

Mediji
Informer opet zabranjen u Crnoj Gori
Drugi put za nekoliko meseci program televizije Informer je zabranjen u Crnoj Gori zbog govora mržnje i negiranja nacionalnog identiteta Crnogoraca




Državni organi Srbije mogli bi aktivnije da se bave razbijanjem krijumčarskih kanala, smatra direktor istraživanja Beogradskog centra za bezbednosnu politiku Predrag Petrović
Sukobi među krijumčarskim grupama intenzivirani su u Subotici još od jula prošle, 2022. godine, a u prvih šest meseci ove godine podnete su krivične prijave protiv 25 osoba osumnjičenih za nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi.
Rešenje problema sukoba krijumčarskih grupa na obodu Subotice izostaje zbog toga što su te grupe povezane sa ljudima iz lokalnih organa vlasti, smatraju sagovornici portala Magločistač.
U poslednjih godinu dana više migranata je ubijeno ili ranjeno u obračunima među njihovim krijumčarima na obodu Subotice. Sukobi su sve bliži domaćinstvima, posebno u naselju Hajdukovo, gde su nedavno na jednu porodičnu kuću bačene tri ručne bombe, od kojih su dve eksplodirale.
Državni organi Srbije mogli bi aktivnije da se bave razbijanjem krijumčarskih kanala, smatra direktor istraživanja Beogradskog centra za bezbednosnu politiku Predrag Petrović.
„Policiji su, pre svega, poznati migranti koji se bave organizovanjem krijumčarenja drugih migranata. Problem je što su oni povezani s ljudima iz lokalnih organa vlasti, iz policije, ali ukoliko država želi aktivnije da rešava taj problem – rešiće ga. Jer, nije zaista teško ustanoviti ko se tim poslovima bavi“, ocenio je Petrović.
Pravnik iz Inicijative A 11, Nikola Kovačević naveo je da je u Bugarskoj, ali i u drugim zemljama, bilo hapšeno po 20 ili 30 policajaca zbog mita, korupcije i krijumčarenja, pa se pita zašto se to ne bi dešavalo i u Srbiji.
„Ali, pitanje je da li su tačni navodi koje su novinari iznosili na osnovu vrlo kredibilnih izvora, da zapravo određeni delovi lokalne policije imaju neki udeo u tome“, ukazao je.
U svakom trenutku u Srbiji se nalazi oko 5.000 migranata, najviše iz Sirij, koji, pre ili kasnije, uz pomoć krijumčara napuste našu zemlju, kaže izvršni direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila Radoš Đurović.
Objašnjava da su krijumčarski lanci vrlo složeni, vrlo organizovane grupe koje imaju različite nivoe svog rada i slojeve ljudi koji su uključeni u njima. I među migrantima ima onih koji regrutuju za te krijumčarske grupe.
„Ja bih rekao da je nekoliko stotina njih aktivno na području naše granice sa severom. A ono što mi vidimo u javnosti, vidimo samo pucnje i te incidente koji ljudima koji nisu na terenu, deluju čudno i bez objašnjenja. Ima sve svoje objašnjenje. Upravo zbog ograde i guranja ljudi nazad iz Mađarske, apsurdno mi imamo veliki problem s krijumčarenjem, jer ono jača“, istakao je Đurović.
Izvršni direktor za šumarstvo, ekologiju i razvoj „Vojvodinašuma“, Marko Marinković potvrdio je da je zbog sukoba među migrantima Javno preduzeće „Vojvodinašume“ „izgubilo kontrolu“ nad delom Srbije koji im je poveren.
Ceo tekst pročitajte na portalu Magločistač.
B.G./Magločistarč/021/RTS


Drugi put za nekoliko meseci program televizije Informer je zabranjen u Crnoj Gori zbog govora mržnje i negiranja nacionalnog identiteta Crnogoraca


„Tačno je reći da smo postigli zaključak o velikom delu pitanja o kojima se raspravlja, ali reći da to znači da je potpisivanje sporazuma neizbežno - niko ne može da iznese takvu tvrdnju“, kaže portparol Ministarstva spoljnih poslova Irana Esmail Bakai


Da li su studenti na Slaviji predstavili delove političkog programa ili samo pravac pobune? Profesor Fakulteta političkih nauka Bojan Vranić za „Vreme“ kaže da ima naznaka pomeranja ka programu, ali da je snaga studenata i dalje u mobilizaciji i poverenju građana


Curenje fotografija aktiviste Nikole Ristića sa nadzornih kamera beogradskog aerodroma u tabloide, obelodanilo je da je aerodrom omogućio pristup ovom nadzoru bez ikakvih sporazuma i pravila „neograničenom broju ljudi“, piše Birn


Dokument Stejt departmenta pokazuje da Vašington više ne želi dugoročne projekte političkog preoblikovanja Zapadnog Balkana, već stabilnost koja odgovara američkim bezbednosnim i ekonomskim interesima. U fokusu su trgovina, energetika, NATO saradnja i borba protiv transnacionalnog kriminala
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve