Loader

DOKUMENTI

Poslanička pitanja u oktobru 2014

09.oktobar,09:21

O manjinskom pitanju, o vojnoj paradi, o prebijanju i obezbeđenju premijerovog brata - i o «Utisku nedelje»

Na prvoj sednici Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije 2. oktobra 2014. godini ovlašćeni predstavnici poslaničkih grupa zatražili su obaveštenja ili objašnjenja u skladu sa članom 287. Poslovnika Narodne skupštine:

Ugljanin: O rešavanju manjinskog pitanja

Kosarić: O podršci učenicima osetljivih grupa

Stojšić: O kritičnoj situaciji u mestu amena u Opštini Šid

Veselinović: O vojnoj paradi, najavljenoj za 16. oktobar

Stefanović: O slučaju Andrije Vučića

Živković: O rođendanu Enver Hodže i vojnom obezbeđenju za premijera i njegovog brata

Vlahović: O licencama sportskih radnika

…i komentari

Martinović: O borbama pod Avalom 16. oktobra i značaju posete Vladmira Putina Srbiji

Pavićević-Babić: O «Utisku nedelje»

Predstavnici vlade odgovore nisu davali na samoj sednici, kako je bilo uobičavano u većini prethodnih slučajeva, pa moraju dati pismenim putem.

Ugljanin: O rešavanju manjinskog pitanja

SULEJMAN UGLjANIN: Poštovano predsedništvo, uvažene kolege poslanici želim da pitam, mi smo imali sastanak ovde u Skupštini Srbije sa evropskim komesarom za proširenje Štefanom File 5. maja ove godine.

Sa naše strane su bili predstavnici poslaničkih grupa i predsednica Skupštine na čelu naše delegacije. Evropski komesar za proširenje govoreći o uspostavi vladavine prava, pravne sigurnosti i pravne države dao je veliki značaj rešavanju pitanja manjina kako je on izrazio divljenje da u Srbiji ima veliki broj manjina.

Međutim, evropski komesar naglasio je da neophodno da se sačini ozbiljan program za rešavanje manjinskog pitanja, kako bi se jasno definisao cilj tog programa. Ime nosioca svakog dela programa, da se zna ko nosi taj program, ko vodi taj program, rokove za završetak tog programa, iznos sredstava koji se predviđaju za rešavanje tog programa i iznos koliko je potrebno novca za taj program.

Pitam predsednicu Skupštine koja je predsedavala tim sastankom – šta je do danas učinila Skupština Srbije? Da li je učinila ili je počela da radi taj program za rešavanje Bošnjačkog pitanja u Republici Srbiji?

Što se tiče manjinske poslaničke grupe, grupe SDA Sandžaka i PDD, mi smo spremni da damo puni doprinos u izvedbi programa za Bošnjačku manjinu i za Albansku manjinu. Hvala.

Kosarić: O podršci učenicima osetljivih grupa

LjILjANA KOSARIĆ: Pitanje postavljam Ministarstvu zdravlja, Ministarstvu prosvete i Ministarstvu rada i socijalne politike. Odnosi se na dodatnu podršku deci i učenicima iz osetljivih grupa, neposrednu i posrednu koja zahteva dodatna finansijska sredstva, a ne sprovodi se na način koji je potreban.

Sa početkom nove školske godine kulminirao je problem postojanja i održivosti personalnih asistenata tj. asistenata koji su angažovani kao pratnja deci za ličnu pomoć. Personalni, lični asistent je neposredna i dodatna podrška deci iz osetljivih grupa koja zahteva dodatna finansijska sredstva kao što je u ostalom i prilagođavanje i nabavka udžbenika, nastavnih sredstava na primer, Brajevo pismo, individualni obrazovni program, angažovanje pedagoškog asistenta.

Sistem je profunkcionisao i činilo se da će se dograđivati, da će biti još bolji, a onda je na jednom sve više lokalnih samouprava ne izmiruje svoje obaveze, pa su roditelji prinuđeni da sami plaćaju personalne asistente. Kako roditelji kažu, tražeći informacije sa svih nivoa došli su do saznanja da niko nije odgovoran, da nema zakona po kome bi lokalna samouprava opredelila sredstva za ovu namenu. Činjenica je da se deci usled socijalne uskraćenosti smetnje u razvoju, invaliditeta, teškoća u učenju i drugih razloga pruža dodatna pomoć u obrazovanju, zdravstvu i socijalnoj zaštiti.

To nije volja pojedinca, niti je to volja grupe, to je strateško opredeljenje Srbije. Donet je Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja 2009. godine gde je u članu 98. i predviđeno, što je za razliku od ranije velika izmena da svako dete može i mora upisati u prvi razred osnovne škole sa najmanje 6,5, a najviše 7,5 godina ili će roditelji snositi zakonske posledice.

Shodno ovom zakonu donet je i Pravilnik o dodatnoj obrazovnoj zdravstvenoj i socijalnoj podršci detetu i učeniku, to je „Službeni glasnik“ broj 63 od 2010. godine. Iza ovog Pravilnika stoje ova sva tri pomenuta ministarstva i oni su učestvovali u radu, Ministarstvo za rad i socijalnu politiku, Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo prosvete.

Shodno Pravilniku formirane su inter resorne komisije za procenu potreba dece, ove pomenute dece i što je najvažnije članove komisije imenuje skupštinska jedinica lokalne samouprave na zajednički predlog opštinskih uprava iz oblasti obrazovanja, zdravlja i socijalne zaštite. One su bile u obavezi i to su i uradile da imenuju i koordinatore komisije. To je lice koje je zaposleno u opštini i koje je spona između inter resornih komisija i lokalne samouprave kao i ministarstava i imaju obavezu da šalju izveštaje o radu i drugu dokumentaciju od značaja, čak i kada su problemi u pitanju. Tu su i strateška opredeljenja kako međunarodna tako i naše Republike.

Ono što je važno i što moram istaći jeste da je potrebno razumeti da je proces procene potrebe deteta za roditelje pa i za dete veoma stresan. Zato je neophodno da profesionalci koje vode ovaj proces stvaraju atmosferu uzajamnog poverenja u institucije i poverenja međusobnog, poverenja u konačan cilj, a to je obezbeđenje uslova detetu za razvoj, učenje, i ravnopravno učešće u sistemu zajednice.

Inače, ovaj sistem je uspostavljen i odjednom se dešava da imamo probleme u funkcionisanju. Zato i postavljam pitanja Ministarstvu zdravlja, Ministarstvu prosvete, Ministarstvu za rad i socijalnu politiku – da li redovno dobijaju izveštaje o radu inter resornih komisija i da li su upoznati sa problemima pružanja dodatne podrške deci i učenicima iz osetljivih grupa i šta će preduzeti u otklanjanju nastalih smetnji? S obzirom na već postojeće zakonske akte, šta je potrebno da bi se privolela lokalna samouprava da ispoštuje obaveze u pružanju podrške deci i učenicima iz osetljivih grupa, tako da se i reši pitanje personalnih i pedagoških asistenata? Hvala vam.

Stojšić: O kritičnoj situaciji u mestu amena u Opštini Šid

ĐORĐE STOJŠIĆ: Gospodine predsedavajući, postavio bih pitanje ministru resornom, gospodinu Velimiru Iliću, gospođi Mihajlović i gospodinu Marku Blagojeviću, a vezano za situaciju u Opštini Šid, konkretno mesto Jamena, kao što javnost dobro zna, pogođeno je poplavama koje su zadesile našu zemlju ove godine. Situacija u tom mestu je izuzetno kritična i građani se tamo osećaju zaboravljenim i izdanim od strane države. Niz problema je sa kojima se oni suočavaju i mogućnost da u istoj ulici neko dobije sredstva za obnovu kuća, a neko ne, ne bi trebala da im se dešava, a takođe, ljudi se žale na rešenja koja su dobili. Mesecima ne dobijaju odgovore. Pomoć koja je stizala od raznih donatora, raspoređuje se na vrlo čudne načine u smislu da se dele po rođačkim ili još gore, partijskim aršinima. Ono što je sigurno najkritičnije, jedan deo građana koji ne mogu da obnove svoje kuće, ostati u šatorima, zima se približava i mislim da je to nešto na čega bi Kancelarija koja je osnovana namenski da se bavi ovim pitanjima, morala da se osvrne.

Postoji problem između republičke i pokrajinske vlasti, vezano za sanaciju nastalih šteta u mestu Jamena, s obzirom da, koliko sam ja obavešten, pokrajina ne može da opredeli sredstva, ukoliko bi izvršila trošenje sredstava, za obnovu kuća u Jameni, rečeno je da bi to bilo nenamensko trošenje sredstava, odnosno mogli bi da krivično odgovaraju za tako nešto.

Građani Jamena svakako ne misle da je trenutak da se preko njihovih leđa dogovaraju, pregovaraju, razgovaraju, republička i pokrajinska vlast i nadam se da ovo neće biti samo još jedna situacija u kojoj, kada imamo problem, osnovaćemo agenciju u Beogradu gde će se zaposliti gomila nečijih prijatelja, prija, šurnjaja, partijskih drugova i na tome će se stvar završiti, i ovaj problem mora urgentno da se reši. Hvala.

Veselinović: vojnoj paradi, najavljenoj za 16. oktobar

JANKO VESELINOVIĆ: Moje pitanje je upućeno predsedniku Republike, gospodinu Nikoliću, predsedniku Vlade, gospodinu Vučiću i ministru Gašiću, ministru odbrane a tiče se vojne parade, najavljene za 16. oktobar.

Naime, nesporna je činjenica da treba gajiti sećanja na antifašističku istoriju našeg naroda, međutim, pitanje je način i mere na koji se to radi.

Naime, u toj borbi, učestvovala je i „Crvena armija“. Moje prvo pitanje tiče se vremena održavanja vojne parade. Naime, borbe za oslobođenje Beograda trajale su od 14. do 20. oktobra i 16. oktobra, ni ova zgrada u kojoj sedimo nije bila oslobođena. Velike borbe vodile su se za Trg Republike 17. a Palata Albanije je oslobođena 20, dakle centar grada, uz velike otpore nemačkog okupatora. Dakle, zbog čega 16. oktobar, kada je manji deo Beograda bio tog datuma oslobođen?

Drugo pitanje tiče se načina pripremanja ove vojne parade. Interesuje me, postavljam pitanje, ko je izdao naredbu za vojnu paradu, da li je to učino predsednik Republike kao vrhovni komandant oružanih snaga ili neko drugi i koji dokument o tome svedoči, o toj naredbi?

Drugo pitanje, kada su započete pripreme za ovu vojnu paradu, da li je dovoljno vremena dato Vojsci Srbije za pripremu, a ovo pitam, pre svega iz razloga bezbednosti učesnika vojne parade, jer ta vojna parada se održava na radni dan, to je četvrtak i verovatno će mnogi doći na tu paradu organizovano ili neorganizovano, pa to pitam zbog bezbednosti učesnika, da li je Vojska Srbije imala dovoljno vremena da se pripremi za vojnu paradu i da li će njihova bezbednost i bezbednost učesnika biti ugrožena.

Treće pitanje vezano za ovu vojnu paradu tiče se finansiranja vojne parade. Interesuje me koliko će koštati održavanje ove vojne parade, koliko dinara, da li su u budžetu obezbeđena sredstva za ovu vojnu paradu, imajući u vidu da će to ili tih dana i vojnici po ugovoru koji će učestvovati u toj paradi, biće im smanjene plate, biće smanjene plate i profesorima i policajcima i vozačima i mnogim drugima baš tih dana.

Postavljam pitanje, da li bi, ukoliko bi ova parada bila skromnija, možda plate tih vojnika po ugovoru, možda bile manje smanjene u odnosu na smanjenje koje se predviđa?

Ne znam da li je u budžetu predviđena ta pozicija, ali znam da održavanje parade košta puno.

Naime, rezervoar tenka jeste zapremine 1200 plus 400, dakle 1600 litara. Tenk koji mi imamo troši od 260 do 450 litara. Avioni koje koristimo, zapremina njihovog rezervoara je 4365 litara, a oni od zavisnosti vrste leta, ovaj rezervoar mogu da potroše za nekoliko sati. To su ozbiljne pare, to je ozbiljan novac.

Pitam odakle su ta sredstva obezbeđena i da li je bilo neophodno da se tolika sredstva obezbede?

Sa druge strane, država se zadužuje svakog dana i država koja se zadužuje, ne meri svoju snagu po vojnim paradama, kao što evropske zemlje ne mere svoju snagu po broju održanih i veličini održanih parada, već po standardu građana. Po broju parada i po načinu i veličini parada, svoju snagu mere neke druge zemlje, koje imaju veoma nizak standard građana i veoma ugrožene slobode građana i prilično lošu reputaciju u svetu.

