Prvi sajam šljive, prvi u Srbiji, prvi u Evropi, otvorio, čestit’o, rek’o da šljiva jeste blago, predsednik Komore Milosavljević, ministar Velja nije bio na otvaranju, al’ sve finansijski pokrio, kako, rek’o, Guraj, pokriće se...
Osečina je opština u zapadnoj Srbija, mala, nerazvijena, i sve tako to. Specijalna opštinska publikacija veli da se opština prostire od istoka ka zapadu, a da od severa prema jugu područje počinje od tamnavskih vrela, prelazi preko Vlašića, kome nedostaje samo nekoliko desetina metara da bi imao status planine… Moglo bi se reći i da opštini, za bilo koji status, nedostaje preko tih nekoliko desetina, bilo koje mere. Ali, mora se priznati, stvari idu nabolje, i sve tako u tom pravcu. Naročito otkad je dan pred poslednje lokalne izbore, u subotu pred nedelju, ministar Velja asfaltir’o glavnu put-ulicu, i dobio predsednika opštine iz svoje partije. Posle toga nije bilo nekog asfaltiranja, ali sve nastavilo da ide nabolje i naročito, jako predsednik Tadić otvorio novu i austrijsku hladnjaču, i rek’o o višnji i malini, a posle toga jako predsednik Skupštine Marković, na brdu iznad Osečine, otkrio kameni top u sećanje na čuveni Boj na Bratačiću, i sam se rekavši, o državnosti i tako to.
Onda poslednje nedelje avgusta, 27, plus ponedeljak i utorak, održan Sajam šljiva „Blago Srbije“, kako je organizator zapisao, privredno-turističke i kulturno-zabavne manifestacije kojoj je jedan od najvažnijih ciljeva da šljivu i proizvode od nje promoviše u nacionalni brend, da demonstrira energiju i volju da je Srbiji mesto u Evropi, da afirmiše lokalne resurse kao sastavni deo moderne Srbije… Iza manifestacije, kao pokrovitelj, piše na plakatu, stala Vlada Srbije, stalo Ministarstvo za kapitalne investicije, Ministarstvo trgovine i turizma, Republička privredna komora… Pravo mesto za sve to, i za šljivu, jerbo je Podgorina, čiji je Osečina centar, poznata po šljivi, kao što je i Srbija poznata po šljivi, čak je i prvak sveta u šljive, 38 kila po glavi stanovnika.
STIGLIGOSTI: Još je bilo pre podne kad je autobus, organizovano i sa velenovinarima, čak iz Beograda stig’o u Osečinu, pravo pred zgradu Opštine. Pred Opštinom dve zastave na tri jarbola, neka deca u narodnu nošnju, izađe predsednik Opštine, visok i sa bradu, u novom i kvalitetnom, sa ne baš dobro izvađenom merom, odelu boje gunja, imenom iz Nove Srbije Milan Simić, sve pozdravi, reče da čekaju visoke goste. Novinari se uputiše na zadatak, kad se pođe pravo stiže se pravo u centar, veliko bure sa aluminijumskom oplatom, na buretu veliki beli čaršav sa čipkom, preko njega velika slova, Blago Srbije, dve velike i umetničke šljive, pod njima umetnički iscrtano razno cveće. Dalje, i desno, prostor gde se sve to odigrava, natpis Etno dvorište, još pravilnih natpisa na neki crveni i plastični materijal, tu nekoliko štandova, ručni rad, keramika, više komada metli, tri slike na štafelaju, štand sa bogatom i raznovrsnom ponudom, šljive, pečeni kukuruz, pite, prebranac, sarma, punjene paprike, ima i ribe, ima još, ima devojka koja sa sve to tera muve. Onda se uđe u prostoriju, veliku, i tu sve kako treba, pite, gibanice, pa šljive, pa neki vez, slika nekog junaka sa kuburama, ko da je onaj Vasa Čarapić, pa sve tako poređano, šljive, med, razni milje, razni vez, ima sa dve golubice, ima i da piše, Kojaženamužačuva, dugonjemuručakkuva, pa još poređano, suvo cveće, pite i uštipci, tepsije sa prebrancem, vanilice, nešto crno i pljosnato, šta je to, šljivani kolačići.
Iza ćoška još sadržaja, i to glavnih, ispred sportskog centra crne plastične kace, tu neka folklor deca, iznad jednih vrata piše Pres centar, iznad glavnog ulaza veliki, u onaj crveni materijal, transparent, Blago Srbije, Sajam šljiva Osečina, s desne strane, u omanjoj drvenoj kaci, omanja šljiva koja ima stablo, grane, lišće i plave plodove. A unutra, u taj sportski centar, sajam, uz zidove hale mnoštvo gajbi sa šljivom, medom, flašama rakije, a unutra štandovi raznih firmi, burići, poljoprivredna tehnika, poljoprivredna zaštita, kečap, krompir, sve pod konac, sve na nivou i pristojno.
BREND: Lažni seljaci,…
Kad se izađe, opet iza ćoška, pod crvenim transparentom, na kome piše Berza šljiva, nekoliko gajbi sa šljivama, do njih jošte jedan transparent koji obaveštava da je tu Poselo kod lampeka, u velikoj raniji se kuva pekmez od šljiva, u velikom kazanu, od 350 litara, peče se rakija, oko sve to se posluje, stariji ljudi se bave sa rakiju, starije žene, sve u nekoj fundus narodnoj nošnji, udarile u vez, jedan rasteg’o harmoniku, Stigligostisasvihstrana, daprobajumadžarkusagrana…
…prigodni zvaničnici i…
Najavljeni defile sa konjanici, fijakeri, traktori sa šljivom, ne bi, od svega toga dva fijakera pred Opštinom, iz Opštine izađe predsednik Simić, sa njim predsednik Privredne komore Srbije Slobodan koji bio ministar i voleo bi opet Milosavljević, sa dva predsednika još ljudi, još popova, još funkcionera, članova, Milosavljević vaspitano pozdravi fijakeristu, konji stadoše nešto da se propinju, sede u fijaker, Simić se smesti napred do kočijaša, krenuše dva fijakera u taj defile. Stigoše do to Etno dvorište, pa izađoše iz fijakeri, dočekaše ih kako treba, predsednici dobiše po malu metlicu na kojoj pisaše Srbija, Milosavljević sve pohvali, od sav onaj prebranac i ostalu ribu uze samo jednu šljivu, uđoše u onu veliku prostoriju, u još šljiva, rakije, prebranca i šljivanih kolačića, svima se javiše, sve pohvališe, onaj harmonikaš od lampeka je razvlačio Znašlidragaonušljivuranku, visoka delegacija nastavi sve da obilazi, sve da hvali i pohvaljuje, Svaka čast, jel vi to sve sami pravite, Milosavljević se od svu ponudu odluči za knedlu sa šljivama, još topla, dobi pogaču, prihvati neku fasciklu sa sitnim vezom, odbi šljivani kolačić, stiže nekako do izlaza, jopet ga staviše u fijaker, odvedoše pred onaj lampek, uvedoše u sajamsku ponudu, među sve one šljive i rakiju, nasta obilaženje u sekcijama, to uze da traje, napred Simić, Milosavljević pokazuje interesovanje, oficiri kod rakije, ni popovi ne zaostajahu.
…čeze
NEMABOLJEGMESTA: Folklor je napolju sitnio, kad se svi pojaviše na onaj ulaz-izlaz, stadoše pod veliki i crveni transparent Blago Srbije, pod živu šljivu u omanjoj kaci, iskorači domaćin Simić, Dame i gospodo, braćo i sestre, dobro nam došli u Osečinu, danas su svi stali pod jedno stablo, pod jednu šljivu, šljiva je blago Srbije, ona je naše blago i svi to blago treba da podelimo sa drugima… izrazi kome treba zahvalnost, sve pohvali, rado pozva gospodina Milosavljevića da se obrati i otvori Sajam. Simić se povuče pod šljivu i ustupi mikrofon Milosavljeviću, Dobar dan, poštovani domaćini i gosti, drago mi je što sam sa vama, i da vam izrazim zadovoljstvo da čestitam na lepom i uspešnom organizovanju prvog Sajma šljive u Evropi. Imao sam priliku da danas prošetam malo kroz Osečinu, i ono što sam video zaista me ubeđuje u to da šljiva jeste blago… Ova manifestacija treba da pomogne da šljiva postane robna marka Srbije, siguran sam da nema boljeg mesta za sajam nego što je to Osečina, još jednom čestitam svima, sa punim srcem proglašavam prvi Sajam šljive otvorenim… i ode i on pod šljivu. Folklor nastavi da se folklkori, Simić i Milosavljević, dok razgovarahu pod šljivom sa iste uzeše po šljivu i pojedoše po šljivu.
