Svoja pravila ponašanja multinacionalke su prenele u Srbiju, prvo kroz poslovni imidž na tržištu, a odskora kroz sport
REZULTAT ZA SADA SKROMAN: Pet stotina golfera u Srbiji
U poslednje četiri nedelje na terenima Golf kluba Beograd na Adi Ciganliji održana su četiri golf turnira u organizaciji Verano Motorsa, Societe Generale banke, Deloittea i Bance Intese. Za razliku od zapadnih zemalja gde je golf decenijama afirmisan i uglavnom vezan za velike kompanije, kod nas je tek ove sezone biznis uočljivije počeo da forsira ovaj sport. Povodi za organizovanje turnira a time i sponzorisanje golfa su razni, ali zajedničko svim tim priredbama jeste da donose, bezmalo po modelu franšize, deo korporativne kulture stranih kompanija koje posluju u Srbiji. Rezultat je za sada skroman – broj golfera u našoj zemlji ne prelazi 500, ali i zadovoljavajući s obzirom na to da traje tek treća sezona ovog sporta posle Drugog svetskog rata.
ŽELJAKLIJENATA: Ljiljana Ajdar iz Deloittea kaže za „Vreme“ da je organizacijom turnira ova revizorska kompanija želela da obeleži 15 godina rada u Srbiji. „Golf je deo korporativne kulture, a cilj je da se ljudi osim u poslu pokažu i u drugim oblastima. Odlučili smo se za turnir zato što je golf nov sport u Srbiji, a i svi naši klijenti se uglavnom njime bave“, kaže Ajdar.
Jedan od naših najboljih golf igrača i osnivač Golf kluba „Beograd“ Aleksandar Anđelković objašnjava da sve velike svetske kompanije, koje drže do sebe, prave svoje golf turnire, jer taj sport smatraju prestižnim. Osim toga, kaže on, jedna partija golfa može mnogo da pokaže o poslovnom partneru s kojim treba da sklopite ugovor. „Pravilo u poslovnom svetu je da se danas golf tereni sve više prave pored velikih aerodroma. Pre sklapanja ugovora, praksa je da sa partnerom odigrate partiju golfa, gde ćete moći da saznate sve o njemu za dva do četiri sata. Da li pomera lopticu u toku igre, što je zabranjeno, kako se ponaša kada vi imate sreće a njemu ne ide, a kako kad treba da prizna da je izgubio“, priča Anđelković. Sudeći po sve brojnijim posetama golf terenu na Adi Ciganliji, možda će deo poslova koji su se u Srbiji tradicionalno sklapali u kafani biti premešten na ovaj novi punkt.
ZDRAVŽIVOT: PR Golf kluba Jelena Golubović kaže da je mnogim sportistima golf drugi sport. Tako je, recimo, na nedeljnom turniru Intese učestvovao i Daniele Masaro, bivši fudbaler AC Milana, sada strastveni golfer. „Golf je nešto novo kod nas, ali se u svetu uklapa u trendove o zdravom životu. Prema nekim istraživanjima, golf produžava život za 10 godina. To su razlozi zbog kojih je popularan u celom svetu“, kaže Golubović.
PREDSEDNIK GOLF KLUBA „BEOGRAD“: Aleksandar Anđelković
Anđelković objašnjava za naš list zašto bi u zemlji gde je fudbal nacionalni sport broj jedan ljudi bili zainteresovani za golf: „U golfu su najvažniji borba protiv sebe i inat. Borite se najpre protiv sebe i nastojite da popravite svoj rezultat. Tek onda se borite protiv terena i protivnika. Zbog tog prkosa smatram da bi Srbi bili dobri golferi. Moj hobi je bio da po svetu tražim Srbe koji igraju golf i nalazio sam ih u Meksiku, Indoneziji, na Novoj Gvineji. U SAD se svake godine održavaju turniri Srpske nacionalne lige, a jedan Srbin je mentalni trener Serđa Garsije, jednog od najboljih golfera na svetu.“
Kada je 1997. godine Anđelković osvojio Jaguar Cup u Škotskoj kao takmičar Češke, Englezi su se zapitali kako to da pored dve hiljade terena koje imaju Englezi, kup osvoji igrač iz zemlje koja ima nekoliko terena. Dodatna zabuna nastala je kada je rekao da je Jugosloven, a kod nas tada nije bilo nijednog golf terena.
Prvi golf teren je u Srbiji napravio knez Pavle 1936. godine, na mestu gde se danas nalazi restoran Golf u Košutnjaku. Vlasti posle Drugog svetskog rata bukvalno su ukinule ovaj sport, kao „ostatak aristokratske tradicije“. Golf je posle 68 godina u zemlju „vratila“ princeza Jelisaveta Karađorđević, otvaranjem terena na Adi Ciganliji, koji je i danas jedini u našoj zemlji izgrađen po evropskim standardima. Golf savez Srbije i Crne Gore 2003. godine primljen je kao 34. član u Evropsku golf federaciju.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Svi Vučićevi izbori
17.april 2024.Đorđe Vukadinović, glavni urednik Nove srpske političke misli
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
“Za građane Republike Srpske bilo bi poražavajuće da im negiranje ratnih zločina bude preovlađujući detalj za političko opredjeljivanje”, kaže za “Vreme” predsjednik Helsinškog odbora iz Bijeljine Branko Todorović. “Valjda mogu vidjeti kuda ih je ta demagoška i šovinistička retorika dovela – u bijedu, siromaštvo, odlazak. Oni moraju shvatiti da vlast takvom retorikom želi da udalji pažnju javnosti od enormne korupcije, nedostatka novca i lošeg funkcionisanja institucija RS”
Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini
Direktan napad Irana na Izrael je presedan u višedecenijskom sukobu dva arhineprijatelja. Ako se Izrael uzdrži od nesrazmerno ubitačnog odgovora, to bi takođe bio presedan
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.