img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Srpska pravoslavna crkva

Sa kim se obračunava SPC: O „antisrbiji“, „samoopsenarima“ i „klevetnicima“

15. септембар 2023, 17:00 A. I
Foto: FoNet/SPC
Sinod SPC: Polaganje prava na istinu o Jasenovcu
Copied

Sinod Srpske pravoslavne crkve skreće pažnju na to da je „višestruko umanjivanje broja ustaških žrtava istorijski revizionizam“, da je to deo „projektovanog sveobuhvatnog, globalnog procesa čiji kreatori revidiraju i nameravaju da unište sve vrednosti ljudske civilizacije“. Sinod se u saopštenju obračunava sa „antisrbijom“ i raznoraznim „klevetnicima“. Oni se, tvrdi Sinod, pozivaju na vladiku Jovana od čijih se stavova o Jasenovcu SPC ograđuje

Sinod Srpske pravoslavne crkve (SPC) saopštio je u četvrtak da sa „žaljenjem i indignacijom prati medijsku revizionističku kampanju“ koju je, reciklirajući jednu staru, potpuno netačnu i krajnje štetnu izjavu o broju srpskih žrtava u genocidu nad Srbima, Jevrejima i Romima na teritoriji NDH, pokrenuo „izvesni sarajevski portal“.

Tu neistinu je, ističe Sinod, „oberučke prihvatilo na desetine glaslia“, pre svega u Hrvatskoj, u Federaciji Bosne i Hercegovine, u onim krugovima Crne Gore koji funkcionišu kao „antisrbija, kao i „nezaobilazna beogradska CNN affiliate grupa sa trabantima“, i svi oni i njihovi sagovornici trijumfalno objavljuju naslove tipa „Mit o 700.000 Srba ubijenih u Jasenovcu ruši upravo SPC“

Ko je zapravo „samoopsenar“

Njihov trijumf je, međutim, „samoopsena“, zbog toga što SPC u potpunosti i bez ostatka, kao nenaučnu, protivnu istorijskoj istini, odbacuje izjavu koja je svojevremeno pokrenula danas aktuelnu medijsku kampanju, ali i sve druge slične izjave koje, ma od koga poticale, relativizuju genocid izvršen u NDH, navodi se u saopštenju.

Počitajte još Ko manipuliše i zašto

Kako je istaknuto, istorijsku istinu da je nad srpskim pravoslavnim narodom u NDH, kao i nad „našom braćom Jevrejima i Ciganima“ počinjen genocid, ne može poreći nikakva laž, ma ko je izgovarao natežući se silogizmima i klevetajući sopstveni narod i njegove države, Srbiju i Republiku Srpsku.

Obračunavanje sa episkopom Jovanom

U ovom kontekstu se mora istaći da je, čim je episkop slavonski Jovan pre više godina izneo svoju privatnu, po nama proizvoljnu, istorijski neutemeljenu procenu o broju jasenovačkih žrtava, njemu je Sinod zvanično oduzeo pravo da se u javnosti oglašava po tom pitanju, znajući unapred da će svi dežurni napadači na SPC i na srpski narod, ukazuje SPC.

Pročitajte još Simboli venčanja Istoka i Zapada

Tako se, navodi se dalje, došlo do paradoksalne situacije da oni, klasični licemeri, prividno osuđuju stav koji i sami dele ili ga zastupaju u još radikalnijem obliku i „brane“ tradicionalni stav vrsnih predstavnika istorijske nauke, kod nas i u svetu.

Ko se to usuđuje da morališe patrijarhu

Njima su se nehotice, tim klasičnim licemerima, nesmotreno i nerazborito priključili pojedini ugledni srpski intelektualci i dali sebi pravo da drže moralističke lekcije i izriču presude patrijarhu, Sinodu i Saboru SPC, sve u ime svetosavskog patriotizma, koji inače obično ne razumeju u crkveno-pravoslavnom već u sekularno-političkom ključu.

Sinod skreće pažnju na to da je istorijski revizionizam, u našem slučaju višestruko umanjivanje broja ustaških žrtava, samo deo „projektovanog sveobuhvatnog, globalnog procesa čiji kreatori revidiraju i nameravaju da unište sve vrednosti ljudske civilizacije“.

