Izborna obećanja i nova realnost: bretonvudski šerif nadgleda srpski budžet dok se talas recesije brzo širi i na Srbiji slične zemlje
ĐAVO ODNEO ŠALU: MMF ponovo među Srbima
Opet dolazi vreme da se guta gorki lek. Srpska vlada kaže da sa Međunarodnim monetarnim fondom pregovara da bi u kriznom periodu koji potresa svet investitorima poslala signal da je Srbija bezbedna za ulaganje, dakle o aranžmanu bez pozajmice, kako je to najavljivano još od 2006. U nekim zapadnim listovima Srbija se, međutim, pominje kao zemlja koja je zatražila pomoć. Moglo bi da izađe i na to da Srbija pomoć od MMF-a i zatraži u slučaju da bude problema sa pokrivanjem deficita tekućeg plaćanja, za šta je potrebno od 600 do 800 miliona evra (Janko Guzijan, državni sekretar Ministarstva finansija). To se obezbeđuje privatizacijom, kreditima i stranim investicijama. Svetska kriza te izvore sada značajno smanjuje i poskupljuje, a „ružičasto doba privatizacije je prošlo“ (guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić). Krajem septembra u izveštaju MMF-a o Srbiji istaknuto je da je budžet prevelik, s obzirom na veliki deficit platnog bilansa, i na pretnju dužničke krize. Zaduženje Srbije iznosi oko 19 milijardi evra, a jedna trećina tog iznosa je državni dug.
Pre šest meseci bilo je prognozirano da će deficit tekućeg plaćanja iznositi 15,8 procenata bruto domaćeg proizvoda, a sada se govori da će u 2009. godini iznositi 19,3 odsto, dakle za četvrtinu više.
KLJUČODKASE: Misija MMF-a, koja u Beogradu boravi do 9. novembra, pre svega će nadgledati pravljenje srpskog budžeta za sledeću godinu. To predstavlja direktnu podršku ministarki finansija Diani Dragutinović da ograniči pristup državnoj kasi i obuzda apetit ministara i budžetskih korisnika. To neće biti lako, s obzirom na predizborna obećanja da će se smanjiti porezi na plate, da će se pomagati poljoprivrednicima, posrnulim privrednim gigantima, da će nastupiti investicioni bum itd.
Direktorka Svetske banke za Jugoistočnu Evropu Džejn Armitidž ocenila je da nije održivo ni najavljeno povećanje penzija u Srbiji na 70 odsto prosečne plate u 2009. godini. Međutim, potpredsednik srpske vlade, socijalista Krkobabić izjavljuje da neće odustati od pomenutog zahteva, za koji je garantovao sedom kosom i starom glavom. On se oko toga javno sporio i s ministrom ekonomije Dinkićem, a onda ipak izjavio da bi povećanje penzija na 70 odsto prosečne plate moglo da se prolongira do kraja 2010.
U trenutku kada nastaje ovaj tekst (utorak, 28. oktobar po podne) u Skupštini Srbije vodi se rasprava o rebalansu budžeta za 2008. u kojoj se te teme ukrštaju sa zamerkama zbog olakih izbornih obećanja, i s podsećanjima na vladine ciljeve iznete pre 120 dana u premijerovom ekspozeu.
ISTOČNITALAS: Atmosfera te rasprave je obeležena ne samo uobičajenim partijskim nadgornjavanjem već i rastom strepnje pred senkom talasa krize koji zahvata zemlje slične Srbiji. Britanski „Gardijan“ piše o kaskadi palih ekonomija od Baltika do Turske. Poljski list „Džienik“ poručuje na naslovnoj strani „Dobro došli u teška vremena“.
Poljsku, koja se još smatra relativno sigurnom, od prošle nedelje potresa iznenadno suočavanje s finansijskom krizom i drastičnim slabljenjem zlota u odnosu na dolar (17 odsto za nedelju dana, 30 odsto za mesec dana). Mnogi građevinski projekti su zaustavljeni, a banke su počele da reaguju kao da imaju zmiju u kasi.
Poljska se opisuje kao relativno zdrava, kao i Slovenija, koja je u evrozoni, Slovačka koja treba uskoro da se priključi tom klubu i Češka. Tako bar izgleda u odnosu na Ukrajinu i Mađarsku. Ukrajina je ugovorila pomoć od MMF-a u iznosu od 16,5 milijardi dolara, ali se zaglibila u političku krizu. Mađarska traži pojas spasavanja od deset milijardi i povećala kamatne stope sa 8,5 na 11,5 odsto.
Hronike opisuju tri baltičke države Estoniju, Letoniju i Litvaniju kao veoma ranjive. Belorusija je zatražila dve milijarde dolara pomoći od MMF-a.
Doskora cvetajuće ekonomije u centralnoj i istočnoj Evropi u okviru EU beležile su brz rast zahvaljujući preteranom zaduživanju kod zapadnih banaka posredstvom lokalnih institucija. Po nekim računicama banke iz EU pozajmile su tim zemljama oko 1500 milijardi evra. Rezultat: inflacija, trgovinski deficit i novi zahtevi za zajmovima i „rekapitalizacijom“. Jedan ekonomista iz OECD-a (Andreas Vergeter) konstatovao je da na te zemlje „vetar duva iz sva četiri pravca“.
Turska u političkoj krizi i finansijskom krahu, počinje druge po redu pregovore sa MMF-om.
U za nas interesantnoj Rusiji štampa prognozira godinu najsloženiju u poslednjih deset, smanjenje stope rasta u najboljem slučaju na pet odsto. Ako cena nafte nastavi da pada, ako se svetska kriza ne „prizemlji meko“, ako se produži kriza nepoverenja i ako kreditni sistem ne proradi, tamošnji rast može pasti na dva-tri odsto, pa čak može da se uđe i u minus.
Premijer Cvetković počinje da hladi pregrejana očekivanja. On je u ponedeljak na jednoj stručnoj tribini nagovestio da bi efekat svetske finansijske krize mogao uticati na to da stopa rasta iduće godine bude četiri odsto, a do sada se govorilo o šest-sedam. Ministar ekonomije Dinkić konstatuje da ni rast od četiri odsto nije mali, jer se mnoge vlade bore da održe bilo kakav rast.
Na eskalaciju svetske ekonomske krize srpski zvaničnici su u prvi mah reagovali prilično samouvereno, tvrdeći da će kriza zaobići Srbiju, a sada, i uz pomoć nepopularnog MMF-a, a i kroz usta guvernera Jelašića, poručuju kako treba shvatiti da je đavo odneo šalu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Svi Vučićevi izbori
17.april 2024.Đorđe Vukadinović, glavni urednik Nove srpske političke misli
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
“Za građane Republike Srpske bilo bi poražavajuće da im negiranje ratnih zločina bude preovlađujući detalj za političko opredjeljivanje”, kaže za “Vreme” predsjednik Helsinškog odbora iz Bijeljine Branko Todorović. “Valjda mogu vidjeti kuda ih je ta demagoška i šovinistička retorika dovela – u bijedu, siromaštvo, odlazak. Oni moraju shvatiti da vlast takvom retorikom želi da udalji pažnju javnosti od enormne korupcije, nedostatka novca i lošeg funkcionisanja institucija RS”
Svako ko išta zna o aktivnom opozicionom delovanju mora se čuvati ocena poput „trojanac“ ili „Vučićev čovek“ – najveći broj tih ljudi platio je ogromnu cenu svog političkog angažmana. Zato bi najgore bilo da oba krila podeljene koalicije umesto sa naprednjacima započnu uzajamni obračun
Malograđanski strahovi i interes kriminalaca drže marihuanu u ilegali. Borba protiv trave je i pogrešna i bizarna, kako pokazuje slučaj Sergeja Trifunovića
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!