Liberali ne kriju da u svojim rukama hoće sve ključne poluge vlasti. To za ulazak u vladu sa Demokratskom partijom socijalista i Socijalidemokratskom partijom zahteva stranka koja je osvojila 28.000 glasova i šest poslaničkih mesta
NE PLAŠI SE ĐUKANOVIĆA: Predsednik LSCG Miodrag Živković
Crna Gora sa velikim nestrpljenjem očekuje novu vladu. U četvrtak, naime, kada se ovaj broj „Vremena“ nađe u rukama čitalaca, u državnoj vili Gorica naći će se za pregovaračkim stolom lider DPS-a i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, lider SDP-a Žarko Rakčević i potpredsjednik DPS-a Svetozar Marović na jednoj, sa političkim liderom Liberalnog saveza Miodragom Živkovićem na drugoj strani, s namjerom da postignu dogovor o postizbornoj koaliciji i formiranju nove crnogorske vlade. Po svemu sudeći, manje-više, sve je dogovoreno ili sasvim je jasno da tu neće biti cjenkanja, jer pobjedničkoj koaliciji Pobjeda je Crne Gore ne preostaje ništa osim da prihvati uslove liberala, što je, opet, nametnulo utisak da je riječ o stvaranju nevoljne koalicije.
Uslovi liberala su, što i ne kriju, da u svojim rukama hoće sve ključne poluge vlasti – resor ministarstva unutrašnjih poslova sa svim mjestima pomoćnika ministra, ministarstvo pravde, sekretarijat za zakonodavstvo, državno tužilaštvo, potpredsjedničko mjesto u vladi za politički sistem i unutrašnju politiku, punu kontrolu finansija, pomoćnička mjesta u ostalim ministarskim resorima, kontrolu državnih medija i tako dalje i tome slično. Sve to traži partija koja je uspjela da zadobije povjerenje nešto više od 28. 000 birača i time osvoji šest mandata u parlamentu, mandata toliko potrebnih DPS-u i SDP-u i koje ni od kog drugog ne mogu obezbijediti. Prije svega, nezamislivo je da pobjednička koalicija pokuša da napravi savez sa koalicijom Zajedno za Jugoslaviju koja ima 33 mandata. Đukanoviću za obezbjeđenje parlamentarne većine nisu dovoljna dva mandata albanskih partija, nedostaje još jedan. Potrebnih 39 mandata, međutim, mogli bi udruženim snagama da obezbijede koalicija Zajedno za Jugoslaviju i liberali, što je nezamisliva kombinacija s obzirom na programske suprotstavljenosti pomenutih grupacija.
Liberali, koji su se u poslednjih pola godine u nekoliko navrata nudili DPS-u i SDP-u uz uslov da se odbaci platforma za redefiniciju odnosa Crne Gore i Srbije i da se odmah raspiše referendum, u ovom trenutku saopštili su svoju cijenu pod motom „Ucjena nego što“. Obrazložili su je kao osnovni preduslov za ostvarivanje programskog cilja koalicije – suverene i međunarodno priznate Crne Gore. Istina, DPS-u i SDP-u je laknulo time što su liberali na neki način odustali od zahtjeva za referendum sad i odmah, ali pod uslovom da se donese novi zakon o referendumu, raspiše referendum i održi najkasnije šest mjeseci nakon raspisivanja.
U svakom slučaju, sasvim je izvjesno da će se postizborna koalicija ostvariti, jer za DPS i SDP su uslovi liberala „u osnovi prihvatljivi“, kako je saopšteno nakon promocije pomenutih uslova. Time je vlast na neki način ostvarila pozitivne poene, jer je javno stavljeno do znanja da se ne protivi demonopolizaciji ključnih poluga i da nema straha od eventualnih čeprkanja po papirima. Ipak, politički lider liberala Miodrag Živković rekao je da je iz pisma Mila Đukanovića shvatio da DPS nije dovoljno ozbiljno shvatio njihove uslove. Te ocjene i uslove liberala javno nijesu komentarisane iz Đukanovićeve koalicije, a sam predsjednik Đukanović je u jednom intervjuu rekao da nije važno ko je i iz koje partije, već je važno da se za državne funkcije predlože kompetentne ličnosti. Za sada liberali nijesu obnarodovali o kojim se to ličnostima radi, odnosno ko će od njih preuzeti te resore u kojima po njihovoj najavi treba da se izvrši temeljna reforma, što je opet, kako kažu, uslov da projekat nezavisne međunarodno priznate države uspije, ali je Živković izjavio za „Vreme“ da će u koaliciji ostati do onog časa kada koalicioni partner prekrši ugovor. Pitanje je opet da li će pobjednička koalicija prihvatiti sva personalna rješenja liberala i da li će tu biti zatezanja.
No, teško se oteti utisku da je kod dijela rukovodstva liberala prisutna ne mala doza frustracije i da neki u dogovaranje sa DPS-om i SDP-om idu kao na razgovor sa neprijateljem, sa nekim kome se ne može vjerovati i da se zbog toga traže svakojake garancije. Liberali su svojevremeno bili u Đukanovićevoj vladi iz koje su istupili, a prošle godine su napuštanjem koalicija na lokalnom nivou u Podgorici i Herceg-Novom izazvali prevremene lokalne izbore, što nameće pitanje stabilnosti eventualne nove vlade sa liberalima. Đukanović je za realizaciju najavljenog projekta međunarodno priznate Crne Gore računao na liberale poslije izbora, ali je na jednom mitingu izrazio uvjerenje da će osvojiti apsolutnu vlast i time izbjeći ucjenu liberala oko konstituisanja vlade. Uz liberale se računa i na učešće albanskih partija, odnosno okupljanje svih onih koji se zalažu i podržavaju koncept međunarodno priznate Crne Gore. Ta skupina u parlamentu imaće ukupno 44 mandata naspram 33 projugoslovenska što garantuje stabilno vladanje. Ali ipak, pitanje je kako će se konstituisati i kako će vladati nova vlada, odnosno da li će zajednički cilj eliminisati sva nepovjerenja i razlike.
Odgovori na sva ta pitanja očekuju se sa velikim nestrpljenjem. Sudeći prema pouzdanim informacijama, predsjednik Crne Gore će mandat za sastav vlade ponuditi aktuelnom premijeru Filipu Vujanoviću, ali će se njegov kabinet ovog puta i značajno obnoviti, ne samo ljudima iz redova liberala nego i iz DPS-a i SDP-a. Kakva će biti pomjeranja kadrova na nižim nivoima ostaje da se vidi, a posebno kako će nova vlada tretirati najavljene pregovore sa Vladom Srbije o uređenju međusobnih odnosa.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Svi Vučićevi izbori
17.april 2024.Đorđe Vukadinović, glavni urednik Nove srpske političke misli
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
“Za građane Republike Srpske bilo bi poražavajuće da im negiranje ratnih zločina bude preovlađujući detalj za političko opredjeljivanje”, kaže za “Vreme” predsjednik Helsinškog odbora iz Bijeljine Branko Todorović. “Valjda mogu vidjeti kuda ih je ta demagoška i šovinistička retorika dovela – u bijedu, siromaštvo, odlazak. Oni moraju shvatiti da vlast takvom retorikom želi da udalji pažnju javnosti od enormne korupcije, nedostatka novca i lošeg funkcionisanja institucija RS”
Fraze „izbora neće biti“ ili „aktivni bojkot“ dobre su za gusle u grupama istomišljenika na društvenim mrežama, ali nisu politika. Ona se vodi neumornom borbom za svaki glas u svakom gradu i selu. Nema drugog načina
Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!