Ekologija i ekonomija

Zlatna groznica u zaštićenim područjima prirode 1

24. 11. 2021. / 17.54

Zlatna groznica u zaštićenim područjima prirode

Na više lokacija u Srbiji, iako su zvanično pod zaštitom države, istražuju se potencijalna nalazišta plemenitih metala – i to uz dozvole nadležnih organa

Srbija zvanično ima 471 zaštićeno područje, čija se ukupna površina rasprostire na 678.237 hektara, što je 7,66 odsto teritorije zemlje. Ipak, granice tih područja nisu nužno i prepreka za istraživanje ruda i minerala. Prema podacima Ministarstva rudarstva i energetike, na više lokacija širom Srbije, koje su okarakterisane kao zaštićene, izdate su dozvole za istraživanje tla. U većini slučajeva reč je o potrazi za zlatom.

Ukoliko se na novim lokacijama otkriju ležišta ruda, to bi uz postojeće rudnike dovelo do znatnog porasta teritorija na kojima se kopa ruda u Srbiji.

Raspored pojedinih poligona na kojima su dozvoljena istraživanja ruda otvara više pitanja. Najpre, kako su i pod kojim uslovima izdate dozvole za istraživanja na prostorima koja su zvanično okarakterisana kao zaštićena područja prirode? Takođe, nameće se i pitanje da li to znači da će, u slučajevima gde je otkriveno nalazište rude, ona moći da se iskopava, iako je reč o zaštićenom području?

Sva ova pitanja pre svega su za nadležne državne institucije, od kojih smo pokušali da potražimo odgovore. Međutim, na više pitanja upućenih Ministarstvu rudarstva i energetike, iz tog resora je stigao samo jedan, skoro pa generički odgovor, u kome je načelno opisana procedura dobijanja dozvola, ali nisu dati konkretni odgovori.

"Primenjena geološka istraživanja u Republici Srbiji izvode se u skladu sa Zakonom o rudarstvu i geološkim istraživanjima", navode iz Ministarstva.

Zlatna groznica u zaštićenim područjima prirode 2
Interaktivna mapa sa detaljima svakog nalazišta

DA LI NIČU NOVI RUDNICI?: Idući od severa Srbije ka jugu, prvo zaštićeno područje na čijim delovima se sprovode istraživanja je Nacionalni park "Đerdap". Neposredno uz njegove granice, pa i unutar njih, nekoliko je područja na kojima se izvode istraživanja zlata i bakra, a površina pojedinih je skoro 10.000 hektara. U tom delu u istraživanja je uključeno više firmi. Reč je o preduzećima Tara Gold, Konstantin Resources i Golden Age Resources, registrovanim Beogradu.

Inače, ceo ovaj deo Istočne Srbije, odranije prepoznatljiv kao rudarski kraj, pre svega zbog Bora i Majdanpeka, kad se posmatra kao mapa rudnih istraživanja prekriven je poligonima, odnosno područjima na kojima su za te aktivnosti izdate dozvole.

Granice dva istražna prostora zadiru u Park prirode "Kučaj Beljanica", koji se najvećim delom nalazi u opštini Despotovac. Na prvom, istraživanja zlata sprovodi firma Avala Resources iz Beograda. Reč je o području površine od 3583 hektara, čiji najveći deo se nalazi upravo unutar granica zaštićenog područja "Kučaj Beljanica". Na ovaj deo naslanja se područje na kome je dozvolu za istraživanja dobila firma Tilva iz Beograda, čiji deo se takođe prostire preko zaštićenog područja.

Rudnih istraživanja nije pošteđen ni Park prirode "Stara planina". U ovom planinskom masivu, na površini od 4644 hektara, istražuju se rude bakra i zlata, a njen najveći deo se nalazi upravo u parku prirode. Dozvola za to izdata je firmi Alin Do Exploration, registrovanoj u Beogradu.

Na zapadne granice Parka prirode "Radan" praktično se naslanjaju poligoni na kojima su dozvoljena rudna istraživanja, ali su pojedini od njih duboko unutar ovog zaštićenog područja prirode. Usred njega nalazi se poligon površine 2730 hektara, za koji je firma Golden Age Resources iz Beograda dobila dozvolu za istraživanje zlata i bakra.

Nešto južnije, na zaštićenom delu Radana nalaze se dva poligona ukupne površine od skoro 7000 hektara za koje firma Metalfer ima dozvolu za istraživanja ruda cinka, olova, zlata i srebra. Najveći deo površine ovih poligona je unutar granica Parka prirode "Radan".

Netaknut, kad je reč o rudnim istraživanjima, nije ostao ni Park prirode "Golija". Poligon površine 8629 hektara na kome za olovom, cinkom, bakrom, zlatom i antimonom traga firma Rockstone Group iz Kaća, velikim delom se rasprostire preko pomenutog zaštićenog područja prirode.

Ovčarsko-kablarska klisura, koja je takođe, prema zvaničnoj klasifikaciji, svrstana kao zaštićeno područje, i to kao Predeo izuzetnih odlika, skoro da je cela "prekrivena" poligonom za istraživanje ruda. Reč je o prostoru ukupne površine od skoro 10.000 hektara, čiji dobar deo je unutar zaštićenog područja. Dozvolu za istraživanje zlata, srebra, bakra i drugih metala na ovom području je dobila firma Konstantin Resources, registrovana u Beogradu.

Zlatna groznica u zaštićenim područjima prirode 3
Interaktivna mapa sa više detalja

ZVANIČNO – SVE PO ZAKONU: Na pitanja BIRN-a, iz Ministarstva rudarstva i energetike odgovaraju da se sve radi "po zakonu, a prema Projektu geoloških istraživanja koji se dostavlja uz zahtev zajedno sa drugom propisanom dokumentacijom".

Ministarstvo navodi da je pre izrade Projekta geoloških istraživanja podnosilac zahteva dužan da pribavi akt o uslovima za izradu projekta i izvođenje planiranih geoloških istraživanja, izdat od strane nadležnog zavoda za zaštitu prirode i nadležnog zavoda za zaštitu kulturnog nasleđa ili drugog nadležnog organa.

Dodaju i da Projekat geoloških istraživanja podleže tehničkoj kontroli koja, između ostalog, obuhvata kontrolu usklađenosti projekta sa uslovima nadležnih zavoda za zaštitu prirode i zaštitu kulturnog nasleđa.

"Ministarstvo izdaje odobrenja za geološka istraživanja u skladu sa izdatim uslovima za izradu projekta i izvođenje planiranih geoloških istraživanja od strane nadležnog zavoda za zaštitu prirode i nadležnog zavoda za zaštitu kulturnog nasleđa", navodi se u odgovoru Ministarstva rudarstva i energetike.

U pisanom odgovoru Zavoda za zaštitu prirode Srbije, koji je potpisala v. d. direktora Marina Šibalić, stoji da se nadležnim zakonom "u režimima zaštite prvog i drugog stepena zabranjuje eksploatacija mineralnih sirovina, dok se u režimu zaštite trećeg stepena ograničavaju eksploatacija i primarna prerada mineralnih sirovina", bez preciziranja da li se ova ograničenja odnose i na rude.

Svako zaštićeno područje, u praksi, uglavnom je podeljeno na više zona zaštite, tako da je u pomenutim slučajevima teško precizno razgraničiti koji su režimi na snazi na mestima na kojima su dozvoljena rudna istraživanja. Tako je, na primer, u okviru Nacionalnog parka "Đerdap" 14 zasebnih celina u prvom stepenu zaštite, 10 u drugom, a preostali deo u trećem.

Kad je reč o Ovčarsko-kablarskoj klisuri, čiji veliki deo je poligon za istraživanje više ruda, njen prostor je podeljen na drugi i treći stepen zaštite. To znači da bi u delovima koji su u trećem stepenu zaštite ipak mogla da bude dozvoljena ograničena eksploatacija. Sličan slučaj je i sa ostalim zaštićenim područjima u čijim granicama se sprovode istraživanja.

Na naše pitanje da li se granice zaštićenih područja mogu menjati u svrhe iskopovanja ruda, iz Zavoda odgovaraju da ne mogu. "Promena granica je moguća isključivo prilikom izrade revizije studije zaštite, nakon novih naučnostručnih saznanja o prirodnim, kulturnim i predeonim prednostima, a u cilju poboljšanja i unapređenja zaštićenih područja", poručuju iz Zavoda.

Takođe, iz ove ustanove navode da oni nisu nadležni za kontrolu sprovođenja odobrenih projekata u zaštićenim područjima ili za intervencije u slučaju ilegalnih radova, već da je to delokrug nadležnih inspekcija.

"U odnosu na izdata rešenja, određeni investitori su podnosili žalbe na njih. Zavod ne vodi nijedan sudski spor u vezi sa navedenim aktivnostima", zaključuju iz Zavoda za zaštićena područja.¶

Tekst je nastao u saradnji sa WWF Adria

Iz istog broja

Muzička industrija – U susret trećoj godini pandemije

Rasprodaja autorskih prava

Uroš Mitrović

Intervju – Livaj Tekofski, tur menadžer

Ljudima su potrebni koncerti

Stevan Ristić, Jelena Jorgačević

Kultura sećanja

Još jednom o Vukovaru

Milica Čubrilo

Intervju – Danilo Ćurčić

Ako smo mi sve ovo saznali, šta je tek mogla država da pronađe

Radmilo Marković

Trgovina ljudima – Radna eksploatacija

Izrabljivanje bez granica

Radmilo Marković

Nedelja

Radmilo Marković

A magyarok Szerbiában

Az avantgárd és a népi kultúra között

Vladimira Dorčova Valtnerova

Mađari u Srbiji

Između avangarde i narodne kulture

Vladimira Dorčova Valtnerova

Intervju – Ditrih Jenš, izaslanik odbrane u nemačkoj ambasadi u Beogradu

Ujedinjena Evropa treba da ima zajedničke oružane snage

R.V

Uloga stranih ambasada u srpskoj politici

Neko na travnjak, neko za sto

Slobodan Georgiev

Intervju – Zdenko Tomanović, advokat

Kod nas vladaju moćni ljudi a ne pravo

Zora Drčelić

Svi brojevi Vremena na jednom mestu!>

Pogledajte arhivu