokrenuo „izvesni sarajevski portal“.

Tu neistinu je, ističe Sinod, „oberučke prihvatilo na desetine glaslia“, pre svega u Hrvatskoj, u Federaciji Bosne i Hercegovine, u onim krugovima Crne Gore koji funkcionišu kao „antisrbija, kao i „nezaobilazna beogradska CNN affiliate grupa sa trabantima“, i svi oni i njihovi sagovornici trijumfalno objavljuju naslove tipa „Mit o 700.000 Srba ubijenih u Jasenovcu ruši upravo SPC“

Ko je zapravo „samoopsenar“

Njihov trijumf je, međutim, „samoopsena“, zbog toga što SPC u potpunosti i bez ostatka, kao nenaučnu, protivnu istorijskoj istini, odbacuje izjavu koja je svojevremeno pokrenula danas aktuelnu medijsku kampanju, ali i sve druge slične izjave koje, ma od koga poticale, relativizuju genocid izvršen u NDH, navodi se u saopštenju.

Počitajte još Ko manipuliše i zašto

Kako je istaknuto, istorijsku istinu da je nad srpskim pravoslavnim narodom u NDH, kao i nad „našom braćom Jevrejima i Ciganima“ počinjen genocid, ne može poreći nikakva laž, ma ko je izgovarao natežući se silogizmima i klevetajući sopstveni narod i njegove države, Srbiju i Republiku Srpsku.

Obračunavanje sa episkopom Jovanom

U ovom kontekstu se mora istaći da je, čim je episkop slavonski Jovan pre više godina izneo svoju privatnu, po nama proizvoljnu, istorijski neutemeljenu procenu o broju jasenovačkih žrtava, njemu je Sinod zvanično oduzeo pravo da se u javnosti oglašava po tom pitanju, znajući unapred da će svi dežurni napadači na SPC i na srpski narod, ukazuje SPC.

Pročitajte još Simboli venčanja Istoka i Zapada

Tako se, navodi se dalje, došlo do paradoksalne situacije da oni, klasični licemeri, prividno osuđuju stav koji i sami dele ili ga zastupaju u još radikalnijem obliku i „brane“ tradicionalni stav vrsnih predstavnika istorijske nauke, kod nas i u svetu.

Ko se to usuđuje da morališe patrijarhu

Njima su se nehotice, tim klasičnim licemerima, nesmotreno i nerazborito priključili pojedini ugledni srpski intelektualci i dali sebi pravo da drže moralističke lekcije i izriču presude patrijarhu, Sinodu i Saboru SPC, sve u ime svetosavskog patriotizma, koji inače obično ne razumeju u crkveno-pravoslavnom već u sekularno-političkom ključu.

Sinod skreće pažnju na to da je istorijski revizionizam, u našem slučaju višestruko umanjivanje broja ustaških žrtava, samo deo „projektovanog sveobuhvatnog, globalnog procesa čiji kreatori revidiraju i nameravaju da unište sve vrednosti ljudske civilizacije“.

Zašto se Sinod ograđuje od vladike Jovana

U saopštenju Sinda pomenuti vladika Jovan je ranijih godina pisao i govorio o žrtvama logora Jasenovac, ističući da je broj od 700.000 žrtava „veoma preuveličan“, te da, zapravo, ta cifra predstavlja istorijski revizionizam.

Za razliku od gotovo svih koji u kontekstu „Hrvati-su-ustaše“ pričaju o jasenovačkim, pre svega srpskim žrtvama, episkop Jovan Ćulibrk se tim pitanjima zaista naučno bavi. Magistarske studije je završio u Jerusalimu na temu istoriografija holokausta u Jugoslaviji, dobitnik je nagrade Golda Meir (2004), osam godina je proveo u Institutu za proučevanje holokausta u Jad Vašemu, sa kojim i danas sarađuje. Biće da Jad Vašem ne bi sarađivao sa revizionistom.

Pročitajte još Svesrpsko svetilište Aleksandra Vučića

Vladika Jovan je i predsednik Upravnog odbora Muzeja žrtava genocida u Beogradu.

On se pre nekoliko godina pobunio zbog toga što pojedinci u javnost iznose istorijski nepotvrđene informacije o broju žrtava u Jasanovcu, a istoričari na to ćute. Tvrdio je da mi nemamo predstavu koliko je zaista žrtava bilo u Jasenovcu jer se u Srbiji skoro ništa nije uradilo da bi se se do tog broja došlo.

Govorio je i da su srpski istoričari zanemarivali proučavenje stradanja u Drugom svetskom ratu i da ne postoji niti jedna jedina monografija ili doktorat nekog srpskog istoričara na tu temu.

Šta se to sada tako strašno dogodilo

Pre nekoliko dana jedan sarajevski portal je iskopao izjavu episkopa Ćulibrka iz 2019. o “državnom projektu revizije”. To je prenelo mnoštvo medija, porvršni, kakva većina jeste, kao da je to rekao sada, mahom izveštavajući u pozitivnom tonu da jedan takav glas dolazi iz Crkve.

Pročitajte još Dejan Ristić: Bez istorijskog znanja, interesovanja i saosećanja sa žrtvama

Na to je reagovalo osamdesetak profesora, naučnih saradnika i javnih ličnosti, među kojima su akademici Vasilije Krestić, Danilo Basta i Radomir Saičić, zatim profesor Miloš Ković i drugi. Potpisalu su apel upućen SPC i Vladi Srbije da se episkop Jovan razreši svih dužnosti vezanih za Jasenovac i genocid nad Srbima u NDH.

Na tu reakciju je saopštenjem reagovao Sinod SPC-a u kome se ponovo obračunava sa medijima, te sa pozicije istorijskog arbitra tvrdi da zna koji je broj žrtava u Jasenovcu, da bi koji redak kasnije ipak prepustio istorijskim naukama da to procene.

Pravda se tu SPC sekularnoj javnosti da je još ranije zabranio episkopu Ćulibrku da se u javnosti oglašava po tom pitanju, umesto da probleme u sopstvenim redovima, ako ih ima, rešava iza zatvorenih vrata.

Godine 2012. Kolegijum nedeljnika „Vreme“ je tada episkopa lipljanskog, vikarnog episkopa patrijarha srpskog u Pećkoj patrijaršiji Jovana Ćulibrka izabrao za ličnost godine.

A.I./FoNet

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

SPC revizija istorije Jasenovac Saopštenje sinod broj žrtava vladika jovan jovan ćulibrk
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Rotacijsko svetlo policije

Valjevo

16.avgust 2026. I.C.

Valjevskom tužiocu Vukašinu Vujičiću u toku noći zapaljen automobil

U toku noći između subote 15. i nedelje 16. avgusta u Valjevu je zapaljen automobil tužiocu Vukašinu Vujičiću, MUP podneo krivičnu prijavu protiv N.N. lica

Požar Omiš, Hrvatska

Požari

16.avgust 2026. I.C.

Požari u Srbiji i regionu: Stanje mirnije, ali vatrogasci i dalje na terenu

Požari u Hrvatskoj i Srbiji su tokom noći uglavnom bili mirniji, ali vatrogasci i dalje dežuraju na terenu, dok visoke temperature, suša i vetar otežavaju potpuno gašenje

KFOR na mostu u Kosovskoj Mitrovici

Kosovo

15.avgust 2026. Iva Manojlović (DW)

Šta očekuje Kosovsku Mitrovicu nakon povlačenja KFOR-a sa mosta na Ibru

Da li je u Kosovskoj Mitrovici zaista „poboljšana bezbednosna situacija“ zbog koje se KFOR se povlači sa glavnog mosta u tom gradu

Student Jovan Milovac ispred kamiona sa natpisom

Studenti

15.avgust 2026. B. B.

Policija i tužilaštvo i dalje ćute o čoveku koji se kamionom zaleteo na studente

Muškarac koji je upravljao kamionom predstavio se kao vlasnik firme „Žabac“

Milo Lompar

Studentska lista

15.avgust 2026. B. B.

Profesor Lompar: Režim favorizuje opoziciju nauštrb studentske liste

Opozicione stranke su svojim delovanjem tokom prošle godine u izvesnom smislu sačuvale režim, smatra profesor Milo Lompar

Komentar

Komentar

Svetozar Cvetković i protiv crnog i protiv belog

Naš veliki glumac Svetozar Cvetković je u intervjuu za „Vreme“ rekao ono što se u našoj čaršiji ne kaže – da je bolje da ima Bitefa, Festa i drugih festivala nego da ih nema. To se mnogima neće svideti jer se vode logikom „što gore to bolje“

 Nemanja Rujević
Protest

Komentar

Desnica i Vučić: Kalif umesto kalifa

Desničarske partije nikako da podrže studentski pokret, uprkos kosovskom zavetu studenata i svoj onoj ikonografiji po principu „Kosovo je srce Srbije“. Jer desničarsko poimanje sveta je partikularno, a studenti čvrsto stoje na univerzalnosti republikanskog tla

Ivan Milenković
Izbori

Komentar

Posle izbora nema kajanja

Političke partije i organizacije koje su protiv režima Aleksandera Vučića sve drže u svojim rukama. Ako na izborima, kad god da budu bili, budu poražene, biće same krive

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1858
Poslednje izdanje

Klimatske promene: Biblijsko leto i njegove pošasti

Srbija u plamenu Pretplati se
Intervju: Vujo Ilić, politikolog

Nije režim toliko oslabio koliko su studenti ojačali

Političko nasilje, sezona leto 2026.

Počinilac nepoznat, nalogodavac svima znan

Javna rasprava o nacrtu izmena Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja

Strogo kontrolisano obrazovanje

Intervju: Svetozar Cvetković, glumac

Rekvijem za umetnike koji menjaju svet

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Povezane vesti

Ličnost godine – Episkop lipljanski Jovan (Ćulibrk)

15.januar Momir Turudić

Simboli venčanja Istoka i Zapada

"Čak i ta državnost, prvo, nije do kraja ostvarena, a drugo nije donijela nešto što bi čovjeku omogućilo ličnu sreću, tako da smo ovdje pred jednim duboko uzburkanim duhovnim stanjem na obe strane. Kao episkop, ovdje primam i Albance i Srbe i sa svima razgovaram, i kod svih osjećam žudnju za nečim stabilnim, što se ne mijenja, što čuva ljudske vrijednosti i vrline bez pogovora, da ne mogu da se mijenjaju s vremenom"

Kultura sećanja

15.avgust dr Dragan Cvetković

Ko manipuliše i zašto

Broj žrtava u Jasenovcu neretko se izjednačava sa ukupnim stradanjem u NDH, a ukupni gubici u logoru se poistovećuju sa srpskim žrtvama. Tu se dolazi do pitanja da li je taj proces bio spontan ili je perfidno nametnut i kakva je bila uloga države, odnosno nekih republika i njihovih elita

Najava izgradnje Memorijalnog centra Jasenovac

15.septembar Ivan Ivanji

Svesrpsko svetilište Aleksandra Vučića

Da li će Memorijalni centar Jasenovac čiju su izgradnju najavili Vučić i Dodik biti u službi odavanja pošte žrtvama, istorijskog pamćenja, nauke i otkrivanja istine, ili mesto za okupljanje nacionalističkih hodočasnika i potkosurivanje neraščišćenih računa sa Hrvatima, sve u duhu "srpskog sveta" koji bi trebalo da se okreće oko aktuelnog predsednika Srbije

Intervju

15.april Sonja Ćirić

Dejan Ristić: Bez istorijskog znanja, interesovanja i saosećanja sa žrtvama

„Genocid  je najbrutalniji i najdramatičniji pojavni oblik ratnog zločina koji se sistematski vrši nad pripadnicima jednog naroda“, a između 1941. i 1945. godine „bio je počinjen nad Srbima na celokupnoj teritoriji Nezavisne Države Hrvatske“

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure