img
Loader
Beograd, 40°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Raskol u pravoslavlju

Božić stiže ranije u Ukrajinu: Ko ne želi, ne mora da slavi kad i Rusi

21. децембар 2022, 21:53 J.H.
Foto: Gerhard/Pixabay
Copied

Sve što je ikada spajalo Ruse i Ukrajince počelo je da se urušava nakon invazije Rusije na Ukrajinu. Delom okupirana i u celosti bombardovana zemlja briše tragove suživota sa agresivnim susedom. Tako ni Božić pravoslavni Ukrajinci više ne moraju da slave 7. januara, ako neće, jer ga tada slave pravoslavni Rusi

Pravoslavni vernici Ukrajine oduvek su Božić slavili po Julijanskom kalendaru 7. januara, ali ove godine praznik, za one koji to tako žele, stiže ranije: Pravoslavna crkva Ukrajine je po prvi put dozvolila da se rođenje Isusovo slavi 25. decembra, piše portal “Politiko”.

To je još jedan u nizu poteza koji Ukrajinu odvajaju od svega što ima veze sa Rusijom i dodatno će produbiti jaz između dve pravoslavne crkve u Ukrajini.

Epifanije ukrajinskifoto:Izvor: Tanjug via AP Photo/Efrem Lukatsk
„Putin je kao Hitler“: Mitropolit Pravoslavne crkve Ukrajine Epifanije / Foto: Tanjug via AP/Efrem Lukatsk

Godine 2018. Pravoslavna crkva Ukrajine se odvojila od, za Moskovsku patrijaršiju vezane, Ukrajinske pravoslavne crkve zbog njenih, kako se tvrdi u Kijevu, tesnih veza sa Kremljom i Vladimirom Putinom koga je mitropolit Pravoslavne crkve Ukrajine Epifanije upoređivao sa Hitlerom

Nadbiskup Pravoslavne crkve Ukrajine Jevstratij Zorija rekao je za “Politiko” da se ljudima ostavlja izbor kada žele da slave Božić, podsećajući da osnov za promenu datuma postoji još od 2017. godine kada je 25. decembar postao praznik u Ukrajini. Brojni vernici lobirali su da se Ukrajina mane Julijanskog kalendara zato što se po njemu ravna Ruska pravoslavna crkva. Pozivi su bivali sve glasniji i glasniji nakon ruske invazije, zbog čega je Pravoslavna ukrajinska crkva dozvolila svojim parohijanima da praznik slave 25. Decembra, ako to žele.

Sve dublji raskol u pravoslavlju

Kada se radi o kompleksnim odnosima među pravoslavnima u Ukrajini, oni bi se u najgrubljim crtama dali opisati ovako: tokom dvadesetog veka bilo je više pokušaja Ukrajinaca da dobiju autokefalnu crkvu koja nije vezana za Moskovsku patrijaršiju; početkom 1990-tih stvorena je nekanonska Ukrajinska pravoslavna crkva Kijevskog patrijarhata (1992), a naravno nastavila je na teritoriji zemlje da postoji kanonska Ukrajinska pravoslavna crkva Moskovske patrijaršije (UPC–MP); bila je tu još jedna nekanonska crkva – Ukrajinska autokefalna pravoslavna crkva, pisalo je „Vreme“ u tekstu Tri pravoslavne crkve u Ukrajini i rat: Sve dublji raskol u pravoslavlju.

Krajem 2018, na iznenađenje dobrog dela pravoslavnog sveta, Vaseljenski patrijarh je, na molbu tadašnjeg ukrajinskog predsednika Petra Porošenka, dao autokefalnost pravoslavnim vernicima u Ukrajini, ni ne pitavši Rusku pravoslavnu crkvu. Tomos, ukaz o autokefalnosti, je stigao početkom januara 2019. i tako je nastala Pravoslavna crkva Ukrajine (PCU). Na njenom čelu je mitropolit Epifanije.

Od tog trenutka u Ukrajini je postojalo nešto novo, odnosno nešto što je pre bilo rezervisano samo za dijasporu – dve Crkve, od kojih svaka ima potvrđen kanonski status makar od dela ostalih pravoslavnih.

I to je baš onoliko komplikovano, koliko zvuči.

Ceo tekste možete da pročitate OVDE

J.H./FoNet

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

pravoslavlje raskol Pravoslavna crkva Ukrajine raskol u pravoslavlju božić u Ukrajini ukrajinska pravoslavna crkva rat u ukrajini pravoslavne crkve
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Članica predsedništva ZLF-a Jelena Jerinić

Izbori 2023.

30.јун 2026. Marija L. Janković

Jerinić za „Vreme“: Kako je Ustavni sud odbacio zahtev za poništenje beogradskih izbora 2023.

Ustavni sud Srbije je odbacio zahtev za poništenje beogradskih izbora 2023. godine za koje su mnogi stručnjaci rekli da su pokradeni. Profesorka prava Jelena Jerinić iz ZLF-a za „Vreme“ analizira presudu najvišeg sudskog tela kojim predsedava Vladan Petrov

Uvoz belog luka

Srbija

30.јун 2026. R.Š.

Zašto Srbija uvozi 70 odsto belog luka?

Uprkos dobrim uslovima za uzgoj, domaća proizvodnja pokriva tek oko trećinu potreba tržišta. Zašto Srbija naveliko uvozi beli luk

Predizborna obećanja

30.јун 2026. M. L. J.

Izbori, izbori, veliki izbori: Vučić deli novac šakom i kapom

Aleksandar Vučić ponovo „opipava puls“ svojih pristalica. Kao i prošlog leta, pompezno najavljuje nove socijalne mere. Prošle godine ih je nazvao čudesnim, ali verovatno nisu urodile plodom - jer izbora nije bilo

Kokeza, Vidić

Fudbalski savez Srbije

30.јун 2026. I.M.

KRIK: Kokeza angažovao kriminalce da zastraše Nemanju Vidića

Slaviša Kokeza je, prema Skaj prepiskama, angažovao kriminalne grupe da prate i fizički zastraše Nemanju Vidića, objavio KRIK

Izbori

29.јун 2026. B. B.

Vučić pita studente: Je l’ budućnost Kokanović, Jovo Bakić, Božo Prelević, Bodiroga?

„Ako me moji saborci predlože i ako budem želeo da budem kandidat za predsednika vlade, to neću da krijem, izaći ću sa tim“, kaže predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Komentar
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Povezane vesti

Analiza

21.април Jelena Jorgačević

Tri pravoslavne crkve u Ukrajini i rat: Sve dublji raskol u pravoslavlju

Dok u Ukrajini ljudi ginu, patrijarh Ruske pravoslavne crkve Kiril priča o izopačenom Zapadu i pogubnom uticaju gej parade, Mitropolit Pravoslavne crkve Ukrajine Epifanije Putina upoređuje sa Hitlerom, a mitropolit Ukrajinske pravoslavne crkve Moskovskog patrijarhata Onufrije očajno poziva Putina da prekine bratoubilački rat "koji nije opravdan ni Bogom ni ljudima"

Pravoslavna crkva: između Rusije i Ukrajine

21.април Jelena Jorgačević

Raskol nije samo reč

Preklapanje crkvene organizacije sa nacionalnim granicama i opasnost da se hrišćanski identitet zasniva prevashodno na nacionalnoj pripadnosti kritikovano je 2016. godine na Svepravoslavnom saboru na Kritu na kojem više pravoslavnih crkava nije ni prisustvovalo. Nekadašnje pukotine koje su se na tom Saboru pojavile, danas izgledaju kao provalije

Pravoslavlje i geopolitka

21.октобар Jelena Jorgačević

Hladni rat umesto sabornosti

Vaseljenski patrijarh Vartolomej zajedno sa Sinodom Vaseljenske patrijaršije odlučio je da preuzme neophodne korake za davanje autokefalnosti pravoslavnima u Ukrajini. Ruska pravoslavna crkva je, kao odgovor, prestala da pominje Carigradskog patrijarha na službama, ne učestvuje više u strukturama kojima on predsedava. A srpski patrijarh Irinej je izjavio da Srpska pravoslavna crkva pruža podršku "kanonima, poretku crkve" i izrazio uverenje da će carigradski patrijarh uvideti da davanje autokefalnosti ukrajinskoj crkvi "nije celishodno"

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure