Iako je pokrenut pre svega nekoliko dana, televizijskom kanalu B92 Info već sada je garantovana visoka gledanost. U nekom drugom trenutku, bilo bi prilično diskutabilno koliko će se novi program "primiti" među gledalištem, ali mesec dana pred izbore, koncept 24-časovnih vesti i politike nesumnjivo je dobar poslovno-medijski potez
NOVO NA KABLU: Informativni kanal na B92
Još jednom opravdavajući imidž avangardne medijske kuće koja se trudi da bude prva u svemu, RTV B92 je 7. aprila počela s emitovanjem informativnog kanala – medijske forme koja je nekako prirodna u zemlji u kojoj su vesti najgledanije emisije i u kojoj su politički TV sadržaji privlačniji i zabavniji od bilo čega drugog. Naravno, informativni ili njus kanali nisu nepoznati domaćoj publici. Zahvaljujući satelitskim antenama i kablovskim provajderima, već godinama se ovde prate BBC News, Sky News, Euro News, CNN i drugi slični programi. Ovaj put, međutim, eto prilike da se u vestima i politici uživa na maternjem jeziku i to po vasceli dan.
Pored redovnih vesti i emisija „Kažiprst“ i „Poligraf“, koje se emituju i na „običnoj“ TV B92, na B92 Info vesti se emituju mnogo češće, na ekranu se stalno vidi telop s kratkim i svežim informacijama, a već tokom prva dva dana emitovanja jasno je da će tu moći da se vide i neki novi sadržaji. „Naš program ima nove elemente koji neće ići na zemaljskom kanalu. Imamo nekoliko izdanja pregleda svetskih vesti. Emitujemo i posebna izdanja emisije „Berza“ koja se bavi kretanjem akcija na berzi i generalno finansijama u Srbiji. Svaki dan emitujemo debatne emisije „Uvećanje“, koje neće ići na osnovnom B92 kanalu, a baviće se svim dnevno aktuelnim temama. Posebno su izraženi i prognoza i stanje na putevima ili živa slika sa ulica srpskih gradova. Sport se emituje u svim vestima, ali postoji i dnevni polusatni pregled“, kaže za „Vreme“ urednik B92 Info kanala Igor Božić. Što se vizuelnog identiteta tiče, B92 Info ne razlikuje se od TV B92, pošto je istovremeno s početkom emitovanja informativnog kanala promenjena i scenografija najgledanijih emisija „devedesetdvojke“. Iako su novinari i voditelji vidno raspoloženi zbog toga (npr. Jugoslav Ćosić je u emisiji „Poligraf“ emitovanoj 7. aprila, pre reklama, sav srećan obavestio gledaoce da se „za par minuta vraćamo u novi studio“), običnom gledaocu za sada je malo teže da se snađe, jer čak i one emisije koje se pojavljuju samo na B92 Info „liče“ na one koje se emituju na oba kanala.
Sličnost s TV B92 ne završava se samo na scenografiji – uprkos tome što je u pitanju sasvim nov kanal, tu su i već poznata TV lica. „Info kanal je zamišljen kao spoj stare, proslavljene redakcije TV B92 i novih mladih snaga izabranih na konkursu prošle jeseni. Vesti pravi stara ekipa, ali uz pomoć novih mladih kolega kojima smo dali šansu posle konkursa na koji se prijavilo 1200 ljudi“, objašnjava Igor Božić. Po njegovim rečima, cela operacija podrazumevala je 75 novoangažovanih ljudi, od čega 20 novinara i urednika. „Među njima su i vedete, poput Ivana Protića ili Slobodana Kostića, ali i neke nove neafirmisane snage, kao npr. Stefan Goranović, Milica Spasić ili Milan Srdić.“
Program B92 Info, prema informacijama iz te kuće, može da prati 70 odsto domaćinstava u Srbiji koja poseduju kablovsku televiziju – za sada, prijem omogućavaju glavni operateri (SBB, PTT KDS i IKOM), dok ostali operateri signal mogu da preuzmu besplatno, sa paketa Total TV. No, bez obzira na tehničke detalje, već sada može da se pretpostavi kako je ovom novom kanalu zagarantovana visoka gledanost – u nekom drugom trenutku, bilo bi prilično diskutabilno koliko će se B92 Info „primiti“ među gledalištem, ali mesec dana pred izbore, koncept 24-časovnih vesti i politike nesumnjivo je dobar poslovno-medijski potez.
Taj detalj, međutim, ne može da iznenadi nikog ko iole poznaje istoriju B92: noviteti koji su dolazili s tog mesta uvek su dolazili u pravi čas. Veb-sajt je napravljen u vreme ekspanzije interneta u Srbiji i danas je jedan od najposećenijih u Srbiji; televizijski program počeo je da se emituje u vreme kada su postojeće televizije (posle Petog oktobra) ubrzano menjale uređivačku politiku i pokušavale da se „nađu“; VIP blog koji danas ima priličan uticaj i koji se rado citira u štampanim i elektronskim medijima, napravljen je u trenutku kada je ta medijska forma ovde još bila novitet; izdavačka i produkcijska delatnost B92 oživela je baš u trenutku kada je na ovdašnjem tržištu nedostajalo kvalitetnih domaćih i licencnih izdanja,…
Iako među najvernijim slušaocima radija B92, pa i unutar same redakcije, ima onih koji se već godinama prisećaju „starih dobrih vremena“ i tvrde da RTV B92 nije ono što je nekada bila „devedesetdvojka“, gorepomenuti detalji razvoja B92 govore u prilog tezi da je Veran Matić, direktor te kuće (danas već prave kompanije), jedan od najuspešnijih biznismena u medijskoj sferi. U tom kontekstu, ne čudi što je B92 Info pokrenut baš sada, a ne recimo povodom „rođendana“ B92, koji se proslavlja 15. maja – Matić i njegovi saradnici logično su zaključili da je predizborna kampanja pravi trenutak za lansiranje koncepta „non-stop politika“.
Posle samo dva dana emitovanja, teško je ipak pretpostaviti kako će čitava ta stvar izgledati, koliko će se suštinski razlikovati od TV B92 i od ostalih TV kanala. Glavni urednik Igor Božić kaže da bi voleo kada bi B92 Info ličio na Sky News „jer je to kanal koji postavlja nove standarde“, ali da bi bio „prezadovoljan kada bi nas makar malo poredili sa CNN-om ili BBC-jem“.
Imajući u vidu kako obično izgledaju ovdašnje predizborne kampanje i u kakvim okolnostima rade naši mediji, pa i B92, to „makar malo poređenje“, ukoliko ga bude, biće veliki uspeh.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Birajući između dve loše opcije, opozicija je uspela da izabere treću, najgoru: da se međusobno posvađa i podeli. Paradoks je tim veći što su predmet spora bili, kako stvari stoje, samo beogradski izbori. Na ostale lokalne će kanda izaći i bojkot-stranke prepuštajući lokalnim odborima odluku o tome. Šteta će biti mnogo veća ukoliko se bojkot-stranke i “borbene” stranke nastave međusobno obračunavati, ostrašćeno deleći opoziciono biračko telo
Kada je izgledalo da bi opozicija konačno mogla da se izbori za neke predizborne koncesije i natera vlast da odstupi, koalicija “Srbija protiv nasilja” se pocepala i zbunila svoje birače: da li su predstojeći lokalni izbori jačanje snaga pred neku buduću bitku ili slavno umiranje nečega što je ličilo na pobedničku kombinaciju
“Spin diktator treba da ubedi javnost da je on kompetentan lider. Zato mu je potreban ekonomski rast. Njegov problem je što mu je za ekonomski rast potreban savremeni sektor usluga zasnovan na znanju – a za to mu je potrebna kreativna klasa, preduzetnici i profesionalci sa visokim obrazovanjem. Dakle, ekonomski problem spin diktatora je taj što mu je za ekonomski rast potrebna obrazovana klasa, ali ako ova klasa postane previše brojna, ona postaje previše skupa za utišavanje i/ili kooptiranje. A što se više novca troši na utišavanje obrazovane klase, to ga je manje za ostatak društva”
Godinu dana od majskih ubistava, sedimo i dalje paralisani zlom koje nas preplavljuje, svađamo se oko toga da li izaći na izbore ili ne, dok sistem ne zakazuje samo u jednom – u sistematičnom uništavanju saosećanja i nade. Razum su nam već uništili
Jovanović i Vučić za razliku od Grbovića i Đilasa ne priznaju presude Haškog tribunala. Međutim, PSG i SNS će se ogledati na beogradskim izborima gde neće biti SSP-a i NDSS-a. Odnos prema Rezoluciji o Srebrenici daleko je od najvećeg problema opozicije u Srbije, ali je prilično ilustrativan
Možemo u nedogled da naglabamo šta bi bilo da je bilo. Politička realnost je, međutim, da je ideja bojkota propala. Najgore bi sada bilo da njeni pobornici miniraju kampanju onih koji na izbore izlaze, samo da bi dokazali da su bili u pravu. U Beogradu. Jer u ostatku Srbije ni bojkotaši ne pozivaju na bojkot
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!