

Policija
Sukob Veska i Krička: Ko je udario na čuvara tajni?
Veselin Milić i Marko Kričak su iz iste političke postelje, premda različitih puteva. „Vreme“ u novom broju piše kako to da su sada u sukobu




Transbalkanski koridor predstavlja prekretnicu Srbije na putu ka EU i za boljitak njenih građana, rekao je danas Emanuel Žiofre, povodom potpisivanja nemačke donacije od 8,5 miliona evra za izgradnju četvrte deonice Transbalkanskog koridora. Ministarka Dubravka Đedović je ocenila da taj projekat vraća Srbiju na energetsku mapu evropskih energetskih koridora
Danas je potpisan ugovor o donaciji 8,5 miliona evra za izgradnju četvrte deonice za Transbalkanski koridor dalekovoda, između nemačke razvojne banke KfW, Elektromreže Srbije i Vlade Srbije.
Četvrta deonica za Transbalkanski koridor dalekovoda, dugačka je 83 kilometra, jedan deo ide od Bajine Bašte do granice sa Crnom Gorom, a drugi povezuje Srbiju sa Bosnom i Hercegovinom.
Šef Delegacije EU u Srbiji Emanuel Žiofre istakao je da će Transbalkanski koridor biti autoput za prenos struje u Srbiji i da predstavlja prekretnicu na putu ka EU i za boljitak njenih građana.
Objasnio je da će EU, pored donacije KfW banke, dati 10,5 miliona evra za četvrtu deonicu Transevropskog koridora, a da će EMS učestvovati sa 4,5 miliona.
Najavio je i da se u ovoj godini kreće sa grantovima EU od 263 miliona evra za sedam novih energetskih „zelenih projekata“ u Srbiji, a tu je i 165 miliona bespovratnih sredstava kako bi cena struje za građane bila prihvatljivija.
Po rečima ambasadorke Nemačke Anke Konrad, ovaj ugovor je „još jedna potvrda evrointegracije Srbije i daje jasan signal za saradnju na polju elektroenergetike“.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović je ocenila da taj projekat vraća Srbiju na energetsku mapu evropskih energetskih koridora, i da je još jedan korak ka podizanju energetske stabilnosti zemlje i sigurnosti snabdevanja građana strujom.
Podsetila je da je već izgrađeno 120 kilometara Transbalkanskog koridora, od Pančeva do granice sa Rumunijom i od Kragujevca do Kraljeva. Dodala je da Ministarstvo i EMS planiraju dalja ulaganja u energetske sisteme, poput pripreme izgradnje hidroelektrane „Bistrica“, kao i Transevropski koridor kroz Vojvodinu, i u centralnoj Srbiji, kako bi se povezali sa Bugarskom.
S.Ć./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Veselin Milić i Marko Kričak su iz iste političke postelje, premda različitih puteva. „Vreme“ u novom broju piše kako to da su sada u sukobu


Veliki ružičasti slon u prostoriji o kojem se i dalje ćuti jeste pitanje statusa “Crvene zvezde” u srpskom fudbalu i kako se sve te unapred osvojene titule i kupovi odražavaju na mogućnost crveno-belih da naprave neki rezultat i na evropskom planu. Još veći problem je činjenica da se to nekako uzima nekritički, zdravo za gotovo. I da u tome saučestvuje veliki broj sportskih novinara koji ne vide ništa neobično u tome da jedan klub na svom terenu bude neporažen u 159 utakmica zaredom, a da nije reč o “Real Madridu” u vreme vladavine Fransiska Franka


Sukob Veselina Milića i Marka Krička (na slici), tog dvojca načelnika koji je iznikao iz iste političke postelje, na ogoljen način ilustruje dubinu institucionalne krize u najvažnijem sektoru u svakoj državi. Ako je Kričak lojalista, šta je onda tek Milić, koji je tu od prvih dana i koji je “čuvar svih tajni” ovog režima? I ako je tako, ko je uopšte smeo “da krene” na njega ako je on sposoban da na tacni isporuči kriminalne kombinacije vrha srpske vlasti


Da li postoji tajna nit koja povezuje nasilne incidente u centralnoj opštini prestonice? Da li postoji odgovornost naprednjaka koji već godinama drže opštinu Stari grad i dozvoljavaju cvetanje nasilja pod budnim okom sumnjivih lica koja učestvuju u izvršnoj vlasti


Zašto se krnje naprednjački saveznici i da li će se nakon izbora opet “prilepiti”
Evropa i Srbija: Slučaj “Crvene zvezde”
Kako je fudbalski klub postao poslovno-politički projekt Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve