ISTERIVANJE PRAVDE I POKRIVANJE BRLJOTINA: Baton Hadžiu
Čudnovati su putevi Haškog tribunala, i sve su čudniji kako se datum njegovog zatvaranja približava. Ovo je na svojoj koži iskusio poznati prištinski novinar Baton Hadžiu, bivši glavni urednik „Kohe ditorea“ i kasnije „Ekspresa“, koji je u utorak 20. maja uhapšen i prebačen u pritvorsku jedinicu Tribunala u Sheveningenu. Bilo je to drugo Batonovo pojavljivanje u Hagu; prvi put je u sudnicu ušao u maju 2002, kao svedok protiv Slobodana Miloševića. Ovaj put, međutim, Baton se našao na optuženičkoj klupi zbog nepoštovanja suda, za šta bi mogao da dobije novčanu kaznu do sto hiljada evra ili zatvorsku do sedam godina, ili i jedno i drugo.
Kako je ovaj istaknuti novinar, koji je tokom sukoba na Kosovu često bio meta kako srpske policije tako i „oslobodilaca“ iz UČK, od svedoka postao optuženi? Priča počinje pre nešto manje od godinu dana, u dalekoj Norveškoj, u stanu u kome je bio smešten zaštićeni svedok protiv Ramuša Haradinaja, kosovski Albanac koga ćemo za ovu priliku nazvati svedok X. Tokom 2007, gospodin X je u dva navrata (10. i 11. jula) ugostio svog zemljaka Bajruša Morinu, urednika prištinskog lista „Bota sot“ i savetnika u Ministarstvu za kulturu, omladinu i sport u kosovskoj vladi. Morinina poseta svedoku X nije bila privatna: on je u Norvešku otputovao o trošku Ministarstva, da ga kao dugogodišnji poznanik ubedi da ne svedoči protiv Haradinaja, čije je suđenje uveliko bilo u toku. Inače, mnogi svedoci optužbe u tom predmetu nisu se pojavili na suđenju, neki zato što su odustali, a neki zato što su likvidirani. Haradinaj je u nedostatku dokaza oslobođen početkom prošlog meseca.
Pomenuti svedok X je, međutim, ispoljio zavidnu bezbednosnu kulturu: čim mu je Morina javio da dolazi, on je naslutio razlog njegove posete, pa je o tome obavestio nadležne službe. Tako se dogodilo da su oba duga i mučna razgovora između Morine i gospodina X snimljena uređajima diskretno postavljenim u stanu. Na osnovu tih snimaka, tužilaštvo Haškog tribunala otvorilo je istragu protiv Bajruša Morine, ali i Astrita Haraćija, tadašnjeg ministra za kulturu, omladinu i sport, koji je Morinu poslao u Norvešku i dao mu instrukcije kako da razgovara sa gospodinom X.
Prištinska je čaršija mala, ali radoznala, tako da se sve brzo sazna. Kao što Haraćiju i Morini nije bilo teško da saznaju identitet i prebivalište svedoka X, tako se u istoj čaršiji brzo pročulo da su haški istražitelji razgovarali sa pomenutom dvojicom, te da imaju nameru da ih optuže zbog nepoštovanja suda. Gde je u svemu tome Baton? Njemu je u decembru prošle godine, nakon što je dokazni postupak protiv Haradinaja već bio završen, zapalo da za „Ekspres“ napiše priču o celom slučaju. Računajući da se sve ionako zna, Baton je u tekstu naveo ime gospodina X, čime se ogrešio o statut Tribunala.
Epilog priče je poznat: optužnica protiv Haraćija i Morine podignuta je prošlog meseca (obojica su izjavili da nisu krivi; suđenje im počinje ovih dana). Optužnica protiv Batona je, međutim, neko vreme bila zapečaćena. Kad mu je konačno rečeno da će biti optužen, on je sam otišao u policiju, gde se na njega spustila teška ruka zakona. Nakon što je prenoćio u pritvoru, izveden je pred sud, gde je izjavio da se ne oseća krivim, a sledećeg dana je pušten na slobodu, da čeka suđenje.
U pritvorskoj jedinici Hadžiu je možda imao prilike da se sretne sa Jovicom Stanišićem, bivšim šefom Državne bezbednosti, kog nije video od decembra 1997. Tada su se na Brezovici vodili tajni pregovori između grupe kosovskih intelektualaca (među kojima je bio i Baton) i Miloševićevog režima, koga je predstavljao Stanišić. Ideja je potekla sa albanske strane (delegaciju je vodio Mahmut Bakali), a cilj je bio da se spreči opšte krvoproliće na Kosovu, koje je uveliko bilo na pomolu. Pregovori su propali kada je Stanišiću iz Beograda stigao Miloševićev nalog da poruči Albancima da je rat neizbežan. Baton je, kao i Bakali, o tome svedočio pred Tribunalom.
Formalno uzev, nije nimalo sporno da je Baton Hadžiu prekršio Statut kada je napisao i objavio ime zaštićenog svedoka. Na suđenju će možda biti uzeto u obzir da je to učinio nakon što je dokazni postupak već bio završen, pa stoga to nije moglo da utiče na ishod. Sem toga, sud će možda ceniti i činjenicu da su identitet i mesto boravka svedoka X mesecima ranije bili poznati brojnim prijateljima Ramuša Haradinaja, pa njegov život nakon Batonovog teksta u „Ekspresu“ nije bio ništa ugroženiji nego ranije. S druge strane, teško je oteti se utisku da Tužilaštvo, nakon što nije uspelo da iza rešetaka smesti Haradinaja, ali ni one koji su za njegov račun ubijali svedoke, sada trenira strogoću na veoma lakoj meti. Njujorški Komitet za zaštitu novinara (CPJ), kao i neke druge esnafske organizacije, već su izrazile zabrinutost zbog ovog slučaja. U mesecima koji slede, lako bi se moglo pokazati da isterivanje pravde na novinarima nije najbolji način da se pokriju brljotine.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Svi Vučićevi izbori
17.april 2024.Đorđe Vukadinović, glavni urednik Nove srpske političke misli
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
“Za građane Republike Srpske bilo bi poražavajuće da im negiranje ratnih zločina bude preovlađujući detalj za političko opredjeljivanje”, kaže za “Vreme” predsjednik Helsinškog odbora iz Bijeljine Branko Todorović. “Valjda mogu vidjeti kuda ih je ta demagoška i šovinistička retorika dovela – u bijedu, siromaštvo, odlazak. Oni moraju shvatiti da vlast takvom retorikom želi da udalji pažnju javnosti od enormne korupcije, nedostatka novca i lošeg funkcionisanja institucija RS”
Fraze „izbora neće biti“ ili „aktivni bojkot“ dobre su za gusle u grupama istomišljenika na društvenim mrežama, ali nisu politika. Ona se vodi neumornom borbom za svaki glas u svakom gradu i selu. Nema drugog načina
Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!