Zašto se Sinod ograđuje od vladike Jovana

U saopštenju Sinda pomenuti vladika Jovan je ranijih godina pisao i govorio o žrtvama logora Jasenovac, ističući da je broj od 700.000 žrtava „veoma preuveličan“, te da, zapravo, ta cifra predstavlja istorijski revizionizam.

Za razliku od gotovo svih koji u kontekstu „Hrvati-su-ustaše“ pričaju o jasenovačkim, pre svega srpskim žrtvama, episkop Jovan Ćulibrk se tim pitanjima zaista naučno bavi. Magistarske studije je završio u Jerusalimu na temu istoriografija holokausta u Jugoslaviji, dobitnik je nagrade Golda Meir (2004), osam godina je proveo u Institutu za proučevanje holokausta u Jad Vašemu, sa kojim i danas sarađuje. Biće da Jad Vašem ne bi sarađivao sa revizionistom.

Pročitajte još Svesrpsko svetilište Aleksandra Vučića

Vladika Jovan je i predsednik Upravnog odbora Muzeja žrtava genocida u Beogradu.

On se pre nekoliko godina pobunio zbog toga što pojedinci u javnost iznose istorijski nepotvrđene informacije o broju žrtava u Jasanovcu, a istoričari na to ćute. Tvrdio je da mi nemamo predstavu koliko je zaista žrtava bilo u Jasenovcu jer se u Srbiji skoro ništa nije uradilo da bi se se do tog broja došlo.

Govorio je i da su srpski istoričari zanemarivali proučavenje stradanja u Drugom svetskom ratu i da ne postoji niti jedna jedina monografija ili doktorat nekog srpskog istoričara na tu temu.

Šta se to sada tako strašno dogodilo

Pre nekoliko dana jedan sarajevski portal je iskopao izjavu episkopa Ćulibrka iz 2019. o “državnom projektu revizije”. To je prenelo mnoštvo medija, porvršni, kakva većina jeste, kao da je to rekao sada, mahom izveštavajući u pozitivnom tonu da jedan takav glas dolazi iz Crkve.

Pročitajte još Dejan Ristić: Bez istorijskog znanja, interesovanja i saosećanja sa žrtvama

Na to je reagovalo osamdesetak profesora, naučnih saradnika i javnih ličnosti, među kojima su akademici Vasilije Krestić, Danilo Basta i Radomir Saičić, zatim profesor Miloš Ković i drugi. Potpisalu su apel upućen SPC i Vladi Srbije da se episkop Jovan razreši svih dužnosti vezanih za Jasenovac i genocid nad Srbima u NDH.

Na tu reakciju je saopštenjem reagovao Sinod SPC-a u kome se ponovo obračunava sa medijima, te sa pozicije istorijskog arbitra tvrdi da zna koji je broj žrtava u Jasenovcu, da bi koji redak kasnije ipak prepustio istorijskim naukama da to procene.

Pravda se tu SPC sekularnoj javnosti da je još ranije zabranio episkopu Ćulibrku da se u javnosti oglašava po tom pitanju, umesto da probleme u sopstvenim redovima, ako ih ima, rešava iza zatvorenih vrata.

Godine 2012. Kolegijum nedeljnika „Vreme“ je tada episkopa lipljanskog, vikarnog episkopa patrijarha srpskog u Pećkoj patrijaršiji Jovana Ćulibrka izabrao za ličnost godine.

A.I./FoNet

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

broj žrtava Jasenovac jovan ćulibrk revizija istorije Saopštenje sinod SPC vladika jovan
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Tortura u Srbiji

03.октобар 2025. M. L. J.

UN izvestiteljka za torturu piše o zvučnom topu u Srbiji

Eksperimentalno akustično oružje iskorišćeno je na demonstrantima u Srbiji, kaže specijalna izvestiteljka Ujedinjenih nacija za torturu

Ratni zločini

03.октобар 2025. M. L. J.

Duhovi prošlosti tumaraju Bijelim Poljem: Radovanu Karadžiću oduzeta književna nagrada

Osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću oduzeta je književna nagrada „Risto Ratković“ koju je dobio 1992. godine. Odluku su pratila brojna previranja između današnjih političara u Bijelom Polju

Peti oktobar

03.октобар 2025. K. S.

Gde su danas glavni akteri smene Miloševićevog režima

U nedelju se navršava 25 godina od pada režima Slobodana Miloševića 5. oktobra 2000. Gde su danas glavni akteri revolucije

Novosadska skupština

03.октобар 2025. I.M.

Novi Sad: Dok odbornici raspravljaju o planovima i garaži, građani zahtevaju izbore

Dok Skupština grada Novog Sada danas razmatra više od 60 tačaka dnevnog reda, zborovi građana su se okupili ispred zgrade tražeći raspisivanje izbora za mesne zajednice, koji su mesecima odlagani

Studentski protesti

03.октобар 2025. I.M.

Putin: Zapad pokušava da organizuje obojenu revoluciju u Srbiji

Govoreći o protestima u Srbiji, Putin je ocenio da mlade treba pridobiti dijalogom, ali i upozorio da ih zapadne sile koriste za destabilizaciju zemlje. „Oni žele da srpski narod ponovo strada“, poručio je ruski predsednik

Komentar

Komentar

Koliko nas je?

Bitka između protivnika i pobornika vlasti, pravne države i bezakonja, dobra i zla, svela se na dokazivanje koga ima više. Ne bez razloga

Andrej Ivanji

Komentar

Koliko puta dnevno jede naprednjak?

To što Vučić u činjenici da studenti jedu triput dnevno vidi „obojenu revoluciju“ svedočanstvo je autoprojekcije – on nikad nije iskusio podršku, a da nije plaćena

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Dijalog u skladištu nestalog oružja

Kao što Vučić govori o dijalogu, Dačić i Vasiljević zbore o zakonu, borbi protiv kriminala i policiji od koje „ni jedne nema bolje“. Reč je o čistom fejku, kao što je i sve ostalo pod naprednjačkim režimom

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1813
Poslednje izdanje

Kriminalni klanovi, tajne službe, režimski batinaši

Ko sve vršlja po Srbiji Pretplati se
Intervju: Stefan Simić, Pokret slobodnih građana

Jedina vizija SNS za Beograd je korupcija

Intervju: Vukašin Milićević, Demokratska stranka

Podrška studentima je jedini put

Istraživanje NSPM – septembar 2025.

Vučićevo pumpanje u probušeni balon

Pozorište

Protiv uskogrudosti i mržnje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Povezane vesti

Ličnost godine – Episkop lipljanski Jovan (Ćulibrk)

15.јануар Momir Turudić

Simboli venčanja Istoka i Zapada

"Čak i ta državnost, prvo, nije do kraja ostvarena, a drugo nije donijela nešto što bi čovjeku omogućilo ličnu sreću, tako da smo ovdje pred jednim duboko uzburkanim duhovnim stanjem na obe strane. Kao episkop, ovdje primam i Albance i Srbe i sa svima razgovaram, i kod svih osjećam žudnju za nečim stabilnim, što se ne mijenja, što čuva ljudske vrijednosti i vrline bez pogovora, da ne mogu da se mijenjaju s vremenom"

Kultura sećanja

15.август dr Dragan Cvetković

Ko manipuliše i zašto

Broj žrtava u Jasenovcu neretko se izjednačava sa ukupnim stradanjem u NDH, a ukupni gubici u logoru se poistovećuju sa srpskim žrtvama. Tu se dolazi do pitanja da li je taj proces bio spontan ili je perfidno nametnut i kakva je bila uloga države, odnosno nekih republika i njihovih elita

Najava izgradnje Memorijalnog centra Jasenovac

15.септембар Ivan Ivanji

Svesrpsko svetilište Aleksandra Vučića

Da li će Memorijalni centar Jasenovac čiju su izgradnju najavili Vučić i Dodik biti u službi odavanja pošte žrtvama, istorijskog pamćenja, nauke i otkrivanja istine, ili mesto za okupljanje nacionalističkih hodočasnika i potkosurivanje neraščišćenih računa sa Hrvatima, sve u duhu "srpskog sveta" koji bi trebalo da se okreće oko aktuelnog predsednika Srbije

Intervju

15.април Sonja Ćirić

Dejan Ristić: Bez istorijskog znanja, interesovanja i saosećanja sa žrtvama

„Genocid  je najbrutalniji i najdramatičniji pojavni oblik ratnog zločina koji se sistematski vrši nad pripadnicima jednog naroda“, a između 1941. i 1945. godine „bio je počinjen nad Srbima na celokupnoj teritoriji Nezavisne Države Hrvatske“

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure