Velike multinacionalne kompanije sve češće se odlučuju da upravljanje ljudskim resursima, knjigovodstvo, čišćenje prostorija ili održavanje kompjuterskih sistema povere specijalizovanim kompanijama
NOVA DELATNOST: Knjigovodstvene usluge van matične kompanije
Prema izveštajima vodećih svetskih finansijskih časopisa, Velika Britanija je u protekloj godini pretekla SAD i postala zemlja sa najvećim autsorsing tržištem na svetu. Autsorsing, odnosno delegiranje pojedinih poslovnih funkcija kompanije spoljnim firmama, poslednjih godina beleži snažan rast. Velike multinacionalne kompanije sve češće se odlučuju da upravljanje ljudskim resursima, knjigovodstvo, čišćenje prostorija ili održavanje kompjuterskih sistema povere specijalizovanim kompanijama koje poseduju neuporedivo veća ekspertska znanja u datoj oblasti. Primera radi, jedan od najvećih ugovora u prošloj godini je onaj sklopljen između British Telecoma i Reutersa, vredan oko tri milijarde dolara, kojim Reuters poverava održavanje svojih mrežnih servisa BT-u. Zahvaljujući i ovom ugovoru, učešće evropskih kompanija na globalnom autsorsing tržištu je prošle godine iznosilo više od pedeset odsto, što je znatno više od jedne trećine tržišta, koliko su evropske kompanije „posedovale“ 2004. Uprkos milionskim ugovorima koji privlače najveću pažnju i činjenici da na strani ponude autsorsing usluga dominiraju globalne kompanije kao što su Accenture, HP i IBM, sve češća i značajnija pojava su male nezavisne firme koje uspevaju da dobiju manje ili srednje ugovore. Zahvaljujući razvoju interneta i telekomunikacija, male autsorsing firme, pogotovo one iz IT oblasti i knjigovodstva, sada svoje usluge mogu da ponude i kompanijama koje se ne nalaze u njihovoj zemlji. Recimo, knjigovodstvena firma iz Slovačke može delimično ili u potpunosti da vodi knjige bilo koje firme iz Nemačke uz troškove koji su neuporedivo niži od onih koje bi nemačka kompanija imala da zapošljava knjigovođe u matičnoj zemlji.
Za razliku od evropskih i svetskih tendencija, u Srbiji je ova delatnost još u povoju, pa ako se izuzmu strane kompanije koje imaju svoje filijale u našoj zemlji, domaćih autsorsing kompanija skoro i da nema.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Birajući između dve loše opcije, opozicija je uspela da izabere treću, najgoru: da se međusobno posvađa i podeli. Paradoks je tim veći što su predmet spora bili, kako stvari stoje, samo beogradski izbori. Na ostale lokalne će kanda izaći i bojkot-stranke prepuštajući lokalnim odborima odluku o tome. Šteta će biti mnogo veća ukoliko se bojkot-stranke i “borbene” stranke nastave međusobno obračunavati, ostrašćeno deleći opoziciono biračko telo
Kada je izgledalo da bi opozicija konačno mogla da se izbori za neke predizborne koncesije i natera vlast da odstupi, koalicija “Srbija protiv nasilja” se pocepala i zbunila svoje birače: da li su predstojeći lokalni izbori jačanje snaga pred neku buduću bitku ili slavno umiranje nečega što je ličilo na pobedničku kombinaciju
“Spin diktator treba da ubedi javnost da je on kompetentan lider. Zato mu je potreban ekonomski rast. Njegov problem je što mu je za ekonomski rast potreban savremeni sektor usluga zasnovan na znanju – a za to mu je potrebna kreativna klasa, preduzetnici i profesionalci sa visokim obrazovanjem. Dakle, ekonomski problem spin diktatora je taj što mu je za ekonomski rast potrebna obrazovana klasa, ali ako ova klasa postane previše brojna, ona postaje previše skupa za utišavanje i/ili kooptiranje. A što se više novca troši na utišavanje obrazovane klase, to ga je manje za ostatak društva”
Godinu dana od majskih ubistava, sedimo i dalje paralisani zlom koje nas preplavljuje, svađamo se oko toga da li izaći na izbore ili ne, dok sistem ne zakazuje samo u jednom – u sistematičnom uništavanju saosećanja i nade. Razum su nam već uništili
Jovanović i Vučić za razliku od Grbovića i Đilasa ne priznaju presude Haškog tribunala. Međutim, PSG i SNS će se ogledati na beogradskim izborima gde neće biti SSP-a i NDSS-a. Odnos prema Rezoluciji o Srebrenici daleko je od najvećeg problema opozicije u Srbije, ali je prilično ilustrativan
Možemo u nedogled da naglabamo šta bi bilo da je bilo. Politička realnost je, međutim, da je ideja bojkota propala. Najgore bi sada bilo da njeni pobornici miniraju kampanju onih koji na izbore izlaze, samo da bi dokazali da su bili u pravu. U Beogradu. Jer u ostatku Srbije ni bojkotaši ne pozivaju na bojkot
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!