Proaktivan stav prema životnoj sredini jedan je od ciljeva u poslovanju kompanije Carnex iz Vrbasa, od 2006. godine, od kada je ova kompanija u većinskom vlasništvu finansijske institucije za upravljanje investicionim fondovima Ashmore iz Londona
Tradicija u proizvodnji prerađevina od mesa, duga već više od pola veka, sa sobom nosi i određene odgovornosti, naročito kada je reč o poslovanju u skladu sa Zakonom o zaštiti životne sredine.
„Problemi su se nagomilavali nekoliko decenija, a Carnex je posvećen rešavanju ovih istorijskih ekoloških pitanja, te nastavljamo da investiramo u ovu oblast, kao odgovoran društveni partner“, izjavio je za „Vreme“ generalni direktor Carnexa Hugh McReynolds.
Kolika su planirana ulaganja Carnexa u ekologiju?
U okviru sveukupnog investicionog plana, koji smo usvojili 2008. godine, planirana su direktna ulaganja u vrednosti od preko 2,5 miliona evra, a u cilju rešavanja ekoloških problema. Najveći iznos je predviđen za izgradnju postrojenja za primarni tretman otpadnih voda, čime će Carnex doprineti očuvanju jednog od najzagađenijih vodotoka u Evropi – Velikog Bačkog kanala. Idejni projekat je završen, prikupljanje potrebne dokumentacije takođe, dok je u toku tender za građevinske radove. Naredne godine očekujemo da će Carnex još više doprineti čišćenju Kanala, odnosno da će izgradnja prečišćivača biti završena. U izradu projekta, kao i izgradnju, planira se ulaganje od oko 1,5 miliona evra.
Carnex poseduje i tri farme za uzgoj svinja. Na koji način vodite računa o uticaju ovih farmi na životnu sredinu?
Ponosni smo jer smo okončali instaliranje separatora na jednoj od naših farmi svinja. Na taj način je omogućeno odvajanje tečne od čvrste faze stajnjaka. Čvrsti deo će se kasnije koristiti za obogaćivanje poljoprivrednog zemljišta. Separacijom čvrste i tečne faze stajnjaka dobijaju se kvalitetno đubrivo i voda za navodnjavanje, odnosno đubrenje zemljišta u vlasništvu IM i to korišćenjem savremenih prikolica za razbacivanje stajnjaka. Kupili smo cisternu za razbacivanje osoke i traktor koji bi se koristio na zemljištu, nedaleko od farmi.
foto: vremeTEHNOLOGIJA: Separator za odvajanje čvrste od tečne faze stajnjaka
Pored toga, na farmama u Vrbasu, Bačkom Dobrom Polju i Savinom Selu izrađeni su osmatrački objekti – pijezometri, obavljeno je geodetsko snimanje položaja i izrađena prateća tehnička dokumentacija. Sve ove mere neophodne su radi monitoringa, nesmetanog merenja nivoa podzemnih voda i uzimanja uzoraka za praćenje kvaliteta prve izdani podzemne vode i uticaja farmi na životnu sredinu.
Takođe, ove godine smo instalirali automatske hranilice za svinje, kako bi se smanjila količina hrane koja se ispira na farmama i na taj način postaje neupotrebljiva.
Na koji način tako velika industrija, kakva je Carnex, upravlja otpadom?
Jedna od značajnijih smernica poslovanja Industrije mesa Carnex jeste upravljanje posebnim tokovima otpada, usklađenim sa ciljevima zaštite životne sredine. U kompaniji se iz različitih procesa rada svakodnevno stvara znatna količina otpada, odnosno sekundarne sirovine. Po svom karakteru, najveća količina tako nastalog otpada spada u klasu neopasnog, koji iz Carnexa preuzimaju firme ovlašćene za preuzimanje, transport, reciklažu i tretman otpada, sa kojima smo potpisali godišnje ugovore. U ovu grupu spada otpad od aluminijumske folije nastao pri proizvodnji ambalaže, otpad od plastičnih gajbi, burad i PET ambalaža, drvene otpadne palete, gvožđeviti otpad koji nastaje rashodovanjem starih mašina, istrošene pneumatske gume od vozila, otpad od kartona, istrošeni kertridži od laserskih štampača.
Za mnoge vrste otpada u Srbiji još ne postoji adekvatno rešenje u praksi ili je alternativa veoma skupa, naročito za opasan otpad. Neke vrste otpada, zbog nedostatka postrojenja za spaljivanje opasnog otpada u Srbiji, prinuđeni smo da izvozimo u države Evropske unije. Uspešno upravljamo sa više vrsta opasnog otpada. Na primer, opasne i kancerogene piralenske kondenzatorske baterije iz trafo-stanica su uklonjene i izvezene u Nemačku, gde se uništavaju spaljivanjem u specijalizovanim pećima za opasan otpad. Slično se rešava i problem skladištenja i isporuke elektronskog i računarskog otpada, istrošenih akumulatora, rabljenog ulja…
Kada je reč o pribavljanju integrisane dozvole, u kojoj fazi se Carnex nalazi?
Kompanija Carnex je u postupku podnošenja zahteva za integrisanu dozvolu – IPPC (Integrate Pollution Prevention and Control). Reč je o veoma zahtevnoj proceduri, a dozvola se traži za izvođenje aktivnosti u našim postrojenjima, u Industriji mesa i na farmama svinja u Vrbasu, Bačkom Dobrom Polju i Savinom Selu. Imajući u vidu da je reč o kompleksnom poslu, osnovan je Tim za rad na pribavljanju IPPC dozvole, koji se sastoji od 13 članova – zaposlenih, čija će stručnost i pomoć u pribavljanju integrisane dozvole i pripremi neophodne dokumentacije biti od velikog značaja. Takođe, angažovali smo i konsultantsku kuću Tahal-Fideco iz Beograda a za pružanje konsultantskih usluga prilikom pripreme zahteva za izdavanje integrisane dozvole, kao i za pripremu i izradu dokumentacije koja se prilaže uz zahtev.
Edukacija zaposlenih
Koliko su zaposleni zainteresovani da doprinesu razvoju imidža ekološki odgovorne kompanije?
Formirali smo tim za smanjenje, odnosno racionalizaciju potrošnje vode u Industriji mesa. Njegov rad podrazumeva edukaciju i podizanje svesti svih zaposlenih na rešavanju konkretnih zadataka za smanjenje potrošnje vode. Posle određenog perioda, rezultati su uočljivi, na šta smo veoma ponosni. Smanjena je i potrošnja vode na farmama, i to za 50 odsto u odnosu na prethodne godine.
Takođe, kolege iz Departmana za ekologiju Carnexa redovno objavljuju radove u vezi sa zaštitom životne sredine u stručnim zbornicima i aktivni su učesnici na međunarodnim konferencijama. Pored toga, naši stručnjaci održavaju obuku i edukaciju svima u kompaniji, od zaposlenih u proizvodnim pogonima do menadžmenta.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Svi Vučićevi izbori
17.april 2024.Đorđe Vukadinović, glavni urednik Nove srpske političke misli
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
“Za građane Republike Srpske bilo bi poražavajuće da im negiranje ratnih zločina bude preovlađujući detalj za političko opredjeljivanje”, kaže za “Vreme” predsjednik Helsinškog odbora iz Bijeljine Branko Todorović. “Valjda mogu vidjeti kuda ih je ta demagoška i šovinistička retorika dovela – u bijedu, siromaštvo, odlazak. Oni moraju shvatiti da vlast takvom retorikom želi da udalji pažnju javnosti od enormne korupcije, nedostatka novca i lošeg funkcionisanja institucija RS”
Fraze „izbora neće biti“ ili „aktivni bojkot“ dobre su za gusle u grupama istomišljenika na društvenim mrežama, ali nisu politika. Ona se vodi neumornom borbom za svaki glas u svakom gradu i selu. Nema drugog načina
Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!