

Evropska unija
Košta u Beogradu: Bez reformi i usklađivanja sa EU nema napretka Srbije ka članstvu
Predsednik Evropskog saveta traži od vlasti u Srbiji da se pozabave sprečavanjem zloupotrebe državnih resursa i pritiska na birače




O Flekinoj umetnosti će se tek pisati. Njegova zaostavština je ogromna, slojevita i kompleksna, raštrkana u različitim sferama. “Propast u totalu i totalitetu. Totalitarna propast. Na sceni su Glupost, Primitivizam, Pohlepa i Laž. To su imena jahača ovdašnje apokalipse. Tradicionalni pristup: niko ništa neće da vidi, čuje i zna. Neznanje je ovde oduvek važilo kao izgovor. Kratka dijagnoza: anarhističko-komunističko-pravoslavni kameleonizam. Dobitna kombinacija – simbioza hajdučkog i podaničkog mentaliteta“, govorio je Fleka u svom audio-performansu “Radio šišmiš”
“Da li je umetnik savest društva? Da li je umetnik bolest društva? Da li je umetnik ogledalo društva? U svakom slučaju – on je tu da postavlja pitanja i sebi i okolini. Da podstiče ljude da postavljaju pitanja sami. Za iznalaženje bilo kakvog odgovora bitno je, za početak, postavljati pitanja. To je šok terapija bez anestezije: kada ljude privedeš pred ogledalo i nateraš ih da vide sve ono što su uporno odbijali da vide. Taj proces pojedinačne, pa onda i kolektivne samospoznaje nije moguće ni odlagati ni eskivirati. Ko ste, šta ste i kuda ste krenuli?”
Ove reči istrgnute iz gotovo manifestnog intervjua datog 1994. beogradskom magazinu za kulturu i umetnost “Eterna”, odzvanjaju svojom aksiomskom aktuelnošću i danas. Razgovor zabeležen u jeku ratova vođenih na teritoriji urušene Jugoslavije, uz prateći raspad civilizacijskih normi i posledični embargo u kojem se većinski preživljavalo na teritoriji Beograda, mogao se voditi bilo kad, bilo gde. Ipak, nije naodmet istaći da je ovaj iskaz iz doba naoko drugačijeg od današnjeg, objavljen u gradu okruženom sa svih strana žandarmerijskim kontrolnim punktovima i poplavom vešto rukovođenog i nadziranog kriminala koji je, ispostavilo se, sve vreme služio dvojako – za prelivanje dojučerašnjih javnih dobara u novostečeni kapital unutar vladajuće vrhuške i kao efikasan metod zastrašivanja stanovništva. Ali ovo je, navodno (kako to najčešće biva), priča o nečem drugom.
Umetnik o kojem je ovde reč svet je ugledao 1954. u Šapcu, evidentiran u matičnoj knjizi rođenih kao Miomir Grujić…
Pročitajte ceo tekst Uroša Đurića u nedeljniku „Vreme“ od četvrtka, 25. avgusta 2022.
Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Predsednik Evropskog saveta traži od vlasti u Srbiji da se pozabave sprečavanjem zloupotrebe državnih resursa i pritiska na birače


Dok Aleksandar Vučić pred evropskim zvaničnicima nastupa kao faktor "mira i stabilnosti" njegov odlazak na samit u Tivat prati propagandni rad "Informera", čarter-let sa 87 lojalista, upozorenje BIA i pojačane kontrole crnogorskih državljana na granicama sa Srbijom. Da li pokušaj da se "Ćacilend" preseli preko granice pokazuje kako izgleda evropski put Srbije?


Zašto Vučić prikazuje Srbiju kao opsednutu tvrđavu koju policija brani od spoljnih neprijatelja? Zbog čega bi Vulin da se uveze novi srpski narod? Šta je poručila plesna tačka na obeležavanju Dana policije? O tome pišemo u uvodniku novog broja „Vremena“


Aktivista iz Gornjeg Milanovca Branimir Stojčić tako je silno uvredio lokalne naprednjake da su oni potegli krivičnu prijavi i parnične postupke. Preti mu globa od 3,5 miliona dinara, a ljudi sada skupljaju novac da mu pomognu


Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić kaže da u Crnoj Gori „postoji ozbiljna bezbednosna pretnja po život“ Aleksandra Vučića, pa ga moli da ako baš insistira da ide na samit EU-Zapadni Balkan, ni slučajno ne prenoći u Tivtu
Si, Tramp, Putin i Dan srpske diplomatije
Nepodnošljiva lakoća šibicarenja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve