<< VESTI | | 23.11.2016 23:27


 

Uzbuna u EU: Putin u televizoru!

Evropski parlament u isti red stavlja ruske medije i Islamsku državu? Ruski mediji tvrde: to je povratak u makartizam…

DOKUMENT O MEDIJSKOM RATU (1): Brifing u Evropskom parlamentu: Ruski informativni rat: propaganda ili kontrapropaganda

DOKUMENT O MEDIJSKOM RATU (2): Analiza direktorata za spoljnu politiku EP: O ruskoj «mekoj moći»

DOKUMENT O MEDIJSKOM RATU (3): Preporuke protiv "Putinovih korisnih idiota"

DOKUMENT O MEDIJSKOM RATU (1): DOKUMENT O MEDIJSKOM RATU (4) Rezolucija Europskog parlamenta od 23. studenoga 2016. o strateškoj komunikaciji Europske unije za borbu protiv propagande koju protiv nje provode treće strane (2016/2030(INI)NA HRVATSKOM)

Oliver Stoun: "Украина в огне" (VIDEO)

Propagandni pritisak na EU od strane Rusije i islamskih terorističkih organizacija se povećava, upozorili su članovi Evropskog parlamenta u nezakonodavnoj rezoluciji izglasanoj sa 304 glasova za i 179, sa 208 uzdržanih u sredu 23. 11. 2016, saopštava se u biltenu za štampu EP. U tom saopštenju se naglašava da ta propaganda pokušava da iskrivi istinu, podstiče strah, izaziva sumnju i deli EU.

Radi suprotstavljanja anti-EU kampanjama, članovi Evropskog parlamenta u Rezoluciji Evropskog parlamenta od 23. 11. 2016. o strateškoj komunikaciji Evropske unije za borbu protiv propagande koju protiv nje provode treće strane (2016/2030(INI) predlažu niz mera između ostalog i jačanje male radne grupe EU za "strateške komunikacije" i više ulaganja u podizanje svesti, obrazovanje, online i lokalnih medija, istraživačko novinarstvo i informacionu pismenost.

"Ja sam dobila zadatak da opišem propagandu i državnih i nedržavnih aktera. Videli smo mnoge njene transformacije. Što se tiče Ruske Federacije, situacija je sada jasna. Nakon aneksije Krima i agresije u istočnom delu Ukrajine, mnoge zemlje su potpuno svesne dezinformacija i manipulacija ", rekla je izvestilac Ana Fotiga (Evropski konzervativci i reformisti, Poljska). "Ovaj izveštaj, je toku pripreme, bio meta neprijateljske propagande", dodala je ona.

Putin pohvalio novinare: "Rezolucija direktno vezana za njihov efikasan i talentovan rad..."

Russia today je 24. novembra objavila reakcije na rezoluciju o borbi protiv "neprijateljske propagande" koju je usvojio Evropski parlament pod naslovom Informacioni prestup (Информационное преступление»: реакция на резолюцию ЕП по противодействию российским СМИ RT, 24. 11. 2016 )

Predstavnica ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova (čija popularnost u Rusiji u poslednje vreme približava popularnosti Nataše Poklonske doskorašnje javne tužiteljice Krima, a koju su neki zapadni mediji proglasili opasnijom od AK 47, prim. M. M.) je rekla da je takva odluka EP - "informacioni kriminal".

Ruski predsednik Vladimir Putin je, sa svoje strane, čestitao ruskim novinarima i izrazio stav da je rezolucija direktno vezana za njihov efikasan i talentovan rad.

RT objavljuje izjavu poslanika Evropskog parlamenta, član Evropske grupe za slobodu i direktnu demokratiju - Fabija Masima Kastalda:

"Mi se snažno protivimo ovakvom pristupu i verujemo da je nemoguće povući paralele između terorista i Rusije – koja jedan od najvažnijih igrača u međunarodnoj areni koji daju značajnu podršku u borbi protiv terorizma. To je smešno. Takođe smo mišljenja da je ideja da je Rusija u rangu sa ID i da se bavi istom propagandom kao terorista - ozbiljna uvreda ", - rekao je Fabo Masim Kastaldo u intervjuu za RT.

Član Evropskog parlamenta iz Grčke Notis Marijas (Evropska konzervativna reformistička grupa) takođe smatra da je stavljanje na jednu stranu ruskih medija, ID i "Al Kaide" - velika greška.

"Naravno, to nema nikakve veze sa realnošću. Za ovu pristrasna i jednostranu rezoluciji je glasalo manje od polovine svih poslanika - 208 je uzdržano, čak 179 poslanika glasalo protiv, a za samo 304 poslanika (od 691. - RT ). Potreban nam je dobar odnos sa Rusijom. To je dobro za ekonomiju i bezbednost», - rekao je Marijas u intervjuu RT.

Ko-autor dokumenta - zamenik Evropskog parlamenta iz Rumunije, hrišćanski demokrata Trajan Ungureanu - je rekao da Zapad treba da se bori ne samo sa Rusijom, ali i sa kako ga RT predstavlja čuvenim prijavljivačem korupcije Edvardom Snoudenom.

"Po mom mišljenju, jedini problem sa ovom rezolucijom je da se u njoj ne pominje gospodin Edvard Snouden. Ali uskoro će biti tamo, "- rekao je on na konferenciji za novinare, javljaju RIA Novosti.

Poslanik Havijer Kouso (Evropska ujedinjena levica) je rekao RT da rezolucija EP protiv ruskih medija stavlja sukob u vojnu dimenziju:

"Mislim da je ovo glasanje - živopisan primer u kom pravcu želite da usmerite svoju politiku, u pravcu konfrontacije sa Rusijom. Važno je napomenuti da je ovo u suprotnosti sa vrednostima koje je EU, kaže, štiti. Tako, imamo veliki broj poslanika koji traže sukob sa našim susedom. Njihov glavni cilj - da se onemoguće dobrosusedski odnosi sa Rusijom. Ova situacija je posebno poželjna za one koji su na drugoj strani Atlantika ", - rekao je on...

( Информационное преступление»: реакция на резолюцию ЕП по противодействию российским СМИ RT, 24. 11. 2016 )

Rezolucija EP Evropskog parlamenta od 23. 11. 2016. o strateškoj komunikaciji Evropske unije za borbu protiv propagande koju protiv nje provode treće strane (2016/2030(INI) naglašava da EU treba da se suprotstavi dezinformativnim kampanjama i propagandi iz zemalja kao što su Rusija i nedržavnih aktera, poput DAESH, Al-Kaide i drugih nasilnih terorističkih grupa džihadista.

Neprijateljska propaganda protiv EU i njenih država članica ima za cilj da naruši istinu, izaziva sumnju, da podeli partnere EU i Severnu Ameriku, da parališe proces donošenja odluka, diskredituje institucije EU i podstiče strah i nesigurnost među građanima EU, navodi se u tekstu rezolucije.

Rusija nastoji da podeli

Poslanici Evropskog parlamenta upozoravaju da je Kremlj pojačao svoju propagandu protiv EU nakon aneksije Krima i vođenja hibridnog rata u Donbasu. Oni ističu da je "ruska vlada upotrebila širok spektar alata i instrumenata, kao što je think tank [...], višejezične TV stanica (npr Russia today - Rusija danas), pseudo-novinske agencije i multimedijalne usluga (npr Sputnik) [.. .], društveni mediji i internet trolovi, da izazove demokratskih vrednosti, deli Evropu, okupi domaće podrške i stvori percepciju neuspelih država u istočnoj četvrti EU ".

Rezolucija naglašava da "Kremlj finansira političke stranke i druge organizacije unutar EU" i osuđuje "rusku podršku snagama za borbu protiv EU", kao što su ekstremne desničarske partije i populističke sile.

DAESH cilja EU Članovi Evropskog parlamenta konstatuju da su Evropska unija i njeni građani glavne mete DAESH pozivaju zemlje članice EU da rade na zaštiti društva da povećaju otpornost protiv radikalizacije. Oni predlažu u borbi protiv DAESH, "uključe i postanu vidljiviji i glavni muslimanski naučnici koji imaju kredibilitet da delegitimišu propagandu DAESH."

Informaciona pismenost

Da se suprotstavi anti-EU kampanjama, poslanici Evropskog parlamenta sugerišu ulaganje u podizanje svesti, obrazovanja, online i lokalnih medija, istraživačkog novinarstva i informatičke pismenosti, koja bi omogućila građanima da kritički analiziraju medijski sadržaj. Podjednako je važno da se prilagode komunikacije u određenim regionima, uključujući i pristup informacijama na lokalnim jezicima, navodi se u tekstu.

Rezolucija EP takođe ukazuje na produbljivanje saradnje EU i NATO-a na polju strateških komunikacija, jačanje grupe EU za strateške komunikacije i na pružanje veće podrške za jačanje medija i otpornosti na propagandu u zemljama EU i u susedstvu…

( MEPs sound alarm on anti-EU propaganda from Russia and Islamist terrorist groups PLENARY SESSION Press release - External relations − 23-11-2016 - 13:35)

Ruski odgovor: makartizam dece CIA

Preporuke protiv "Putinovih korisnih idiota"

Preporuke protiv

U Velikoj Britaniji, pojedinci, pokreti i partije sa obe strane političkog spektra su produbile veze sa Rusijom. Neki su hvalili Putina i izrazili svoju podršku ruskim akcijama u Ukrajini; drugi su putovali u Moskvu i drugde i učestvovali u događajima u organizaciji Kremlja ili organizacija koje Kremlj podržava;

više od toga, pojavili su se na ruskim propagandnim mrežama.

Neki pokreti su čak usklađeni sa organizacijama u Rusiji koje podržava Kremlj, iako imaju poglede dijametralno različite od njihovih;

ovo je naročito slučaj za levičarski orijentisanim organizacijama u Velikoj Britaniji, koje su uspostavile veze sa ekstremno desničarskim pokretima u Rusiji.

U eri kada marginalni pojedinci i stranke u Velikoj Britaniji traže veći uticaj, Rusija se često prčinjava kao tačka ideološke konvergencije, a Putin se pričinjava kao varljivi i opasni prijatelj.

Ali šta to znači za Veliku Britaniju?

I šta druge zemlje mogu da nauče iz ovog iskustva?

Postoji veliki broj preporuka koje proizilaze iz zaključaka u ovom radu:

  • Aktivisti, novinari i političari treba učine javnim pro-ruske veze pojedinaca i partija širom političkog spektra i ospore kredibilitet ovih subjekata preko političkih debata.

  • Lične i organizacione veze levih i desničarskih političara i stranaka i njihovih ruskih partnera treba mapirati širom Evrope.
  • Pojedinci i levi i desni pokreti su povećali svoj uticaj preko Evrope, kontinent se mora probuditi zbog ovog podmuklog načina finansiranja.
  • Parlamenti širom Evrope bi trebalo da izmeni postojeće zakone ili donesu nove zakone koji prisiljavaju političare da obznane sve svoje medijske nastupe, a i to da li dobijaju novac za njih ili ne.
  • Akademici, komentatori i drugi treba da podignu svest na Zapadu o prirodi ruskog režima.

O autoru izveštaja

Endrju Foksal (Dr Andrew Foxall, Dphil, University of Oxford) je direktor Centra ruskih studija u The Henry Jackson Society. Njegova prva knjiga «Etnički odnosi u postsovjeskoj Rusiji» (Ethnic Relations in Post-Soviet Russia) je objavljena u oktobru 2014. (Routledge)

Na sajtu ruske TV RT se o raspravi u Evropskom parlamentu 23. novembra 2016. izveštava se pod naslovom «Тоталитарные тенденции»: как борьба с пропагандой в ЕС становится борьбой с инакомыслием - "’Totalitarne tendencije: kako borba promociju EU postaje borba sa neistomišljenicima" . U izveštaju se kaže da je u Strazburu završena raspravu o rezoluciji Evropskog parlamenta o borbi protiv ruskih medija, tokom koje su govorili o televizijskom kanalu RT i agenciji Sputnik, pa se naglašava da autori dokumenta izjednačavaju opasnosti od ruske propagande sa opasnošću od propagande (kako se uvek naglašava u Rusiji zabranjene) "Islamske države" i terorističkih organizacija.

U izveštaju RT se takođe govori o predstavljanju izveštaja Endrju Foksala direktora britanskog Centra za proučavanje Rusije Henry Jackson Society ), u kome se poziva da se identifikuju i prate svi evropski političari koji daju komentare u ruskim medijima (videti tekst u okviru).

RT u tom kontekstu citira publicistu i aktivistu za ljudska prava Krega Mareja (Craig John Murray, rektor univerziteta Dundee, bivši britanski poslanik u Uzbekistanu, dao ostavku, razobličavao kršenje ljudskih prava u vreme kada su Amerikanci tamo postavili bazu, prim. M. M.), koji tvrdi da je organizacija Henry Jackson Society - delo CIA.

"U početku, nije bilo ništa više od projekta CIA. Henry Jackson Society se finansira prvenstveno iz sredstava CIA, oprana kroz različite izuzetno desničarske američke fondove. Stoga je izuzetno smešno kada počnu da nekoga optuže i da ukazujući na opasnost od stranog uticaja.» (Kreg Marej)

Bivši britanski parlamentarac, britanski i škotski laburistu Džordž Galovej je za RT objašnjavao da je organizacija Henry Jackson Societydobila ime po američkom senatoru Henriju Džeksonu, istaknutoj ličnosti aktivnoj u političkoj areni usred Hladnog rata između SAD i Sovjetskog Saveza: "On se zalagao za nastavak trke u naoružanju i rat između Istoka i Zapada. Iz ovoga možemo zaključiti o kakvom analitičkom centru je reč. " (Senator Henri Džekson je bio kritičar Makartija, ali je bio pristalica Vijetnamskog rata i protivnik detanta, neuspeli kandidat za demokratsku nominaciju 1976. prim m. m.)

RT citira i Džona Vajta, pisca (zapravo političkog komentatora koji piše za mnoge sajtove, neke od poznatih listova kao što su Independent, Morning Star, Huffington Post, Counterpunch, a relativno često komentariše zbivanja za RT), koji kaže da je sve ovo nije ništa drugo do "veoma grub i očajnički pokušaj povratka u doba makartizma." Po njemu Centar za istraživanje je gomila desničarskih žestokih rusofoba i mentalno neuravnoteženih neokonzervativaca koji brane svoje interese. Oni bi se radije vratili u 1950-e i Hladni rata, ali, na njihovu veliku žalost, svet se promenio, a oni su zaglavljeni u prošlosti ", - sumirao je za RT Džon Vajt.

Kaže se takođe da nacrt rezolucije, čiji je autor Evropski parlamentarac iz Poljske, Ana Fotiga, sadrži jezik, koji se graniči s predlogom da se uvede cenzura protiv ruskih medija, da se zabrani ljudima da iskazuju alternativnu tačku gledišta, različitog od službenih stavova vlasti, te da se u njemu poziva EU da dođe do "konkretnih zakonskih inicijativa radi efikasnijeg i odgovornijeg u rešavanja problema dezinformacija i propagande".

Poslanik Evropskog parlamenta Žan-Luk Šafauzer (Front National, Francuska, neki ga nazivaju ruskim ambasadorom Marine Lepen, prim m. m.) tvrdi da je britanski sistem počeo da poprima totalitarni karakter.

Šafauzer je istakao da je Zapad stigao do apsurda da na listu pretnji u niz stavlja ID i Rusiju. "Mi smo počeli da gubimo dodir sa realnošću i zdravim razumom. To je tako ludo, ne znam - da li da plačem ili se smejem, ", dodao je on.

Prema ruskoj agenciji "Interfaks", tokom rasprave o dokumentu, šefica diplomatije EU Federika Mogerini je pozdravila predlog evropskih parlamentaraca da se ojačaju dve radna grupa EU koje treba se suprotstave propagandi, "mediteranska» (protiv terorističkih organizacija) i istočnu (protiv Rusije)".

RT takođe navodi da se u tekstu izveštaja, koji se pojavio na društvenim mrežama dva dana pre rasprave, govori o potrebi da se identifikuje širom Evrope "šema ličnih kontakata i odnosa na organizacionom nivou između političara levog i desnog krila i njihovih ruskih kolega."

Pod podnaslom "Kao u nacističkoj Nemačkoj" RT citira Britanca Galoveja, koji kaže da apsurdan uslov koji obavezuje političare da prijave sve slučajeve svog pojavljivanja u medijima: "Možda svi oni koji su posetili RT kanal treba da zašiju na odeću velike crvene zvezde, slične žutim Davidovim zvezdama, koji su nacisti prinudili Jevreje da nose kao karakterističan znak".

Galovej je za RT još rekao: "Želim da pomenem jednu stvar, koju neki gledaoci ne mogu da znaju. Britance šalju u zatvor ako ne plate (pretplatu) Broadcasting Corporation BBC skoro 150 funti godišnje. Mnogi jednostavno ne mogu da priušte te troškove, ali su primorani da plate, da ne bude u zatvoru, "- rekao je RT britanski političar, koji za RT tvrdi da je Zapad u stvari, jednostavno u panici, jer, na kraju krajeva, sve više i više ljudi u svetu gleda RT, jer je kanal uživa poverenje publike...

"Parlament je zabrinut zbog ruske propagande, ali ne postoji ruska propaganda. Postoje samo ljudi koji nam govore o tome šta se stvarno dešava. O realnosti, koju je Evropski parlament ne priznaje. To jest, oni koji nam govore istinu, optuženi su propagandu"- rekao je on u intervjuu za RT.

( «Тоталитарные тенденции»: как борьба с пропагандой в ЕС становится борьбой с инакомыслием, RT 23 ноября 2016, 01:32)

( Putin’s Useful Idiots: Britain’s Left, Right and Russia (PDF)) henryjacksonsociety.org )

( henryjacksonsociety.org )

( Rezolucija Europskog parlamenta od 23. studenoga 2016. o strateškoj komunikaciji Europske unije za borbu protiv propagande koju protiv nje provode treće strane (2016/2030(INI) (NA HRVATSKOM)EP, 24. studenog 2016.)


 

Oliver Stoun: "Украина в огне", Snouden, Putin...

Dokumentarni film američkog filmskog reditelja i scenariste, trostrukog dobitnika Oskara, Olivera Stouna Ukraine on fire koji je 21. novembra pod naslovom "Украина в огне" prikazan je na ruskoj TV REN je bio veoma gledan (15,2% odsto auditorijuma), a piratske kopije na Youtube-u su po broju pregleda zauzele prvo mesto u Rusiji.

U filmu se govori o smeni režima Viktora Janukoviča 2014. i ulozi američkih političara Džoa Bajdena, Viktorije Nuland, američkih diplomata i drugih. Iznose se podaci o finansijskoj podršci američkih NVO, Džordža Sorosa i drugih demonstrantima i na Kijevskom Majdanu i medijima koji su ih podržavali. U decembru 2014. Oliver Stoun je javno podržao ruski narativ o zbivanjima u Ukrajini, opisavši «Majdan revoluciju» kao zaveru CIA, što se podudara s ruskom zvaničnu tezom da su iza prevrata u Ukrajini 2014. stajali Amerikanci u okviru tzv. politike promene režima. Stoun je zbog toga bio izložen kritici u zapadnim medijima, a sa odobravanjem priman u Rusiji. Značajan deo filma Ukraine on fire posvećen je profilisanju ukrajinskih desničarskih organizacija, posebno Desnog sektora, i njihovoj ulozi u «Majdan revoluciji», sa istorijskom ekskurzijom o nacionalističkim lideru, antisemiti i antikomunisti i saradniku nacista Stjepanu Banderi i o njegovoj rehabilitaciji. U fulmu Ukraine on fire, koji ima dosta materijala koji ilustruju krvava zbivanja u Ukrajini tih dana između ostalih govore svrgnuti predsednik Viktor Janukovič i ruski predsednik Vladimir Putin. Pored ovog filma najavljeno je pojavljivanje u ruskim bioskopima Stounovog igranog filma Snoudeno o Edvardu Snoudenu, američkom obaveštajnom radniku koji je u javnost izneo dokumente koji su pokazali da su SAD sprovodile hakerske napade u računare širom sveta i nadgledale veliki broj ljudi, uključujući i političare prijateljskih zemalja, a zatim našao utočište u Rusiji. Ruski mediji javljaju da Stoun snima dokumentarni film o Putinu…

DOKUMENT O MEDIJSKOM RATU (4) Rezolucija Europskog parlamenta od 23. studenoga 2016. o strateškoj komunikaciji Europske unije za borbu protiv propagande koju protiv nje provode treće strane (2016/2030(INI))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 2. travnja 2009. o europskoj savjesti i totalitarizmu(1) ,

– uzimajući u obzir izjavu sa sastanka na vrhu u Strasbourgu i Kehlu od 4. travnja 2009. donesenu povodom 60. obljetnice NATO-a,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. prosinca 2012. o strategiji digitalne slobode u vanjskoj politici EU-a(2) ,

– uzimajući u obzir zaključke Vijeća za vanjske poslove o borbi protiv terorizma od 9. veljače 2015.,

– uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 19. i 20. ožujka 2015.,

– uzimajući u obzir zaključke Vijeća o Regionalnoj strategiji EU-a za Siriju i Irak, kao i za prijetnju koju predstavlja ISIL/Daeš od 16. ožujka 2015. koje je Vijeće za vanjske poslove potvrdilo 23. svibnja 2016.,

– uzimajući u obzir izvješće potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku naslovljeno „EU u globalnom okruženju koje se mijenja – povezaniji, konfliktniji i kompleksniji svijet" od 18. svibnja 2015. i aktualni rad na novoj Globalnoj strategiji EU-a za sigurnost,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. lipnja 2015. o stanju odnosa između EU-a i Rusije(3) ,

– uzimajući u obzir Akcijski plan EU-a o strateškom komuniciranju (Ref. Ares(2015)2608242 – 22.6.2015),

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. srpnja 2015. o reviziji europske politike susjedstva(4) ,

– uzimajući u obzir izjavu sa sastanka na vrhu NATO-a u Walesu od 5. rujna 2014.,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenoga 2015. o suzbijanju radikalizacije i novačenja europskih građana u terorističke organizacije(5) ,

– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 28. travnja 2015. upućenu Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija pod naslovom „Europski program sigurnosti" (COM(2015)0185),

– uzimajući u obzir Zajedničku komunikaciju Komisije i Visoke predstavnice Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Europskom parlamentu i Vijeću od 6. travnja 2016. naslovljenu „Zajednički okvir za suzbijanje hibridnih prijetnji – odgovor Europske unije" (JOIN(2016)0018),

– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću i Vijeću od 20. travnja 2016. o provedbi Europskog programa sigurnosti za borbu protiv terorizma i stvaranje uvjeta za uspostavu učinkovite i istinske sigurnosne unije (COM(2016)0230),

– uzimajući u obzir studiju izvedivosti Europske zaklade za demokraciju o inicijativama medija na ruskome jeziku u Istočnome partnerstvu i šire naslovljenu „Bringing Plurality and Balance to the Russian Language Media Space" (Unošenje pluralnosti i ravnoteže u prostor medija na ruskome jeziku),

– uzimajući u obzir izvješće posebnog izvjestitelja UN-a o promicanju i zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda u borbi protiv terorizma (A/HRC/31/65),

– uzimajući u obzir opću napomenu br. 34 Odbora UN-a za ljudska prava (CCPR/C/GC/34),

– uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove i mišljenje Odbora za kulturu i obrazovanje (A8-0290/2016),

A. budući da se EU obvezao na to da će svoje djelovanje na međunarodnoj sceni provoditi prema načelima kao što su demokracija, vladavina prava, poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda te sloboda medija, dostupnost informacija, sloboda izražavanja i medijski pluralizam, od kojih se potonje ipak može u određenoj mjeri ograničiti kako je utvrđeno u međunarodnom pravu, uključujući Europsku konvenciju o ljudskim pravima; budući da akteri trećih strana koji nastoje diskreditirati Uniju ne dijele te iste vrijednosti;

B. budući da su EU, njegove države članice i građani pod sustavnim i sve većim pritiskom da odgovore na kampanje širenja informacija, dezinformacija i pogrešnih informacija te propagande iz zemalja i nedržavnih aktera, kao što su transnacionalni teroristi i kriminalne organizacije u njegovu susjedstvu, kojima se nastoji ugroziti sama ideja objektivnog informiranja ili etičkog novinarstva, pri čemu se sve informiranje proglašuje pristranim ili instrumentom političke moći, i kojima su meta demokratske vrijednosti i interesi;

C. budući da su medijska sloboda, dostupnost informacija i sloboda izražavanja glavni stupovi demokratskoga sustava, u kojem su transparentnost medijskoga vlasništva i izvori financiranja medija iznimno važni; budući da strategije kojima se jamči kvalitetno novinarstvo, medijski pluralizam i provjera činjenica mogu biti djelotvorne samo dok pružatelji informacija uživaju povjerenje i vjerodostojnost; budući da bi istodobno trebalo kritički ocijeniti način postupanja s medijskim izvorima koji dokazano i redovno provode strategiju hotimičnoga obmanjivanja i dezinformiranja, posebno u tzv. novim medijima, na društvenim mrežama i u digitalnoj sferi;

D. budući da je informacijski rat povijesna pojava stara koliko i samo ratovanje; budući da se ciljani informacijski rat tijekom hladnoga rata naširoko primjenjivao te da on otad tvori sastavni dio modernog hibridnog ratovanja, kombinacije vojnih i nevojnih mjera tajne i javne naravi koje se provode kako bi se destabilizirala politička, ekonomska i socijalna situacija države koja je pod napadom, bez službenog objavljivanja rata, na čijoj su meti ne samo partneri EU-a već i sam EU, njegove institucije i sve države članice i građani, bez obzira na njihovu nacionalnu ili vjersku pripadnost;

E. budući da je ruskim pripojenjem Krima i hibridnim ratom u Donbasu koji Rusija vodi Kremlj zaoštrio sukob s EU-om; budući da je Kremlj pojačao svoju propagandu pri čemu Rusija ima istaknutiju ulogu u europskom medijskom okruženju radi stvaranja političke potpore za rusko djelovanje u europskom javnom mišljenju i dovođenja u pitanje dosljednosti vanjske politike EU-a;

F. budući da se propaganda kojom se poziva na rat i zagovaranje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje koje čini poticanje na diskriminaciju, neprijateljstvo ili nasilje zabranjuje zakonom u skladu s člankom 20. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima;

G. budući da financijska kriza i razvoj novih formata digitalnih medija stvaraju ozbiljne probleme za kvalitetno novinarstvo, što vodi smanjenju kritičkoga razmišljanja javnosti koje ju čini podložnijom dezinformiranju i manipuliranju;

H. budući da je u zemljama Istočnoga susjedstva propaganda i prodor ruskih medija posebno jak i često mu nema ravnoga; budući da su nacionalni mediji u tim zemljama često slabi i ne mogu se nositi sa snagom i moći ruskih medija;

I. budući da se tehnologija informacijskog i komunikacijskog ratovanja primjenjuje kako bi se opravdalo djelovanje kojim se prijeti suverenosti i političkoj neovisnosti država članica EU-a, sigurnosti njihovih građana i njihovoj teritorijalnoj cjelovitosti;

J. budući da EU ne priznaje ISIL/Daiš kao državu ili organizaciju sličnu državi;

K. budući da se ISIL/Daiš, al-Kaida i mnoge druge nasilne džihadističke terorističke skupine sustavno služe komunikacijskim strategijama i izravnom propagandom na internetu i izvan njega kako bi djelomično opravdali svoje djelovanje protiv EU-a i država članica te protiv europskih vrijednosti te u svrhu poticanja novačenja mladih Europljana;

L. budući da je, nakon izjave sa sastanka na vrhu NATO-a u Strasbourgu i Kehlu u kojoj se naglašava sve veća važnost potrebe da NATO o svojim ulogama, ciljevima i zadaćama koje se mijenjaju izvješćuje na odgovarajući, pravodoban, točan i potrebama prilagođen način, u Latviji 2014. osnovan Strateški komunikacijski centar izvrsnosti NATO-a, što je dočekano s odobravanjem u izjavi sa sastanka na vrhu NATO-a u Walesu;

Strateška komunikacija Europske unije za borbu protiv propagande koju protiv nje provode treće strane

1. naglašava da neprijateljska propaganda protiv EU-a poprima brojne različite oblike te da se u njezine svrhe upotrebljavaju razna sredstva, često prilagođena profilima država članica, kako bi se izvrnula istina, izazvala sumnja, razjedinile države članice, prouzročilo strateško razilaženje između Europske unije i njezinih sjevernoameričkih partnera i paralizirali procesi donošenja odluka, diskreditirale institucije EU-a i transatlantska partnerstva, koji imaju priznatu ulogu u europskoj sigurnosnoj i ekonomskoj strukturi, u očima građana EU-a i njemu susjednih zemalja, te doveo u pitanje i potkopao europski politički narativ koji se temelji na demokratskim vrijednostima, ljudskim pravima i vladavini prava; podsjeća da je izazivanje straha i nesigurnosti u građanima EU-a jedno od najvažnijih sredstava koje se upotrebljava, kao i predstavljanje neprijateljskih državnih i nedržavnih aktera jačima i uspješnijima nego što jesu u stvarnosti;

2. poziva institucije EU-a da priznaju da strateška komunikacija i informacijski rat nisu samo vanjski već i unutarnji problem EU-a te izražava zabrinutost zbog toga što se neprijateljska propaganda službi brojnim širiteljima informacija unutar EU-a; zabrinut je zbog ograničene osviještenosti nekih država članica EU-a da su one publika i pozornica za propagandu i dezinformiranje; u tom smislu poziva aktere u EU-u da razriješe trenutačnu nejasnoću i neslogu kad je riječ o tome što se treba smatrati propagandom i dezinformiranjem te da u suradnji s medijskim predstavnicima i stručnjacima iz država članica EU-a izrade zajednički niz definicija te prikupe podatke i činjenice o konzumiranju propagande;

3. napominje da su dezinformiranje i propaganda dio hibridnog ratovanja; stoga naglašava potrebu za podizanjem razine osviještenosti i pokazivanjem odlučnosti institucijskom/političkom komunikacijom, istraživanjem u skupinama za strateško promišljanje/znanstvenoj zajednici, kampanjama na društvenim mrežama, inicijativama građanskog društva, medijskom pismenošću i drugim korisnim mjerama;

4. ističe da strategija antieuropske propagande i dezinformacija koju provode treće zemlje može poprimiti razne oblike i obuhvaćati, ponajprije, tradicionalne medije, društvene mreže, školske programe i političke stranke u Europskoj uniji i izvan nje;

5. primjećuje višeslojni karakter sadašnje strateške komunikacije EU-a na raznim razinama, uključujući na razini europskih institucija, država članica, raznih tijela NATO-a i UN-a, nevladinih organizacija i organizacija civilnog društva te poziva na najbolju moguću koordinaciju i razmjenu informacija među tim stranama; poziva na veću suradnju i razmjenu informacija između različitih aktera koji su pokazali svoju zabrinutost zbog te propagande i žele uspostaviti strategije borbe protiv dezinformacija; smatra da bi u kontekstu EU-a institucijama Unije trebala biti povjerena zadaća te koordinacije;

6. uviđa da EU mora razmotriti svoja nastojanja oko strateške komunikacije kao prioritet, što bi trebalo obuhvaćati relevantne resurse; ponavlja da je EU uspješan model integracije koji i usred krize i dalje privlači zemlje koje u njemu žele sudjelovati i postati njegov dio; stoga ističe da EU treba odlučno i hrabro iznositi pozitivnu poruku o svojim uspjesima, vrijednostima i načelima te da u svojem narativu treba biti ofenzivan, a ne defenzivan;

Priznavanje i raskrinkavanje ruskog dezinformacijskog i propagandnog ratovanja

7. sa žaljenjem napominje da se Rusija služi kontaktima i sastancima sa svojim kolegama iz EU-a više u svrhe širenja propagande i javnoga slabljenja zajedničkoga stajališta EU-a nego za uspostavljanje stvarnoga dijaloga;

8. uviđa da se ruska vlada služi širokom lepezom sredstava i instrumenata kao što su skupine za strateško promišljanje, specijalne zaklade (npr. Ruski mir), posebna tijela (Rosotrudničestvo), višejezične TV postaje (npr. RT), lažne novinske agencije i multimedijske službe (Sputnik), prekogranične društvene i vjerske skupine, jer se režim želi predstavljati kao jedini branitelj tradicionalnih kršćanskih vrijednosti, društveni mediji i internetski trolovi kako bi dovela u pitanje demokratske vrijednosti, podijelila Europu, pribavila podršku domaće javnosti i stvorila predodžbu o državama u istočnom susjedstvu EU-a kao o propalim državama; naglašava da Rusija ulaže znatna financijska sredstva u svoje instrumente dezinformiranja i propagande primijenjene bilo izravno državnim kanalima bilo posredstvom poduzeća i organizacija koje kontrolira Kremlj; ističe da s jedne strane Kremlj financira političke stranke i druge organizacije u EU-u radi potkopavanja političke kohezije i da s druge strane svojom propagandom izravno cilja na određene novinare, političare i pojedince u EU-u;

9. podsjeća da sigurnosne i obavještajne službe zaključuju da Rusija ima kapacitet i namjeru provođenja operacija kojima se nastoje destabilizirati druge zemlje; ističe da to često poprima oblik potpore političkim ekstremistima i kampanja dezinformiranja velikih razmjera u masovnim medijima; nadalje primjećuje da su te medijske kuće prisutne i aktivne u EU-u;

10. ističe da je informacijska strategija Kremlja komplementarna s njegovom politikom jačanja bilateralnih odnosa, gospodarske suradnje i zajedničkih projekata s pojedinačnim državama članicama EU-a kako bi se oslabila koherentnost EU-a i potkopale njegove politike;

11. tvrdi da je ruska strateška komunikacija dio šire subverzivne kampanje za slabljenje suradnje na razini EU-a te suverenosti, političke neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Unije i njezinih država članica; snažno potiče vlade država članica da budu oprezne kad je riječ o ruskim operacijama informiranja na europskom tlu, da pojačano dijele kapacitete i protuobavještajne napore usmjerene na suprotstavljanje takvim operacijama;

12. oštro kritizira ruska nastojanja da se poremeti integracijski proces EU-a i u tom pogledu osuđuje rusko podupiranje snaga u EU-u usmjerenih protiv njega uz poseban naglasak na strankama ekstremne desnice, populističke snage i pokrete koji odbacuju osnovne vrijednosti liberalnih demokracija;

13. ozbiljno je zabrinut zbog brzoga širenja aktivnosti inspiriranih Kremljom u Europi, uključujući dezinformacije i propagandu kojima se nastoji održati ili povećati utjecaj Rusije kako bi se EU oslabio i razjedinio; naglašava činjenicu da je propaganda Kremlja uvelike usmjerena na to da neke europske države prikaže kao pripadnice „tradicionalne sfere utjecaja Rusije"; primjećuje da je jedna od glavnih strategija Rusije širenje i nametanje alternativnoga narativa koji se često zasniva na manipuliranom tumačenju povijesnih događaja, a čime se nastoje opravdati njezino vanjsko djelovanje i geopolitički interesi; primjećuje da je jedna od glavnih strategija Rusije falsificiranje povijesti; u tom pogledu napominje da je potrebno podići razinu osviještenosti o zločinima komunističkih režima posredstvom javnih kampanja i obrazovnih sustava te poduprijeti istraživačke i dokumentacijske aktivnosti, posebno u bivšim članicama sovjetskoga bloka kako bi se suprotstavilo narativu Kremlja;

14. naglašava da Rusija iskorištava nepostojanje međunarodnog pravnog okvira u područjima poput kibersigurnosti i izostanak odgovornosti u reguliranju medija te svaku nejasnoću u tim područjima okreće u svoju korist; ističe da se agresivnim ruskim aktivnostima u kiberdomeni omogućuje informacijsko ratovanje; poziva Komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) da obrate pozornost na ulogu središta za razmjenu internetskog prometa kao ključne infrastrukture u sigurnosnoj strategiji EU-a; ističe ključnu potrebu za jamčenjem otpornosti informacijskih sustava na razini EU-a i država članica, posebno u borbi protiv nijekanja i poremećaja koji mogu imati središnju ulogu u hibridnome sukobu i suprotstavljanju propagandi te potrebu za uskom suradnjom u tom pogledu s NATO-om, posebno s njegovim Kooperativnim centrom izvrsnosti za kibernetičku obranu;

15. poziva države članice na razradu mehanizama za koordinirano strateško komuniciranje radi podupiranja atribucije i borbe protiv dezinformiranja i propagande kako bi se razotkrile hibridne prijetnje;

Razumijevanje i rješavanje problema informacijskog ratovanja, dezinformiranja i metoda radikalizacije koje primjenjuje ISIL/Daiš

16. svjestan je niza strategija kojima se u regiji i u svijetu služi ISIL/Daiš kako bi promicao svoj politički, vjerski, društveni, mržnjom ispunjen i nasilan narativ; poziva EU i države članice da osmisle svoj odgovor na narativ ISIL-a/Daiša koji će obuhvaćati obrazovni sustav te jačanje pozicije i prepoznatljivosti umjerenih muslimanskih učenjaka koji uživaju kredibilitet potreban za delegitimiziranje propagande ISIL-a/Daiša; pozdravlja napore svjetske koalicije oko suprotstavljanja ISIL-u/Daišu i u tom smislu podupire Regionalnu strategiju EU-a za Siriju i Irak; snažno potiče EU i države članice da osmisle i šire narativ kojim bi se suprotstavili džihadističkoj propagandi s posebnim naglaskom na didaktičkoj dimenziji uz objašnjenje kako promicanje radikalnog islamizma počiva na iskrivljenoj teologiji;

17. napominje da islamističke terorističke organizacije, posebno ISIL/Daiš i al-Kaida, vode aktivne informacijske kampanje kako bi ugrozile europske vrijednosti i interese i povećale razinu mržnje prema njima; zabrinut je zbog toga što se ISIL/Daiš opsežno služi alatima društvenih medija, a posebno Twitterom i Facebookom, kako bi zagovarao svoje ciljeve propagande i novačenja, osobito među mladima; u tom pogledu ističe važnost uvrštenja strategije za protupropagandu protiv ISIL-a/Daiša u širu, sveobuhvatnu regionalnu strategiju u kojoj se kombiniraju diplomatski, socioekonomski i razvojni instrumenti te instrumenti za sprečavanje sukoba; pozdravlja stvaranje radne skupine Stratcom posvećene jugu, koja ima potencijal da stvarno doprinese razgradnji i borbi protiv ekstremističke propagande i utjecaja ISIL-a/Daiša;

18. naglašava da su EU i europski građani među glavnim metama za ISIL/Daiš te poziva EU i države članice da tješnje surađuju na zaštiti društva, osobito mladih, od novačenja, čime će se povećati njihova otpornost na radikalizaciju; ističe da je potrebno staviti jači naglasak na poboljšanje mehanizama i metoda EU-a, uglavnom u kiberprostoru; potiče sve države članice da u tijesnoj suradnji s Centrom za izvrsnost Mreže za osvješćivanje o radikalizaciji koji je osnovan u listopadu 2015. istražuju i djelotvorno rješavaju temeljne sociodemografske razloge koji su glavni uzrok podložnosti radikalizaciji te osmisle institucijske višedimenzionalne mjere (kojima se povezuju sveučilišno istraživanje, zatvorske službe, policija, sudovi, socijalne službe i obrazovni sustavi) u cilju borbe protiv radikalizacije; ističe da je Vijeće pozvalo na promicanje mjera kaznenopravnog odgovora radi suprotstavljanja radikalizaciji koja dovodi do terorizma i nasilnog ekstremizma;

19. poziva države članice da rade na tome da se ISIL-u/Daišu onemogući pristup financijskim i drugim sredstvima te da to načelo promiču u vanjskom djelovanju EU-a te naglašava potrebu da se iznese na vidjelo prava narav ISIL-a/Daiša i da se pobije njegova ideološka legitimizacija;

20. poziva EU i njegove države članice da poduzmu dosljedne mjere u cijelom EU-u protiv govora mržnje koji netolerantni, radikalni propovjednici sustavno promiču u svojim propovijedima, knjigama, televizijskim emisijama, preko interneta i svim ostalim komunikacijskim sredstvima, čime se stvara plodno tlo za procvat terorističkih organizacija poput ISIL-a/Daiša ili al-Kaide;

21. ističe da je važno da EU i države članice surađuju s pružateljima usluga društvenih medija u borbi protiv širenja propagande ISIL-a/Daiša kanalima društvenih medija;

22. ističe da islamističke terorističke organizacije, posebno ISIS/Daiš i al-Kaida, vode aktivne dezinformacijske kampanje kako bi ugrozile europske vrijednosti i interese; u tom pogledu naglašava važnost posebne strategije za suzbijanje islamističke propagande i dezinformacija usmjerenih protiv EU-a;

23. ističe da bi nepristrano, pouzdano i objektivno informiranje i protok informacija o događanjima u državama EU-a koje se temelje na činjenicama spriječili širenje propagande koju provode treće zemlje;

Strategija EU-a za djelovanje protiv propagande

24. pozdravlja Akcijski plan o strateškom komuniciranju; pozdravlja zajedničku komunikaciju o Zajedničkom okviru za suprotstavljanje hibridnim prijetnjama te traži da se preporuke sadržane u njoj prihvate i primijene bez odgađanja; naglašava da je za predloženo djelovanje nužna suradnja i koordinacija svih relevantnih aktera na razini EU-a i na nacionalnoj razini; smatra da jedino sveobuhvatan pristup može dovesti do uspjeha u naporima EU-a; poziva države članice koje se rotiraju u predsjedanju EU-om da u svoj program uvijek uvrste stratešku komunikaciju kako bi se osigurao kontinuitet rada na toj temi; pozdravlja inicijative i rezultate latvijskog predsjedništva u tom pogledu; poziva potpredsjednicu Komisije/visoku predstavnicu da zajamči čestu komunikaciju s državama članicama na političkoj razini kako bi se bolje koordiniralo djelovanje EU-a; naglašava da bi suradnju EU-a i NATO-a u području strateške komunikacije trebalo znatno ojačati; pozdravlja namjeru slovačkoga predsjedništva da organizira konferenciju o totalitarizmu povodom Europskoga dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima;

25. traži od nadležnih institucija i tijela EU-a da pomno prate izvore financiranja antieuropske propagande;

26. naglašava da je potrebno više sredstava za pružanje potpore medijima u zemljama europske susjedske politike koje su obuhvaćene instrumentima demokracije EU-a; u tom pogledu poziva Komisiju da se pobrine za to da u cijelosti iskoristi postojeće instrumente poput Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava, europske susjedske politike, Opservatorija za slobodu medija (Media Freedom Watch) u okviru Istočnog partnerstva i Europske zaklade za demokraciju kako bi se zaštitila medijska sloboda i pluralizam;

27. napominje da Rusija ulaže goleme resurse u propagandne aktivnosti i da neprijateljska propaganda može utjecati na procese donošenja odluka u EU-u te na potkopavanje povjerenja, otvorenosti i demokracije; pohvaljuje važan rad koji je obavila Radna skupina EU-a za stratešku komunikaciju; traži stoga da se Radna skupina EU-a za stratešku komunikaciju pojača te da postane punopravni odjel u okviru ESVD-a, nadležan za Istočno i Južno susjedstvo, kadrovski i proračunski opremljen na odgovarajući način, možda i u okviru dodatne namjenske proračunske linije; poziva na tješnju koordinaciju među obavještajnim službama država članica EU-a radi procjenjivanja utjecaja koji vrše treće zemlje koje nastoje dovesti u opasnost demokratske temelje i vrijednosti EU-a; traži tješnju suradnju Parlamenta i ESVD-a u strateškoj komunikaciji, što uključuje i upotrebu analitičkih kapaciteta i informacijskih ureda Parlamenta u državama članicama;

28. naglašava da je ključno da EU u okviru svojega vanjskoga djelovanja nastavi s aktivnim promicanjem poštovanja temeljnih prava i sloboda; smatra da bi podupiranje slobode izražavanja, slobode okupljanja, prava na pristup informacijama i neovisnosti medija u susjednim zemljama trebalo činiti temelj djelovanja EU-a kojemu je svrha suprotstavljanje propagandi;

29. naglašava potrebu za jačanjem medijskog pluralizma i objektivnosti, nepristranosti i neovisnosti medija u EU-u i njegovu susjedstvu, pa i kada je riječ o nedržavnim akterima, između ostalog pružanjem podrške novinarima i razvojem programa izgradnje kapaciteta za medijske subjekte, poticanjem partnerstva i mreža za razmjenu informacija kao što su platforme za dijeljenje sadržaja, istraživanjem u području medija, mogućnostima osposobljavanja za novinare i stažiranja u medijima sa sjedištem u EU-u radi razmjene najboljih praksi;

30. naglašava važnu ulogu kvalitetnog obrazovanja u novinarstvu i osposobljavanja unutar EU-a i izvan njega kako bi se ponudile kvalitetne novinarske analize i visoki izdavački standardi; tvrdi da promicanje europskih vrijednosti slobode tiska i izražavanja te medijskog pluralizma podrazumijeva podržavanje progonjenih i pritvorenih novinara i boraca za ljudska prava u trećim zemljama;

31. zalaže se za jaču suradnju između institucija EU-a, Europske zaklade za demokraciju, Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi, Vijeća Europe i država članica kako bi se izbjegla preklapanja i ostvarila sinergija u sličnim inicijativama;

32. zaprepašten je velikim problemima u pogledu neovisnosti i slobode medija u određenim državama članicama, sudeći prema izvještavanju međunarodnih organizacija poput Novinara bez granica; poziva EU i države članice da poduzmu odgovarajuće mjere za poboljšanje trenutačne situacije u sektoru medija ne bi li se time postiglo i to da vanjsko djelovanje EU-a kojim se podržava sloboda, nepristranost i neovisnost medija bude vjerodostojno;

33. poziva Radnu skupinu EU-a za stratešku komunikaciju, pojačanu kako je predloženo i pod profilom @EUvsDisInfo na društvenoj mreži Twitter, da uspostavi internetski prostor na kojem je širokoj javnosti na raspolaganju niz sredstava za otkrivanje dezinformacija, uz objašnjenja o njihovu funkcioniranju, te tako poveže brojne inicijative civilnog društva koje su usredotočene na to pitanje;

34. potvrđuje da učinkovita komunikacijska strategija u raspravu o mjerama EU-a mora uključiti lokalne zajednice, pružiti podršku međuljudskom kontaktu i dati primjerenu važnost kulturnim i društvenim razmjenama kao ključnim platformama u borbi protiv predrasuda lokalnoga stanovništva; podsjeća na to da delegacije EU-a moraju u tom pogledu održavati izravan kontakt s lokalnim dionicima i predstavnicima civilnog društva;

35. naglašava da se poticanje na mržnju, nasilje ili rat ne može „skrivati" iza slobode izražavanja; potiče pokretanje pravnih inicijativa u tom pogledu kako bi se ponudila viša razina odgovornosti pri postupanju s dezinformacijama;

36. naglašava važnost učinkovite i dosljedne unutarnje i vanjske komunikacije o politikama EU-a te komunikacije po mjeri s određenim regijama, u što se ubraja i pristup informacijama na lokalnim jezicima; pozdravlja u tom kontekstu izradu internetskih stranica ESVD-a na ruskom kao prvi korak u pravom smjeru i potiče na to da se internetske stranice ESVD-a prevedu na više jezika, npr. arapski i turski;

37. ističe da je odgovornost država članica da se aktivno, preventivno i zajednički suprotstavljaju neprijateljskim informacijskim operacijama na njihovim teritorijima ili usmjerenima protiv njihovih interesa; snažno potiče vlade država članica da razvijaju vlastite kapacitete za stratešku komunikaciju;

38. poziva svaku državu članicu da svojim građanima učini dostupnim Sažetak dezinformacija (Disinformation Digest) i Pregled dezinformacija (Disinformation Review) koje je sastavila Radna skupina za stratešku komunikaciju EU-a kako bi se u općoj javnosti stvorila svijest o metodama propagande kojima se koriste treće strane;

39. ustraje u tome da se razlikuju propaganda i kritika;

40. ističe da iako svaka kritika EU-a ili njegovih politika nije nužno propaganda ili dezinformacija, posebno u kontekstu političkog izražavanja, slučajevi manipulacije ili potpore povezani s trećim zemljama kojima je cilj raspirivati ili pojačati tu kritiku razlog su da se ispita pouzdanost tih poruka;

41. ističe da iako treba zauzeti stav protiv antieuropske propagande i dezinformacija koje šire treće zemlje, time se ne bi trebalo dovesti u pitanje važnost održavanja konstruktivnih veza s trećim zemljama i toga da one postanu strateški partneri u suočavanju sa zajedničkim izazovima;

42. pozdravlja usvajanje akcijskog plana za stratešku komunikaciju i uspostavu radne skupine East StratCom u sklopu Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) radi priopćavanja politika EU-a i borbe protiv propagande i dezinformacija protiv EU-a; traži da se strateška komunikacija dodatno pojača; smatra da bi učinkovitost i transparentnost rada radne skupine East StratCom trebalo dodatno poboljšati; poziva ESVD da izradi kriterije za mjerenje učinkovitosti njezina rada; naglašava važnost jamčenja dostatnog financiranja i broja osoblja radne skupine East StratCom;

43. napominje da Pregled dezinformacija koji je objavila radna skupina East StratCom mora ispunjavati standarde propisane u Deklaraciji Međunarodne federacije novinara o načelima postupanja novinara; ističe da taj pregled mora biti sastavljen na odgovarajući način, bez uporabe uvredljivog rječnika ili vrijednosnih sudova; poziva radnu skupinu East StratCom da preispita kriterije kojima se koristila pri sastavljanju tog pregleda;

44. smatra da bi donošenje mjera kojima bi se ciljnoj publici pružile prikladne i zanimljive informacije o aktivnostima EU-a, europskim vrijednostima i drugim pitanjima od javnog interesa mogla biti učinkovita strategija za suzbijanje antieuropske propagande te naglašava da bi se suvremene tehnologije i društvene mreže mogle rabiti u te svrhe;

45. poziva Komisiju da se zalaže za određene pravne inicijative kako bi se djelotvornije i odgovornije postupalo s dezinformacijama i propagandom te da iskoristi reviziju na sredini razdoblja Europskog instrumenta za susjedstvo kako bi promicala jačanje otpornosti medija kao strateški prioritet; poziva Komisiju da provede detaljan pregled učinkovitosti postojećih financijskih instrumenata EU-a te iznese prijedlog sveobuhvatnog i fleksibilnog rješenja kojim bi se nezavisnim medijskim kućama, skupinama za strateško promišljanje i nevladinim organizacijama mogla pružiti izravna podrška osobito na materinskom jeziku ciljne skupine i omogućiti slanje dodatnih sredstava organizacijama poput Europske zaklade za demokraciju koje takvu podršku mogu pružiti, uz istodobno presijecanje financijskih tokova kojima je cilj financiranje pojedinaca i tijela angažiranih na aktivnostima strateške komunikacije, poticanja na nasilje i mržnju; poziva Komisiju da provede temeljitu reviziju učinkovitosti određenih medijskih projekata velikih razmjera koje financira EU, kao što je Euronews;

46. ističe važnost podizanja razine osviještenosti, obrazovanja, internetske medijske i informacijske pismenosti u EU-u i njegovu susjedstvu radi osnaživanja građana da kritički analiziraju medijski sadržaj kako bi mogli prepoznati propagandu; u tom smislu naglašava važnost jačanja znanja na svim razinama obrazovnoga sustava; ističe potrebu da se stanovnike potakne na aktivno građanstvo i da se razvije njihova osviještenost kao medijskih konzumenata; ističe središnju ulogu internetskih instrumenata, posebno društvenih medija u kojima je širenje lažnih informacija i pokretanje dezinformacijskih kampanja jednostavnije i često ne nailazi ni na kakve prepreke; podsjeća da je suprotstavljanje propagandi propagandom kontraproduktivno te stoga shvaća da se EU kao cjelina i države članice pojedinačno mogu boriti protiv propagande koju provode treće zemlje samo opovrgavanjem dezinformacijskih kampanja i odašiljanjem pozitivnih poruka i informacija te bi trebalo izraditi stvarno djelotvornu strategiju koja će se diferencirati i prilagođavati prirodi aktera koji šire propagandu; uviđa da financijska kriza i razvoj novih formata digitalnih medija stvaraju ozbiljne probleme za kvalitetno novinarstvo;

47. izražava zabrinutost zbog uporabe društvenih medija i internetskih platformi za kazneno kažnjiv govor mržnje i poticanje na nasilje te potiče države članice da prilagode i osuvremene zakonodavstvo za rješavanje tih aktualnih pitanja ili da cjelovito provode i primjenjuju postojeće zakonodavstvo u području govora mržnje, pa i na internetu; smatra da je potrebna veća suradnja s internetskim platformama i vodećim internetskim i medijskim društvima;

48. poziva države članice da izrade i pobrinu se za okvir koji je nužan za kvalitetno novinarstvo i raznolikost informacija borbom protiv medijskih koncentracija, koje nepovoljno utječu na medijski pluralizam;

49. napominje da medijsko obrazovanje pruža znanje i vještine te osnažuje građane da ostvaruju svoja prava na slobodu izražavanja, da kritički analiziraju medijski sadržaj i reagiraju na dezinformacije; stoga naglašava potrebu za podizanjem razine osviještenosti o rizicima od dezinformiranja donošenjem mjera o medijskoj pismenosti na svim razinama, pa i u okviru europskih informativnih kampanja o medijima, novinarskoj i uredničkoj etičnosti te poticanjem bolje suradnje s društvenim platformama i promicanjem zajedničkih inicijativa za rješavanje problema govora mržnje, poticanja na nasilje i diskriminacije na internetu;

50. napominje da nijedna strategija meke sile ne može biti uspješna bez kulturne diplomacije i promicanja međukulturnog dijaloga između zemalja i u njima samima, u EU-u i izvan njega; stoga podržava dugoročne javne i kulturne diplomatske aktivnosti i inicijative kao što su stipendije i programi razmjene za studente i mlade stručnjake, uključujući inicijative za podršku međukulturnog dijaloga, jačanje kulturnih veza s EU-om i promicanje zajedničkog nasljeđa te pružanje odgovarajućeg osposobljavanja za osoblje delegacija EU-a i ESVD-a kako bi stekli odgovarajuće međukulturne vještine;

51. vjeruje da bi javni mediji trebali pružiti primjer kako prenositi nepristrane i objektivne informacije pridržavajući se dobre prakse i etičkoga novinarstva;

52. naglašava da se posebna pažnja treba posvetiti novim tehnologijama, uključujući digitalno emitiranje programa, mobilne komunikacije, internetske medije i društvene mreže, pa i one lokalne, koje omogućuju lakše širenje informacija i podizanje razine osviještenosti o europskim vrijednostima ugrađenima u Ugovorima; podsjeća na to da takvo komuniciranje moraju odlikovati visoki standardi i konkretne najbolje prakse te da se u njemu mora isticati utjecaj EU-a na treće zemlje, uključujući humanitarnu pomoć EU-a te prilike i prednosti koje uska suradnja s EU-om pruža građanima trećih zemalja, a posebno mladima, poput bezviznog režima ili izgradnje kapaciteta, mobilnosti i eventualno programa razmjene;

53. ističe potrebu za time da novi portal europske politike susjedstva, koji se trenutačno izrađuje u okviru programa OPEN Neighbourhood, ne bude sastavljen samo od sadržaja posvećenoga stručnoj zajednici, nego da sadrži dio prilagođen i općoj javnosti; smatra da bi taj portal trebao sadržavati dio posvećen Istočnom partnerstvu u kojem će se na jednom mjestu nalaziti informacije o inicijativama koje su trenutačno rascjepkane na brojnim mrežnim stranicama;

54. ističe potencijal popularne kulture i učenja kroz zabavu kao sredstava za izražavanje zajedničkih ljudskih vrijednosti i priopćavanje politika EU-a;

55. naglašava svoju podršku inicijativama kao što su Baltički centar za izvrsnost medija u Rigi, Strateški komunikacijski centar izvrsnosti NATO-a ili Centar za izvrsnost Mreže za osvješćivanje o radikalizaciji; ističe potrebu za korištenjem njihovim zaključcima i analizama te za jačanjem analitičkih kapaciteta EU-a na svim razinama; poziva Komisiju i države članice da pokrenu slične projekte, rade na stručnom usavršavanju novinara, podupiru nezavisne medijske centre i raznolikost u medijima, potiču umreživanje i suradnju među medijima i skupinama za strateško promišljanje te razmjenjuju najbolje prakse i informacije u tim područjima;

56. osuđuje redovne napade na neovisne medije, novinare i aktiviste civilnoga društva u Rusiji i na okupiranim područjima, uključujući Krim od njegova nezakonita pripojenja; naglašava da su u Rusiji od 1999. deseci novinara ubijeni, netragom nestali ili su utamničeni; poziva Komisiju i države članice da povećaju zaštitu novinara u Rusiji i u susjedstvu EU-a te da podupiru rusko civilno društvo i ulažu u međuljudske kontakte; poziva na hitno oslobađanje novinara; napominje da EU jača odnose sa svojim istočnim partnerima i drugim susjednim zemljama te da također drži otvorenima komunikacijske linije s Rusijom; uviđa da bi najveća prepreka za ruske kampanje dezinformiranja bilo postojanje neovisnih i slobodnih medija u samoj Rusiji; smatra da bi postizanje toga trebalo biti cilj EU-a; poziva na posvećivanje posebne pozornosti i dostatnih sredstava za medijski pluralizam, lokalne medije, istraživačko novinarstvo i medije na stranim jezicima, osobito na ruskom, arapskom, novoperzijskom, turskom i urdskom te na drugim jezicima kojima govori stanovništvo podložno propagandi;

57. podupire komunikacijske kampanje koje provode relevantni dionici u Siriji, Iraku i regiji (među ostalim u zemljama podrijetla stranih boraca) radi osporavanja istinitosti ideologije ISIS-a/Daiša i osude njegova kršenja ljudskih prava te radi suprotstavljanja nasilnom ekstremizmu i govoru mržnje povezanima s drugim skupinama u regiji; poziva EU i njegove države članice da u dijalogu sa zemljama Bliskog istoka i sjeverne Afrike istaknu da su dobro upravljanje, odgovornost, transparentnost, vladavina prava i poštovanje ljudskih prava preduvjeti za zaštitu tih društava od širenja netolerantnih i nasilnih ideologija kojima se nadahnjuju terorističke organizacije kao što su ISIS/Daiš i al-Kaida; pri suočavanju sa sve većom prijetnjom ISIS-a/Daiša i drugih međunarodnih terorističkih organizacija, ističe potrebu za jačanjem suradnje na pitanjima sigurnosti sa zemljama koje imaju dugotrajno iskustvo u borbi s terorizmom;

58. poziva potpredsjednicu Komisije/visoku predstavnicu i Vijeće da potvrde punu potporu EU-a provedbenom procesu koji je u tijeku i financijski doprinesu ostvarenju preporuka studije izvedivosti o inicijativama medija na ruskome jeziku u Istočnome partnerstvu i šire koju je 2015. provela Europska zaklada za demokraciju;

( Rezolucija Europskog parlamenta od 23. studenoga 2016. o strateškoj komunikaciji Europske unije za borbu protiv propagande koju protiv nje provode treće strane (2016/2030(INI) (NA HRVATSKOM)EP, 24. studenog 2016.)


POŠALJI KOMENTAR REDAKCIJI ODŠTAMPAJ TEKST
 

DOKUMENT O MEDIJSKOM RATU (1): Brifing u Evropskom parlamentu: Ruski informativni rat: propaganda ili kontrapropaganda

Na Zapadu, Rusiju češće vide kao podstrekača nego metu propagande. Međutim, dokumenti Kremlja i ruski mediji tvrde da se i sama Rusija suočava sa ozbiljnim spoljnim informativnim pretnjama koje bi mogli da ugroze politička stabilnost u zemlji, da smanje njen međunarodni uticaj, i da ugroze tradicionalne vrednosti. Moskva stoga tvrdi da mora da preduzme odbrambene mere.

Kremlj tvrdi da SAD i njeni saveznici vode informacioni rat protiv Rusija. ISIL / Da'esh, koji stvara veću količinu materijala ruskom jeziku je još jedan veliki protivnik.

Kod kuće, Kremlj vrši pritisak na medije i civilno društvo s težnjom da se isključe spoljni uticaji. Međunarodno, ona je pokrenula medijska oružja, kao što su vesti kanala RT koji se takmiče sa zapadnim medijima, a finansirala je pro-ruske NVO.

Kritičari Kremlja osporavaju tvrdnje o zapadnom informacionog rata protiv Rusije, i optužuju Rusiju za sprovođenje dezinformativnih kampanja kako bi se opravda agresiju na susedne zemlje poput Ukrajine.

Radi ispunjavanja deklarisanog cilja zaštite Rusije od informacionih pretnji, ruske mere su se pokazale uspešnim u suzbijanju većine stranih uticaja. Međunarodna uticaj ruskih medija je još pod znakom pitanja; ruska slika je i dalje veoma siromašna, ali to ne znači da Kremlj ne može da brani ono što vidi kao spoljni interes svoje zemlje…

( Russia's information war: Propaganda or counter-propaganda? European Parliamentary Research Service Author: Martin Russell, European parliament, Briefing October 2016 )

DOKUMENT O MEDIJSKOM RATU (2): Analiza direktorata za spoljnu politiku EP: O ruskoj «mekoj moći»

EU je sve više pogođena destabilizacijim porukama koje - u različitim oblicima i sa različitim stepenima –potičući iz Rusije na istoku i tzv Islamske države Iraka i Levant (ISIL) na jugu. I jedno i drugo, i Rusija i ISIL, angažovani su u agresivnim porukama i varljivim medijskim kampanjama, iako sa različitim narativima, ciljevima i publikom...

Strateške komunikacije sa istoka: Rusija

Strateške komunikacije Rusije su složene, kako u pogledu ideja i institucija. Sprovedena i direktno i preko punomoćnika, oni oblikuju percepciju ljudi EU - bilo da se radi u Rusiji, državama u Istočnom partnerstvu (EAP) ili u samoj EU, kao i zemljama njenim kandidatima. U svetlu ciljeva koje namerava da postigne, poruka Rusije pokazala se veoma efikasna, ako ne i dosledna: dok je često sirova i varljiva u pogledu sadržaja, njegova isporuka je sofisticirana, ciljana i prilagođena različitim publikama, i koje mogu da koriste slabosti EU.

Ruske velike priče - Russia’s grand narrative(s)

Takozvane "obojene revolucije" u Gruziji i Ukrajini za Rusiju su predstavljale poziv na buđenje. Rezultati unutrašnje debate o tome šta je pošlo po zlu, doveli su Moskvu do zaključka da je potrebno da izgradi svoju "meku moć", delimično preko atraktivnije ponude, ali delom i kroz razvoj mašine za sopstvenu promociju – da putem medija, nevladinih organizacija (NVO), kao i drugih ključnih igrača iz poslovnog sveta lobiranja u političkim partijama. Ono što je najvažnije, to je propraćeno spoznajom da "prodaja" Rusije nije bilo dovoljna. „Jaz privlačnosti" između Rusije i EU morala se premostiti poboljšanjem ruskog stanovišta uglavnom kroz promociju "ruskog sveta '(Russkij Mir) - ali i kroz smanjenje uticaja EU. Pokretanje namenskog TV kanala Russia Today (RT), samo godinu dana nakon što je izbila Narandžasta revolucija u Ukrajini, bio je prvi opipljiv rezultat lekcija koje su Rusi naučili.

Iako je ekonomska kriza koja je dominirala tokom većeg dela protekle decenije nije donela Rusiji mnogo povoda za hvalu, ona je izazvala tok negativnih vesti o spoljnim svetom, posebno o EU. Time je Rusiji dobila mogućnost da pomoću formule „usmeriti napade na druge, a ne reklamirati se" dopire do socijalnih grupa koje su razočarane političkom i ekonomskom situacijom u Evropi.

Russia toaday (RT)

RT se sastoji od sedam grana: tri kanale vesti tokom 24-sata emitovanih iz Moskve na engleskom, arapskom i španski, RT SAD i RT Velika Britanija emituju iz svojih redakcija u Vašingtonu i Londonu, RT dokumentarni (RTD), i RUPTLY, koji prodaju video sadržaje kanalima širom sveta radi u Berlinu.

RT je osnovana 2005. pod nazivom "Russia Today" kao vežba meke moći. Njen cilj je bio da se ispolira ruska slika u inostranstvu tako što stranoj publici vesti o Rusiji emituju na njenom jeziku. Ipak,

nije trebalo dugo da shvati da na Zapadu nije bilo mnogo apetita za vesti u kojima se hvali Rusija. Bilo, je međutim, mnogo potencijalnih gledalaca koji su bili voljni da konzumiraju negativne vesti o stanju na Zapad. Odmah nakon rusko-gruzijskog rata 2008. godine, TV kanal je odlučio da „derusifikuje» svoj brend. Napori RT su preusmereni na pričanje priče navodno zanemarene od strane medija koje su osnovali „Anglo-Saksonci". Odbacujući novinarske etike BBC i CNN i svesno pratiti stope Fox News i MSNBC ( "ne postoji objektivnost»), RT je posvetila vreme renomiranim ali kontroverznim ličnostima poput Džulijana Asanža, glavnog urednika organizacije WikiLeaks.

Takođe RT je usmerila pažnju na YouTube: gde kao entitet koji država podržava njen opstanak nije zavisio od prihoda oglašavanju može sebi da priušti da njeni proizvodi budu slobodno dostupni na internetu. RT se uvek površno bavila teorijama zavere, ali kad je izbio rat u istočnoj Ukrajini, počela je da se aktivno promoviše strateške komunikacije EU sa ciljem da suprotstavi njenoj propagandi.

Na primer, RT je ponudila platformu "akademicima" koji su optuživali Ukrajinu za genocid i spekulisali o tome da li su ili nisu SAD režirale epidemije ebola virusa.

Mereno rubljama finansiranje RT iz ruskog saveznog budžeta je značajno povećano tokom poslednje četiri godine, ali je neznatno palo u 2016. U dolarima, međutim, državno finansiranje za RT je niže za preko 25% sada nego što je bio u 2013. Preko 80% troškova RT je navodno platio u stranoj valuti. Ovo smanjenje finansiranje možda objašnjava odluku da se na neodređeno vreme odloži pokretanje kanala RT na francuskom i nemačkom jeziku.

Sputnik & CO.

Pored RT, Rusija podržava mnoštvo sajtova, medija partnerstva, i novinskih agencija širom svet. Među njima je Sputnik, mreža sajtova vesti pokrenut u novembru 2014 sa ambicijom da proizvodi sadržaje iz 130 gradova u 34 zemalja širom sveta. Cilj je da se emituje na 30 jezika, uključujući gotovo sve jezike bivšeg Sovjetskog Saveza. Država finansira Sputnik preko RT novinske agencije, koja je naslednik RIA Novosti.

Ruska država podržava medije koji su takođe ušli u partnerstvo sa zapadnim medijima. Naprimer, jedan dodatak od 8 stranica posvećen Rusiji - – Russia Beyond the Headlines - pojavljuje u 22 zemlje i na 16 jezika. Dopire do oko 32 miliona čitalaca, se redovno pojavljuje u publikacijama kao što su The New York Times, The Wall Street Journal, The Washington Post, The Daily Telegraph, Le Figaro, Süddeutsche Zeitung, El País, and Le Soir…

( EU strategic communications - With a view to counteracting propaganda DIRECTORATE-GENERAL FOR EXTERNAL POLICIES POLICY DEPARTMENT, European parliament)

 

 

 

 

 

 

 

Novosti

 

Naslovi.net

 

Male Novine