Dakle, molim predsednika Vlade i ministra odbrane da dobijemo odgovore na ova pitanja do početka ove parade.

Stefanović: O slučaju Andrije Vučića

BORISLAV STEFANOVIĆ: Poštovane kolege, postavljam pitanje ministru unutrašnjih poslova Nebojši Stefanoviću i predsedniku Vlade gospodinu Vučiću, vezano za nemile događaje koji su se dogodili u nedelju u Beogradu, kao što su svi građani Srbije videli kada je došlo do jednog neželjenog incidenta, kada je brutalno pretučen brat predsednika Vlade gospodin Andrej Vučić.

Dakle, moje pitanje ministru policije i predsedniku Vlade su sledeća. Kako je došlo do ovog incidenta, ko ga je izazvao, šta se zaista i tačno dogodilo da se Skupština obavesti i nadležni odbor, da se obavesti Skupština Srbije i narodni poslanici, ako je moguće, u zakonu predviđenom roku o tome ko je i na koji način dodelio obezbeđenje gospodinu Andreju Vučiću i bratu gradonačelnika gospodinu Malom, da se obavesti Skupština ko je doneo odluku da pripadnici vojne jedinice „Kobre“ u ovoj situaciji vrše neformalno štićenje lica, da li za to postoji odluka, naređenje ili pisani dokument i ako postoji, mi bismo želeli da vidimo?

Takođe, smatramo da je ova, kasnije u medijima, apsolutno masovno prezentovana neželjena situacija dobila svoj epilog u tome da, ili ministar unutrašnjih poslova treba da podnese ostavku ili treba da podnese ostavku ministar odbrane, zato što smatramo da lično obezbeđenje premijera je ustupljeno bez adekvatnog naređenja ili pisanog traga u štićenje brata premijera.

Prema tome, ili ministar unutrašnjih poslova nije radio svoj posao, pa je dozvolio da se ovo dogodi i mi bismo želeli da dobijemo odgovore na ta pitanja, da se ne završi na suspenziji pet pripadnika žandarmerije iz niškog, jer smatramo da ovde mora da se ustanovi i komandna odgovornost i propusti svih koji su doveli do ove situacije.

Dakle, mi ne možemo da prihvatimo stalno medijsko spinovanje ovog događaja bez činjenica koje bi objasnile ovu zaista neželjenu situaciju. Srbija se izlaže jednoj medijskoj lavini koja na neadekvatan način predstavlja događaj o kojem, čini mi se, malo ko bilo šta zna u ovoj zemlji. Ono što znamo je da je naš sugrađanin brutalno pretučen, da ne znamo kako i zašto je došlo do toga, kako je taj incident počeo, da li su zaista se legitimisali, da li je gospodin Andrej Vučić flašom gađao žandarmeriju ili nije i ko je ustupio obezbeđenje tom čoveku i na osnovu kog ovlašćenja i da li je tačno da su pokušali na silu da probiju kordon i da li je tačno da su u tom smislu i oni sami koristili silu i pokazivali oružje. Mi želimo to da čujemo zato što želimo da građani Srbije znaju istinu, a ne zato što nekoga mrzimo, odmah da kažemo to.

Takođe, moje sledeće pitanje se odnosi, ponovo postavljam pitanje gospodinu Marku Blagojeviću i postavljam pitanje predsedniku Vlade, da nas najzad obaveste koliko sredstava je prikupljeno pozivanjem broja 1003, nakon katastrofalnih poplava u maju mesecu, tačno koliko sredstava, gde se ta sredstva nalaze i za šta će biti, tj. za koje namene upotrebljena?

Takođe me interesuje, dakle pitanje na iste adrese, koliko kuća je do sada od pomoći prikupljene u novcu izgrađeno u poplavama zahvaćenim područjima, recimo u Obrenovcu ili Krupnju ili na nekom drugom mestu? Ako nije, kada će tačno biti te kuće izgrađene i zašto nije do sada nijedna kuća izgrađena?

Ono što me takođe interesuje je afera koja se pojavila sa angažovanjem lobističke firme u Velikoj Britaniji. Mi smo videli da je tu bilo nekih nejasnoća. Voleli bismo da nam Vlada odgovori, dakle da nam odgovori nadležni ministar za informisanje, da nam odgovori predsednik Vlade, ko je osoba koja je zaključila sporazum sa britanskom lobističkom firmom i gde se nalazi trag svega toga?

Na kraju pitanje za predsednika Vlade i ministra informisanja i kulture gospodina Tasovca, na koji način i kada će da isprave ogromnu nepravdu koja je ugrožavanje javnog interesa, ugrožavanje informisanja građana, a to je da je očigledno, voljom premijera, ukinuta emisija „Utisak nedelje“ na televiziji B92?

Vlahović: O licncama sportskih radnika

SONjA VLAHOVIĆ: Poštovani predsedavajući, dame i gospodo poslanici, poštovani građani, imam pitanje za ministra omladine i sporta, za gospodina Vanju Udovičića.

Prema Zakonu o sportu iz 2011. godine član 25. i 26. stav 4 – svi klubovi i stručna lica koja rade u oblasti sporta i rekreacije moraju da imaju dozvolu za rad izdatu od granskog nadležnog nacionalnog saveza.

Znači, Ministarstvo omladine i sporta je poverilo ovu delatnost granskim savezima koji obrazuju komisije koje daju dozvole za rad sportskim stručnjacima i sportskim klubovima.

Na primer, savezi oblasti rekreacije i fitnesa u Srbiji izdaju dve vrste licenci – licence za klubove i organizacije i licence za sportske stručnjake. Na visinu naknade za izdavanje licence, svaki savez ima svoju cenu, saglasnost je dalo Ministarstvo omladine i sporta.

Sportski stručnjaci su lica koja imaju odgovarajuće visoko obrazovanje u oblasti sporta, odnosno fizičke kulture ili su osposobljeni za obavljanje određenih stručnih poslova u sportu. Sportski stručnjaci u sportu se razvrstavaju i prema sportskim zanimanjima, zvanjima u okviru zanimanja.

Ministar utvrđuje nomenklaturu sportskih zanimanja i zvanja, tipične poslove za utvrđenje sportskih zanimanja i uslove u pogledu obrazovanja, odnosno stručne osposobljenosti za sticanje znanja.

Pitala bih ministra omladine i sporta, šta on misli o visini naknade od 100 evra i više za izdavanje licenci za rad, za sportske stručnjake koje inače važi samo tri godine? Znači, potrebno je svake tri godine dozvoljavati sportskim stručnim saradnicima i sportskim stručnjacima da obnavljaju ove dozvole.

Da li je potrebno da uopšte nešto plate i sportski stručnjaci koji su završili fakultet sporta i visokog vaspitanja i stekli akademsku titulu diplomiranog profesora sporta i fizičkog vaspitanja ili visoke škole za sport i stekli zvanje kvalifikovanog trenera?

Većina tih sportskih stručnjaka stalno radi na svom usavršavanju, pa tako pohađaju razne kurseve za određene programe u sportu i te kurseve plaćaju. Najčešća je cena oko 500 evra, posle koje dobijaju diplome za te programe, odlaze na razne seminare, naučne skupove, znači, posle fakulteta i visokih škola i plaćenih kurseva, treba da plate još izdavanje dozvola za rad licenci još 100 i više evra svake treće godine.

Predlažem da izmene Zakone o sportu, da se još jednom razmotri visina, naknada za izdavanje licenci sportskim stručnjacima i da li je potrebno da svi plaćaju njeno izdavanje?

Po članu 30. Zakona o sportu, ministar omladine i sporta bliže uređuje način i postupak obavljanja stručnog nadzora i mere za otklanjanje uočenih nedostataka i druga pitanja od značaja za sprovođenje stručnog nadzora u oblasti sporta. Tako se nadam da će ministar da predloži postupak stručnog nadzora po ovom pitanju i predloži određene mere. Hvala.

Živković: O rođendanu Enver Hodže i vojnom obezbeđenju za premijera

ZORAN ŽIVKOVIĆ (posle pauze u okviru rasprave o zakonu o trgovini oružjem): Kada je ministar odbrane već tu, mislim da je možda prilika da mu se postavi još nekoliko pitanja koje imaju veze sa ovom temom, a to je recimo, sam ministar je rekao da se očekuje parada 16. oktobra, moje pitanje je – šta se obeležava 16. oktobra? Šta se to desilo u Srbiji 16. oktobra, pa je parada tog dana? Malo sam gledao po istoriji, tog dana je rođen Enver Hodža, 1908. godine…

(Predsedavajući: Gospodine Živkoviću, molim vas.)

Papa Vojtila je izabran za papu istog, teško je da je i to povod. Znači, molim vas, nisam ja prvi pomenuo paradu, nego ministar.

(Predsedavajući: Molim vas.)

Tog dana je i…

PREDSEDAVAJUĆI: Tri minuta ste potrošili i daću vam vreme, ali vas molim da se vratite na dnevni red.

Ne želim sada da slušam ni o paradi, ni o direktorima, reč je o zakonu, o ozbiljnom zakonu, pa vas molim da u tom smislu vašu diskusiju i nastavite.

Izvolite, prijavite se ponovo.

ZORAN ŽIVKOVIĆ: Dakle, 16. oktobar, da li to ima neke veze sa izvozom vojne opreme? Da li je to tema? Da li hoćete to da slušate? Znači, da li ta parada 16. oktobra ima veze sa uvozom –izvozom vojne opreme ili ima veze sa pogubljenjem Marije Antoanete, koje se desilo 1793. godine? Voleo bih da čujem odgovor na to pitanje, zašto je parada 16. oktobra?

Još jedno malo pitanje, a to je – po kom osnovu se dobije vojno obezbeđenje, po kom osnovu to dobija premijer Vlade Srbije i po kom osnovu dobija građanin, koji je njegov brat?

Mislim da je to tema koja je jako važna i koja je jako …

PREDSEDAVAJUĆI: Ne, neću vam dozvoliti, dok predsedavam neću vam dozvoliti da diskutujete van teme. Držite se Poslovnika.

Kakve sad ima veze obezbeđenje ovoga ili onoga sa zakonom?

Izvolite, prijavite se ponovo.

ZORAN ŽIVKOVIĆ: Gospodine predsedavajući, to šta se vama sluša ili ne sluša, to je vaša lična stvar. Ovde svi govore o temi koja je danas na dnevnom redu sa svojim izletima u razne, slušali smo izveštaje o SDPR-u, to nije tačka dnevnog reda, slušali smo izveštaj o tome ko gde radi, ko leti helikopterom, pa gde nađoste samo mene da prekidate u tome? O nepotizmu, tu su bile i porodične svađe u jednom trenutku. Sada vi mene opominjete zato što se vama ne sviđa. Kada bih slušao samo ono što mi se sviđa u ovom parlamentu, ja bih bio gluv odavno, ne bih slušao ništa. Tako se ne vodi, ali ja neću vama da dociram, vi ste čovek u ozbiljnim godinama i poštujem vas potpuno.

Čuli ste pitanja – po kom osnovu premijer ima vojno obezbeđenje i po kom osnovu njegov brat ima bilo kakvo obezbeđenje, a kamoli vojno?

Zašto je toliko važno u diskusijama drugih bilo to da li mi kupujemo oružje ili ne kupujemo? Od akumulatora do sto aviona, tenkova, najsavremenijih pušaka, zašto je to važno za jednu državu koja je vojno neutralna? Zar vam se ne čini da je to mali paradoks, da smo navodno vojno neutralni a sa druge strane treba da nagomilamo naoružanje? To je besmisleno.

…i komentari

Martinović: O borbama pod Avalom 16. oktobra i značaju posete Vladmira Putina Srbiji

ALEKSANDAR MARTINOVIĆ: Dakle, na jedan podsmešljiv način se govorilo o žrtvama koje su pale za oslobođenje Beograda i Srbije i postavljalo se pitanje šta se to bitno desilo 16. oktobra 1944. godine, pa da se vojna parada održava 16. oktobra 2014. godine. Operacija za oslobođenje Beograda trajala je od 14. do 20. oktobra. Dakle, ta operacija je trajala punih šest dana. Šta se desilo 16. oktobra? Vodile su se borbe za oslobođenje Beograda od nemačkog okupatora, a 20. oktobra je Beograd konačno oslobođen od Nemaca. Srpska napredna stranka je izuzetno ponosna na činjenicu da će vojna parada biti održana baš 16. oktobra u jeku najžešćih borbi za oslobođenje Beograda.

Ovde moram da citiram i jednog velikog duhovnika srpskog naroda vladiku Nikolaja Velimirovića. On je rekao – ko u datumima vidi neku slepu fatalnost dana, taj gata. Ovde su neki poslanici gatali, pa su povezivali 16. oktobar 2014. godine sa činjenicom da se 16. oktobra neko rodio u Albaniji ili da je 16. oktobra nekome odrubljena glava. To nema nikakve veze jedno sa drugim. To se sve radi u nameri da se nanese što veća šteta, ne SNS-u, nego Vladi Republike Srbije, samoj Republici Srbiji i njenim građanima. Šesnaestog oktobra će u posetu Republici Srbiji i toj vojnoj paradi prisustvovati predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin. Za Srbiju, za Vladu Republike Srbije, za ceo srpski narod, a mislim i za većinu građana Srbije, to je izuzetno važna poseta, to je znak da Rusija ceni i poštuje principijelnu politiku Republike Srbije, a nadamo se da će to biti uvod u jednu mnogo veću ekonomsku saradnju između naše dve države.

Pavićević-Babić: O «Utisku nedelje»

VLADIMIR PAVIĆEVIĆ: Dame i gospodo narodni poslanici, poštovani predsedavajući Arsenoviću, poštovani ministre Gašiću, poštovana gošćo iz ministarstva, ja danas imam jedno mišljenje da ste vi, gospodine Gašiću, „Utisak nedelje“, zato što konačno Vlada šalje jedan, da kažem, relativno dobar Predlog zakona. I ja mislim da ste vi zaslužili da budete „Utisak nedelje“…

Poštovani gospodine Gašiću, molim vas da mi odgovorite i na četvrto pitanje – da li vi možda znate, da li ste pitali, da li ste proverili, da li ste čuli zbog čega je predsednik Vlade Aleksandar Vučić zabranio emisiju „Utisak nedelje“ na televiziji sa nacionalnom frekvencijom B92? To su bila četiri pitanja. Hvala vam.

ZORAN BABIĆ: Član 107. gospodine predsedavajući.

Ja znam da ćete reći da je to nešto što je izrečeno u poslednjoj rečenici, kao što je izrečeno i juče, kao što će biti izrečeno i sutra, pa da ne bi ostalo – da, možda, ne. Možda će „Utisak nedelje“ biti – da, možda, ne, možda naredne nedelje, ne znam. Da ne ostane nešto da, možda, ne nedorečeno, da je privatna svojina svetinja u svakoj uređenoj državi, da Vlada ne može da utiče na privatnu kompaniju koja sa privatnom produkcijom treba da ima ili da nema emisiju na televiziji.

Dokle će se stavljati teg oko nogu Aleksandra Vučića? Dokle će se njemu stavljati u ruke sve što se dešava u ovom društvu? Na to će se ćutati zato što je u poslednjoj rečenici, ali vi imate pravo na prvu rečenicu posle toga i da sankcionišete više ovakve stvari.

Mogu i ja da postavim pitanje u poslednjoj rečenici reklamiranja Poslovnika – zašto je i koliko hiljada ljudi 2003. godine bilo nepravilno i nepravedno procesuirano i uhapšeno? Koliko je to koštalo državu? Možemo doveka da postavljamo takva neka pitanja, ali da „Utisak nedelje“ ne bio – da, možda, ne, ili – da, možda, ne, da bude „Utisak nedelje“, dajte da jednom stavimo tačku i da svako radi svoj posao u ovoj državi, da se zna gde može da se meša i u šta može da se meša, a u šta ne može i ne sme da se meša politika.

Prošlo je vreme kada je politika određivala ko će šta govoriti, ko će šta smeti ili neće smeti. Odlično je što gospodin Pavićević podržava tako da politika određuje ko će u privatnoj kompaniji na privatnoj televiziji imati ili nemati emisiju. To je nezavisno novinarstvo. To je uticanje u privatne kompanije, u privatno vlasništvo. Dokle ćete više tolerisati da se osnovni postulati prava remete u ovoj sali zato što su izrečeni u poslednjoj rečenici?

Izvor: STENO BELEŠKE – Prva sednica Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2014. godini 2. dan, četvrtak, 2. oktobar 2014.

Poslednje izdanje

Mogućnost izbora mora da postoji (1)

Podele po dubini Pretplati se
Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve