

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Po poslednjem popisu ima nas nešto manje od 26.000 stanovnika. Malo je to duša da bismo se popreko gledali
Meni je Požega sve na svetu. Pored one stereotipno-patetične (ali nužne) rečenice: tu sam se rodio, odrastao, oženio, dobio decu, dodao bih da sam tu zavoleo život, prirodu, maglu… Takođe i ljude u svim svojim različitostima – seljane i građane, zvezdaše i partizanovce, one na vlasti i one u opoziciji, verujuće i ateiste, monarhiste i republikance. Nisam oduvek bio takav, ali me je Požega naučila da život gledam kao stih Goblina: “Voli da voliš, mrzi da mrziš, ostavi neki trag i nestani tiho…”
Možda i najvećim uspehom svoje dosadašnje političke karijere smatram to što sam prošao inicijaciju u čuvenoj požeškoj kafani „Kum”. U pitanju je kultno mesto, gde zakleti “grobari” i “zvezdaši” zajedno gledaju utakmice navijajući jedni protiv drugih, gde rusofil i anglofil, radikali i liberali do sitnih sati bistre najpipavije geopolitičke teme. I svi revnosno brane svoje ideološke pozicije do zadnjeg atoma snage, ali osim žustre diskusije nema oštrijih implikacija… Jer mi smo naši, iako se ni u čemu ne slažemo! Da se vratim na ostvaren uspeh, tu sam morao da se dokažem i ubedim „stariju ekipu čaršijana” da se ne foliram i da sam zaista iskren u nameri da radim na tome i dam sve od sebe da Požega bude bolje i tolerantnije mesto za život.
„Okej si, mali, ti znaš da sam ja desničar, ali glasaću za tebe na lokalu”, stigla mi je potvrda starijeg poznanika uz koga sam odrastao. „Samo se dobro drži ako pobedite!”
Po poslednjem popisu ima nas nešto manje od 26.000 stanovnika. Malo je to duša da bismo se popreko gledali. Nemamo taj luksuz da jedni drugima želimo loše. Zato smo svi dužni Požegi. Zato što Požega ne trpi ljude koji se drznu da se ponašaju kao da su iznad nje. Zato su februara 2018. godine počeli Protesti u Požegi, kao građanski bunt protiv bahatosti lokalne opštinske vlasti.
“Inicijativa za Požegu” organski je i formalizovan nastavak Protesta u Požegi. U sveopštoj eroziji višestranačja i obespravljenosti pojedinca pred društvom i državom, jedna grupa ljudi već pet i po godina nastoji da lokalne probleme vrati iz zagrljaja vladajućih stranaka u nadležnost meštana Požege, koji su i sami žrtve tih problema. Volimo da se predstavljamo kao građanska straža, što i nije tako netačno (mada zvuči pretenciozno) kada se imaju u vidu rezultati našeg dosadašnjeg (van)institucionalnog delovanja – stopiranje koruptivnih radnji u više navrata, alarmiranje javnosti o činjenicama od opšteg interesa koje vlast pokušava da provuče ispod radara (kao što je, npr., projekat Dobrinjski basen i plan geoloških istraživanja litijuma u selima naše opštine), zatim višegodišnji pritisak na nosioce vlasti da konkurišu za projekte energetske efikasnosti (što je urodilo plodom), apel i buđenje svesti da promene kreću od svakog od nas i da niko neće čuvati našu životnu sredinu ako je sami ne čuvamo. I možda najznačajniji doprinos koji smo ostvarili – pacifikovanje političkog radikalizma. Nema više vređanja oponenata sa najviših pozicija vlasti (ili makar ne javno).
Sa druge strane, ponosno ističemo da smo grupa slobodnih i dostojanstvenih građana Požege rešenih da uzmu aktivno učešće u političkom životu naše opštine i u donošenju važnih odluka koje se tiču svih nas. Okupljeni oko ideje da se lokalna politika mora voditi na lokalnom nivou, odlučni smo da istu istrgnemo iz kandži nekolicine i da je vratimo u ruke građana. Sve vreme pokušavamo da razgovaramo sa ukućanima, komšijama i prijateljima i utičemo na njih da se uključe i uzmu učešće u procesima donošenja odluka od neposrednog, zajedničkog i opšteg interesa za lokalnu zajednicu. Spontanost protesta vrlo brzo je postao prepoznatljiv znak jedne od najvitalnijih građanskih inicijativa u Srbiji.
Od “grudve koja postaje lavina” do “požeškog proleća” Protesti u Požegi, a onda i Inicijativa za Požegu, stekli su status brenda civilne akcije na nivou cele države. „Problem našeg društva je u tome što pošteni i časni ljudi ne žele da se bave politikom jer je politika rđava delatnost i kroz medije je prikazana kao nešto loše. Onda se praktično događa jedna dobrovoljna negativna selekcija da oni koji imaju dobro mišljenje o sebi i svom moralu kažu: “Neću da se bavim politikom jer su političari korumpirani, političari su lopovi, prevaranti.” I onda zaista nema dovoljno dobrih ljudi koji bi preuzeli odgovornost za nešto što je najvažnije, a to je opšte dobro, jer je još pre više od 20 godina dao dijagnozu prvi demokratski izabran premijer naše države. Mi ne plediramo da smo visokomoralni i velečasni, ali smatramo za svoju obavezu da vratimo našoj Požegi osmeh, pozitivu i dostojanstvo.


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve