Više od 60 odsto dokumenata koje u procesu pridruživanja treba usaglasiti sa evropskim normama odnosi se na životnu sredinu. Ko će preuzeti taj važan posao
ZAŠTITA ŽIVOTNE OKOLINE: Pitanje opstanka, a ne politike
Tokom prethodne četiri godine, to se zvalo Uprava za zaštitu životne sredine Ministarstva za nauku i zaštitu životne sredine. U burnim benzenskim noćima u Pančevu, tokom pregovora o Kjoto protokolu, prilikom otvaranja desetak regionalnih deponija, izrade katastra zagađivača, smanjenja emisije čestica u termoelektranama, čišćenja radioaktivnog otpada, kao i povodom svih drugih ekoloških incidenata, prva adresa kojoj su se obraćali građani, lokalna samouprava i novinari bila je ova uprava sa 12 reči u nazivu.
Međutim, mada je zajedno sa ministrom Uprava bila najviša instanca vlasti u sve dramatičnijem ekološkom sektoru, domet njene nadležnosti, kao uostalom i celog ministarstva u kome je bila spojena nauka sa ekologijom, često je bio sputan administrativnom zbrkom i odgovornošću za prirodna bogatstva. Ta odgovornost trenutno je podeljena između lokalnih samouprava, ove Uprave i više drugih ministarstava. Da li će u novom sazivu Vlade postojati izdvojeno ministarstvo ekologije koje bi imalo potpunu kontrolu nad zaštitom životne sredine?
NAZIV: Mada je i u Miloševićevoj epohi formalno postojalo, Srbija je prvo pravo ministarstvo ekologije imala samo u vreme vlade Zorana Đinđića, kad je ministarka bila Anđelka Mihajlov, da bi 2003. godine ono bilo spojeno sa ministarstvom nauke. Početkom marta ove godine ekološka udruženja pokrenula su inicijativu za ponovno formiranje odvojenog ministarstva ekologije.
„Verujem da je formiranje zasebnog ministarstva potrebno kao jasan izraz političke volje, a ne kao neophodnost sa operativnog stanovišta“, rekao je za „Vreme“ dosadašnji ministar nauke i zaštite životne sredine Aleksandar Popović, objašnjavajući da je Uprava, bez obzira na njen formalni naziv, uspela da tokom svog mandata završi nekoliko važnih poslova. „Ključni su ljudi koji će se baviti ovom problematikom, a ne to koji će naziv stajati na tabli na njihovim vratima“, rekao je ministar.
RASPODELA: Bez obzira na njen naziv, nisu svi oduševljeni dosadašnjim radom Uprave za zaštitu životne sredine. U Pančevu su više puta bili suočeni sa prebacivanjem odgovornosti na gradski saobraćaj za povećano aerozagađenje koje je poteklo iz Južne zone, što je problem u nadležnosti gradskih vlasti. Slične probleme su imali i u drugim lokalnim samupravama.
„Izgubili smo četiri dragocene godine“, rekao je za „Vreme“ Branislav Božović, sekretar za zaštitu životne sredine grada Beograda, objašnjavajući da je sistem zaštite životne sredine „devastiran“. On smatra da bi se tom pitanju moralo pristupiti sistematičnije, dodajući da je sadašnje ministarstvo 2003. godine nastalo ne iz suštinskih razloga, već kao „politički hibrid“.
„Tadašnje ministarstvo je otvorilo jedno ključno pitanje: kako sprečiti uništavanje prirodnih resursa?“, rekao je Božović, objašnjavajući da se u modernom svetu kontrola racionalnog korišćenja prirodnih dobara vrši „samo odvajanjem resursa od delatnosti“. „Krucijalno pitanje je da li onaj koji ima pogaču, drži i nož. Potrebno je odvojiti nož od pogače“, slikovito je objasnio Božović, dodajući da pitanje životne sredine nije političko, već „pitanje opstanka“.
Pravo na zdravu životnu sredinu garantovano je i novim Ustavom Srbije, ali su nadležnosti sada podeljene između ministarstava nauke i zaštite životne sredine, zdravlja, energetike, vodoprivrede, privrede i finansija. Promenom zakonske regulative to bi sve moglo da se objedini pod jednim ministarstvom koje bi istovremeno imalo pravo da prati, obavlja merenja, kažnjava, zatvara fabrike i na druge načine rešava zagađenje koje potiče i od automobila i od industrije i od ložišta.
U Ministarstvu za nauku i zaštitu životne sredine rekli su da im ne bi smetala ta dodatna odgovornost. „Svakako bi bilo dobro da, osim ingerencija nad vodama i šumama, koje Uprava trenutno nema a nije ih imalo ni ministarstvo ranije, deo izvršne vlasti koji se bavi životnom sredinom dobije još neke ingerencije. Tako bi se efikasnije obavljao posao, pre svega efikasnije bi se kontrolisalo i kažnjavalo zagađivanje“, rekao je ministar Popović.
EVROPA: U svojoj inicijativi, ekolozi se pozivaju na evropske dokumente koji Srbiju obavezuju da ima izdvojeno ministartsvo ekologije.
„Ne postoji nikakva obaveza za postojanjem odvojenog ministarstva koje nam Evropa nameće“, smatra Popović, ali je zaštita životne sredine jedno od najvažnijih pitanja koje se otvara u procesu pridruživanja Evropskoj uniji.
Prema rečima beogradskog sekretara Branislava Božovića, više od 60 odsto dokumenata koje treba usaglasiti sa evropskim normama odnosi se na životnu sredinu. A česti ekološki incidenti stvorili su utisak da u ekologiji vlada potpuni haos, što dodatno usložnjava dileme ko će preuzeti taj važan posao.
Na pitanje da li bi više voleo da u novom sazivu bude ministar nauke ili ekologije, Popović je odgovorio: „Ne razmišljam o tome na taj način. Videćemo da li će mi i šta mandatar za sastav vlade predložiti i kakav će biti stav stranke kojoj pripadam.“ Stranke i kandidate za mandatara nove vlade sada more druge brige i teško da im u tom ratu figura mnogo znači nauka ili ekologija, ali će se ubrzo pokazati da se, kao i svaka partija, borba za ulazak u Evropu dobija pionima.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Svi Vučićevi izbori
17.april 2024.Đorđe Vukadinović, glavni urednik Nove srpske političke misli
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
“Za građane Republike Srpske bilo bi poražavajuće da im negiranje ratnih zločina bude preovlađujući detalj za političko opredjeljivanje”, kaže za “Vreme” predsjednik Helsinškog odbora iz Bijeljine Branko Todorović. “Valjda mogu vidjeti kuda ih je ta demagoška i šovinistička retorika dovela – u bijedu, siromaštvo, odlazak. Oni moraju shvatiti da vlast takvom retorikom želi da udalji pažnju javnosti od enormne korupcije, nedostatka novca i lošeg funkcionisanja institucija RS”
Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini
Direktan napad Irana na Izrael je presedan u višedecenijskom sukobu dva arhineprijatelja. Ako se Izrael uzdrži od nesrazmerno ubitačnog odgovora, to bi takođe bio presedan
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.