KOMPLETRAZLAZ: Kad folklor završno viknu opša, bi aplauz, pa još jedan aplauz, visoki domaćin i visoki gost, sa svi ostali, izađoše ispod šljive, svima se javiše, odoše u zgradu preko puta ulaz-izlaza, popeše se na sprat novog motela u okviru Sportskog centra. Na spratu beše odmor i koktel, veliki sto, velika korpa sa šljivama, rakija, sedoše, nazdraviše, jedan oficir sa generalskim činom pomenu inostrano tržište, svi se složiše, javi se uvek spremni novinar, Milosavljević prihvati izazov, sedoše na terasu, Milosavljević se reče, problem Srbije, ne samo kad su šljive u pitanju, jeste nizak nivo prerade, novinar je imao i pitanja, Milosavljević odgovora, Šljivu i poljoprivredu moramo da kombinujemo sa turizmom, priđe još jedan ko da je novinar, izvadi beležnicu, Milosavljević se nastavi, Srbija mora da bude bez genetski modifikovane hrane, dade se na raspolaganje i TV novinarki, visoki domaćin stade da ispraća visokog gosta, uspešno ga isprati, do visokog domaćina stade visoki oficir sa generalskim činom, nađe se tu grupa pevača u godinama, svi se zemljački dohvatiše, Znašlidragaonušljivuranku, 2x, Tusmonekadbilinasastanku, 2x, pa se javi i usna harmonika, oficiri odoše, iskoristimo pauzu, pitamo visokog domaćina, kol’ko pokrovitelji dali para, ne bi mog’o da kaže, to je ono, Ministarstvo turizma dalo 300.000 dinara, za ostalo imali razumevanje od Ministarstva za kapitalne investicije, ovo je privredno-turistička manifestacija, hoće da izvuku iz nje najbolje, pomogla i Privredna komora, angažovan veliki broj ljudi, juče njih dvesta radilo, pozvali sve ministre, od premijera dobili odgovor da je sprečen, razne obaveze, razume to kao predsednik opštine, kao predsednik se nada da će narednih dana doći neko, sajam traje još dva dana, konkretno ministar za kapitalne investicije izjavi se pa opet ode pod onu šljivu da se autentično i još izjavi televiziji.
U onom sportskom centru beše predavanje o sortama šljiva, kod lampeka utišalo, jedan je remetio one žene u fundus nošnjama, Ustajmalazorasviće, ručak bi tu, iza ćoška, u školskoj menzi, puna sala, za sve prebranac i gulaš, ima i ko ‘oće pivo, visoki domaćin je sve obilazio, kako dolikuje pozdravljao, kako dolikuje ispraćao, nasta kompletno razilaženje, nekoliko njih pod strehom hvata ‘lad, Jajošmomak, atituđaženaaa, jedan što mnogo dobro upućen veli da ministar Velja nije doš’o jer je u Grčkoj, ali sve pokrio finansijski, kako, koliko, rek’o, Guraj, pokriće se…
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Birajući između dve loše opcije, opozicija je uspela da izabere treću, najgoru: da se međusobno posvađa i podeli. Paradoks je tim veći što su predmet spora bili, kako stvari stoje, samo beogradski izbori. Na ostale lokalne će kanda izaći i bojkot-stranke prepuštajući lokalnim odborima odluku o tome. Šteta će biti mnogo veća ukoliko se bojkot-stranke i “borbene” stranke nastave međusobno obračunavati, ostrašćeno deleći opoziciono biračko telo
Kada je izgledalo da bi opozicija konačno mogla da se izbori za neke predizborne koncesije i natera vlast da odstupi, koalicija “Srbija protiv nasilja” se pocepala i zbunila svoje birače: da li su predstojeći lokalni izbori jačanje snaga pred neku buduću bitku ili slavno umiranje nečega što je ličilo na pobedničku kombinaciju
“Spin diktator treba da ubedi javnost da je on kompetentan lider. Zato mu je potreban ekonomski rast. Njegov problem je što mu je za ekonomski rast potreban savremeni sektor usluga zasnovan na znanju – a za to mu je potrebna kreativna klasa, preduzetnici i profesionalci sa visokim obrazovanjem. Dakle, ekonomski problem spin diktatora je taj što mu je za ekonomski rast potrebna obrazovana klasa, ali ako ova klasa postane previše brojna, ona postaje previše skupa za utišavanje i/ili kooptiranje. A što se više novca troši na utišavanje obrazovane klase, to ga je manje za ostatak društva”
Godinu dana od majskih ubistava, sedimo i dalje paralisani zlom koje nas preplavljuje, svađamo se oko toga da li izaći na izbore ili ne, dok sistem ne zakazuje samo u jednom – u sistematičnom uništavanju saosećanja i nade. Razum su nam već uništili
Možemo u nedogled da naglabamo šta bi bilo da je bilo. Politička realnost je, međutim, da je ideja bojkota propala. Najgore bi sada bilo da njeni pobornici miniraju kampanju onih koji na izbore izlaze, samo da bi dokazali da su bili u pravu. U Beogradu. Jer u ostatku Srbije ni bojkotaši ne pozivaju na bojkot
Svako ko išta zna o aktivnom opozicionom delovanju mora se čuvati ocena poput „trojanac“ ili „Vučićev čovek“ – najveći broj tih ljudi platio je ogromnu cenu svog političkog angažmana. Zato bi najgore bilo da oba krila podeljene koalicije umesto sa naprednjacima započnu uzajamni obračun
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!