Bojkot Srba
Referendum na severu Kosova završen mirno i bez glasača
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
I u radnoj nedelji od 10. do 14. aprila pokazalo se da veliki broj akcionarskih društava u Srbiji i dalje posluje po principima bliskim društvenim preduzećima. Drugim rečima, akcionari se baš ne mogu pohvaliti zaštitom sopstvenih prava. Malverzacije, koje su srednje ime izvesnog broja rukovodilaca i/ili većinskih vlasnika, postale su svakodnevica srpskog akcionarstva i samo krupniji slučajevi mogu skrenuti pažnju javnosti.
Prošlonedeljno privođenje direktorke Poštanske štedionice logična je posledica dugotrajnih nepravilnosti u poslovanju ove institucije na koje je još pre nekoliko meseci ukazivala Narodna banka Srbije. Akcije ove kompanije u žiži su investitora, ne samo zbog ovog slučaja već i zbog dokapitalizacije koja se vrši mimo Beogradske berze i to po ceni koja je više nego dvostruko niža od berzanske. Tokom prošle nedelje ova banka je izgubila četiri odsto na vrednosti okončavši sedmicu sa 25.900 dinara po akciji. Ostale bankarske akcije koje su unazad pola godine najatraktivnija berzanska roba, zabeležile su blagi rast za razliku od ostatka tržišta.
Dokapitalizacija Poštanske štedionice koja se završava ove nedelje, jedan je od razloga što je veliki broj investitora rešio da ojača novčanu poziciju svog portfelja obojivši akcije velikog broja emitenata u crveno. Indeks slobodnog berzanskog tržišta zabeležio je neslavan rekord u broju uzastopnih dana sa opadajućom vrednošću. Od likvidnijih akcija u ovim negativnim promenama prednjačio je Imlek, koji je ponovo iznenadio svoje akcionare dostižući devetomesečni minimum od 1000 dinara po akciji. Ova kompanija je i zvanično objavila gubitak u poslovanju nakon astronomske dobiti godinu dana ranije. Međutim, Imlek je objavio i rast poslovnih prihoda, pa to i nepromenjene okolnosti u mlekarskoj industriji daju za pravo akcionarima ove firme da sumnjaju u objektivnost iskazanih izveštaja. Ovim je samo još jednom potvrđen najveći problem domaćeg sekundarnog tržišta: kvalitet i dostupnost javnih informacija.
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve