Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Troškovi gasa i struje u proseku su poskupeli 6,5 puta za samo godinu dana. Nema države u Evropi koja ne oseća katastrofalne posledice takvog energetskog šoka. Uz ovako visoke cene struje i gasa, Evropi preti deindustrijalizacija, jer će se fabrike preseliti u one krajeve sveta gde je cena energije pristupačna. U SAD cena gasa je trenutno šest puta niža nego u Evropi, a slična je situacija i sa cenom struje
Krajem avgusta došlo je do kolapsa na tržištu struje u Evropi: cena struje na tzv. spot tržištu za kupovinu godinu dana unapred u Francuskoj u jednom trenutku je prešla magičnu granicu od 1000 evra za megavat-sat, dok se u Nemačkoj približila toj sumi. To je fantastično visoka cena, neodrživa i za stanovništvo i za privredu. Cena struje na tržištu se u prethodnih desetak godina, sve do leta 2021. godine, kretala oko 45 evra.
Problemi na tržištu struje su počeli još prošle jeseni, ali je tek sada došlo do ozbiljnije reakcije. Dok se kriza raspirivala, evropske institucije su radile brzinom puža. Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je tek 8. juna, na sednici Evropskog parlamenta, izjavila da tržište struje više ne funkcioniše. U tom trenutku to je bila “revolucionarna izjava”, jer je do tada iz evropskih institucija uporno ponavljano da se tržište struje ponaša upravo onako kako je zamišljeno (odnosno, da favorizuje prevashodno tzv. “obnovljive izvore” – OI).
Trebalo je da prođe skoro tri meseca od te izjave i da nastupe mnogo veći poremećaji na tržištu struje (i gasa), da bi se najzad pojavila konkretna reakcija iz Brisela…
Početak bunta
Prošle nedelje u Pragu se, prema procenama agencije Rojters, skupilo preko 70.000 građana koji su protestovali zbog previsokih cena energije. Na protestu, koji su organizovale desničarske organizacije, okrivljena je EU zbog pogrešne energetske politike; demonstriralo se i protiv NATO-a, i protiv izbeglica iz Ukrajine.
U Napulju je organizovano paljenje računa za struju, a u Velikoj Britaniji se formirao pokret “Don’t Pay UK” (ne plaćaj), koji je za sada okupio 150.000 potpisnika… Prošle godine, domaćinstva u Britaniji su potrošila energiju u vrednosti od 30 milijardi funti, dok bi naredne godine, kako sada stvari stoje, istu količinu energije morala da plate 170 milijardi funti…
Realno je pretpostaviti da će Srbiji u hladnim danima nedostajati između 10 i 15 odsto papreno skupe struje. Situaciju dodatno otežava činjenica da su zbog velike suše hidroakumulacije na veoma niskom nivou…
Pročitajte ceo tekst Bogdana Petrovića u nedeljniku „Vreme“ od četvrtka, 8. septembra 2022.
Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Slobodan Milutinović Snajper, kriminalac blizak naprednjacima, uhapšen je u Madridu pošto je godinu dana bio u bekstvu. Njegovo ime često se nalazilo u crnim hronikama
"Srbija protiv nasilja" u kojoj se ujedinio dobar deo opozicije je delovala kao dobitnička kombinacija. Pocepala se po pitanju izlaska na izbore ili bojkota. Vlast likuje, a opozicioni birači su zbunjeni
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić raspisala je izbore za odbornike 66 jedinica lokalne samouprave
Glasanje o rezoluciji o Srebrenici o kojoj je Generalna skupština Ujedinjenih nacija trebalo da se izjasni 2. maja je odloženo. Još nije poznato kada će se ova rezolucija naći na dnevnom redu Generalne skupštine UN
Srpska opozicija bila je u Bundestagu pre nekoliko dana tražeći (i dobivši) podršku parlamentarnih stranaka. Kakav je stav nemačkih parlamentaraca sada kada se opozicija razilazi oko toga treba li izaći na izbore?
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve