img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Srpska pravoslavna crkva

Sa kim se obračunava SPC: O „antisrbiji“, „samoopsenarima“ i „klevetnicima“

15. септембар 2023, 17:00 A. I
Foto: FoNet/SPC
Sinod SPC: Polaganje prava na istinu o Jasenovcu
Copied

Sinod Srpske pravoslavne crkve skreće pažnju na to da je „višestruko umanjivanje broja ustaških žrtava istorijski revizionizam“, da je to deo „projektovanog sveobuhvatnog, globalnog procesa čiji kreatori revidiraju i nameravaju da unište sve vrednosti ljudske civilizacije“. Sinod se u saopštenju obračunava sa „antisrbijom“ i raznoraznim „klevetnicima“. Oni se, tvrdi Sinod, pozivaju na vladiku Jovana od čijih se stavova o Jasenovcu SPC ograđuje

Sinod Srpske pravoslavne crkve (SPC) saopštio je u četvrtak da sa „žaljenjem i indignacijom prati medijsku revizionističku kampanju“ koju je, reciklirajući jednu staru, potpuno netačnu i krajnje štetnu izjavu o broju srpskih žrtava u genocidu nad Srbima, Jevrejima i Romima na teritoriji NDH, pokrenuo „izvesni sarajevski portal“.

Tu neistinu je, ističe Sinod, „oberučke prihvatilo na desetine glaslia“, pre svega u Hrvatskoj, u Federaciji Bosne i Hercegovine, u onim krugovima Crne Gore koji funkcionišu kao „antisrbija, kao i „nezaobilazna beogradska CNN affiliate grupa sa trabantima“, i svi oni i njihovi sagovornici trijumfalno objavljuju naslove tipa „Mit o 700.000 Srba ubijenih u Jasenovcu ruši upravo SPC“

Ko je zapravo „samoopsenar“

Njihov trijumf je, međutim, „samoopsena“, zbog toga što SPC u potpunosti i bez ostatka, kao nenaučnu, protivnu istorijskoj istini, odbacuje izjavu koja je svojevremeno pokrenula danas aktuelnu medijsku kampanju, ali i sve druge slične izjave koje, ma od koga poticale, relativizuju genocid izvršen u NDH, navodi se u saopštenju.

Počitajte još Ko manipuliše i zašto

Kako je istaknuto, istorijsku istinu da je nad srpskim pravoslavnim narodom u NDH, kao i nad „našom braćom Jevrejima i Ciganima“ počinjen genocid, ne može poreći nikakva laž, ma ko je izgovarao natežući se silogizmima i klevetajući sopstveni narod i njegove države, Srbiju i Republiku Srpsku.

Obračunavanje sa episkopom Jovanom

U ovom kontekstu se mora istaći da je, čim je episkop slavonski Jovan pre više godina izneo svoju privatnu, po nama proizvoljnu, istorijski neutemeljenu procenu o broju jasenovačkih žrtava, njemu je Sinod zvanično oduzeo pravo da se u javnosti oglašava po tom pitanju, znajući unapred da će svi dežurni napadači na SPC i na srpski narod, ukazuje SPC.

Pročitajte još Simboli venčanja Istoka i Zapada

Tako se, navodi se dalje, došlo do paradoksalne situacije da oni, klasični licemeri, prividno osuđuju stav koji i sami dele ili ga zastupaju u još radikalnijem obliku i „brane“ tradicionalni stav vrsnih predstavnika istorijske nauke, kod nas i u svetu.

Ko se to usuđuje da morališe patrijarhu

Njima su se nehotice, tim klasičnim licemerima, nesmotreno i nerazborito priključili pojedini ugledni srpski intelektualci i dali sebi pravo da drže moralističke lekcije i izriču presude patrijarhu, Sinodu i Saboru SPC, sve u ime svetosavskog patriotizma, koji inače obično ne razumeju u crkveno-pravoslavnom već u sekularno-političkom ključu.

Sinod skreće pažnju na to da je istorijski revizionizam, u našem slučaju višestruko umanjivanje broja ustaških žrtava, samo deo „projektovanog sveobuhvatnog, globalnog procesa čiji kreatori revidiraju i nameravaju da unište sve vrednosti ljudske civilizacije“.

Zašto se Sinod ograđuje od vladike Jovana

U saopštenju Sinda pomenuti vladika Jovan je ranijih godina pisao i govorio o žrtvama logora Jasenovac, ističući da je broj od 700.000 žrtava „veoma preuveličan“, te da, zapravo, ta cifra predstavlja istorijski revizionizam.

Za razliku od gotovo svih koji u kontekstu „Hrvati-su-ustaše“ pričaju o jasenovačkim, pre svega srpskim žrtvama, episkop Jovan Ćulibrk se tim pitanjima zaista naučno bavi. Magistarske studije je završio u Jerusalimu na temu istoriografija holokausta u Jugoslaviji, dobitnik je nagrade Golda Meir (2004), osam godina je proveo u Institutu za proučevanje holokausta u Jad Vašemu, sa kojim i danas sarađuje. Biće da Jad Vašem ne bi sarađivao sa revizionistom.

Pročitajte još Svesrpsko svetilište Aleksandra Vučića

Vladika Jovan je i predsednik Upravnog odbora Muzeja žrtava genocida u Beogradu.

On se pre nekoliko godina pobunio zbog toga što pojedinci u javnost iznose istorijski nepotvrđene informacije o broju žrtava u Jasanovcu, a istoričari na to ćute. Tvrdio je da mi nemamo predstavu koliko je zaista žrtava bilo u Jasenovcu jer se u Srbiji skoro ništa nije uradilo da bi se se do tog broja došlo.

Govorio je i da su srpski istoričari zanemarivali proučavenje stradanja u Drugom svetskom ratu i da ne postoji niti jedna jedina monografija ili doktorat nekog srpskog istoričara na tu temu.

Šta se to sada tako strašno dogodilo

Pre nekoliko dana jedan sarajevski portal je iskopao izjavu episkopa Ćulibrka iz 2019. o “državnom projektu revizije”. To je prenelo mnoštvo medija, porvršni, kakva većina jeste, kao da je to rekao sada, mahom izveštavajući u pozitivnom tonu da jedan takav glas dolazi iz Crkve.

Pročitajte još Dejan Ristić: Bez istorijskog znanja, interesovanja i saosećanja sa žrtvama

Na to je reagovalo osamdesetak profesora, naučnih saradnika i javnih ličnosti, među kojima su akademici Vasilije Krestić, Danilo Basta i Radomir Saičić, zatim profesor Miloš Ković i drugi. Potpisalu su apel upućen SPC i Vladi Srbije da se episkop Jovan razreši svih dužnosti vezanih za Jasenovac i genocid nad Srbima u NDH.

Na tu reakciju je saopštenjem reagovao Sinod SPC-a u kome se ponovo obračunava sa medijima, te sa pozicije istorijskog arbitra tvrdi da zna koji je broj žrtava u Jasenovcu, da bi koji redak kasnije ipak prepustio istorijskim naukama da to procene.

Pravda se tu SPC sekularnoj javnosti da je još ranije zabranio episkopu Ćulibrku da se u javnosti oglašava po tom pitanju, umesto da probleme u sopstvenim redovima, ako ih ima, rešava iza zatvorenih vrata.

Godine 2012. Kolegijum nedeljnika „Vreme“ je tada episkopa lipljanskog, vikarnog episkopa patrijarha srpskog u Pećkoj patrijaršiji Jovana Ćulibrka izabrao za ličnost godine.

A.I./FoNet

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

SPC revizija istorije Jasenovac Saopštenje sinod broj žrtava vladika jovan jovan ćulibrk
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Predsednik Srbije

Predsednik Srbije

13.фебруар 2026. M. L. J.

Vučić: „U Minhenu svi pričaju o ratu“

Aleksandar Vučić izjavio je da u Minhenu nikada više nije video ljudi u uniformama, kao i da svi pričaju o ratu. Brinu ga, kaže, i susedi

Kosovo

13.фебруар 2026. Iva Manojlović/DW

Atak na preostale srpske institucije na Kosovu

Srpske institucije na Kosovu zamiru, a zvanični Beograd ćuti, iako se busa nacionalizmom kad god ustreba

Prebijanje demonstranta u Valjevu, čovek na asfaltu, policajac sa podignutim pendrekom

Protesti u Srbiji

13.фебруар 2026. K. S.

Šest meseci od „najcrnje noći“ u Valjevu: Protest povodom avgustovske policijske brutalnosti

U Valjevu će u subotu, 14. februara, biti održan protest povodom šest meseci od policijske brutalnosti nad građanima tog grada. Kakav je plan skupa i šta se u Valjevu desilo lane

Studenti

13.фебруар 2026. Filip Đorđević (DW)

Studenti i opozicija: Hoće li politička zrelost prevagnuti nad sujetama?

„Prema poverenju koje uvažavamo se odnosimo svesno i odgovorno, stoga ne želimo da dopustimo da na bilo koji način zavisimo od drugih aktera", objašnjava Anja, studentknija Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu

Protest u Kragujevcu

Studentski protesti

12.фебруар 2026. K. S.

„Sretnimo se ponovo”: Kakav je plan protesta u Kragujevcu

U Kragujevcu i Orašcu će na Sretenje biti održani studentski skupovi. Kakav je plan protesta

Komentar
Takmičenje specijalnih jedinica u Dubaiju

Pregled nedelje

Trbušni ples specijalaca

Zašto je trbušni ples specijalaca na revijalnom takmičenju u Dubaiju toliko važan sa Srbiju i slične autoritarne države? Biće da to i te kako ima veze sa medijskim i drugim slobodama

Filip Švarm

Komentar

Srećna Manja svima koji slave

Manja Grčić dolazi u RTS sa imidžom ratraka – između novinarstva, odanosti režimu i krupnom kapitalu, uvek je birala drugo dvoje

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1832
Poslednje izdanje

Ova situacija

Pravda, režimski neprijatelj broj jedan Pretplati se
Šta je Centar za društvenu stabilnost

Produkcija otrova i magle

Mit o krađi glasova u SAD

Kako je Srbija postala kolateralna šteta

Dosije Epstin

Sada tek znamo koliko još ne znamo

Dosije “Vremena”: Vek samoće

Elenor Rigbi i svi ti usamljeni ljudi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Povezane vesti

Ličnost godine – Episkop lipljanski Jovan (Ćulibrk)

15.јануар Momir Turudić

Simboli venčanja Istoka i Zapada

"Čak i ta državnost, prvo, nije do kraja ostvarena, a drugo nije donijela nešto što bi čovjeku omogućilo ličnu sreću, tako da smo ovdje pred jednim duboko uzburkanim duhovnim stanjem na obe strane. Kao episkop, ovdje primam i Albance i Srbe i sa svima razgovaram, i kod svih osjećam žudnju za nečim stabilnim, što se ne mijenja, što čuva ljudske vrijednosti i vrline bez pogovora, da ne mogu da se mijenjaju s vremenom"

Kultura sećanja

15.август dr Dragan Cvetković

Ko manipuliše i zašto

Broj žrtava u Jasenovcu neretko se izjednačava sa ukupnim stradanjem u NDH, a ukupni gubici u logoru se poistovećuju sa srpskim žrtvama. Tu se dolazi do pitanja da li je taj proces bio spontan ili je perfidno nametnut i kakva je bila uloga države, odnosno nekih republika i njihovih elita

Najava izgradnje Memorijalnog centra Jasenovac

15.септембар Ivan Ivanji

Svesrpsko svetilište Aleksandra Vučića

Da li će Memorijalni centar Jasenovac čiju su izgradnju najavili Vučić i Dodik biti u službi odavanja pošte žrtvama, istorijskog pamćenja, nauke i otkrivanja istine, ili mesto za okupljanje nacionalističkih hodočasnika i potkosurivanje neraščišćenih računa sa Hrvatima, sve u duhu "srpskog sveta" koji bi trebalo da se okreće oko aktuelnog predsednika Srbije

Intervju

15.април Sonja Ćirić

Dejan Ristić: Bez istorijskog znanja, interesovanja i saosećanja sa žrtvama

„Genocid  je najbrutalniji i najdramatičniji pojavni oblik ratnog zločina koji se sistematski vrši nad pripadnicima jednog naroda“, a između 1941. i 1945. godine „bio je počinjen nad Srbima na celokupnoj teritoriji Nezavisne Države Hrvatske“

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure