Načelnik Resora državne bezbednosti MUP Srbije Goran Petrović, saopštio je da nema podatke o kontaktu Momira Gavrilovića Gavre sa ljudima iz kabineta predsednika SRJ nekoliko sati pre ubistva
NAČELNK BEZ SAZNANJA: Goran Petrović (u sredini)
Očekivalo se da će na konferenciji za novinare MUP-a Srbije, u prošli utorak, biti reči o ubistvu bivšeg debeovca Momira Gavrilovića Gavre (42) koga su 3. avgusta u Novom Beogradu ubili za sad nepoznati napadači. Posebno zbog toga što se među novinarima pričalo da je Gavrilović nekoliko sati pre ubistva zatražio prijem kod predsednika Koštunice i razgovarao u kabinetu sa njegovim saradnicima.
Međutim, Goran Petrović, načelnik resora DB, na pitanje novinara, saopštio je samo podatke iz Gavrilovićevog personalnog dosijea uz opasku da služba nema podatke o njegovim kontaktu sa ljudima iz kabineta predsednika SRJ, niti da je bilo ko iz DB-a Srbije razgovarao sa Gavrilovićem o njegovom reaktiviranju u srpsku tajnu policiju. „Nažalost, ovde nema načelnika kriminalističke policije MUP-a Srbije koji bi mogao nešto više da kaže o tome. Mi radimo na rasvetljavanju tog ubistva“, objasnio je Petrović.
Međutim, sutradan je sledilo iznenađenje: dnevne novine „iz izvora bliskog predsedniku SRJ objavile su da je Gavrilović dan uoči ubistva zatražio hitan prijem kod V. Koštunice, te da je u petak 3. avgusta pre podne dva i po časa proveo u razgovoru sa predsednikovim saradnicima. Tom prilikom, piše „Blic“, Gavrilović je sagovornicima u Koštuničinom kabinetu saopštio informacije o sprezi pojedinih ljudi iz aktuelne vlasti sa vođama organizovanog kriminala u Srbiji. Navodno je predao i dokumentaciju koja potvrđuje spregu. Posebno je ukazao na saradnju pojedinaca iz vlasti sa pripadnicima „surčinskog klana“, poznatog inače po preprodajama luksuznih automobila kradenih širom Evrope koji su završavali u okolnim zemljama.
Na pomenutoj konferenciji za novinare šef beogradske policije Boško Buha saopštio je da su uspele akcije protiv kradljivaca automobila. Nije, međutim, pominjao surčinski klan.
Očekuje se da će iz kabineta predsednika Koštunice uslediti potvrda ili negiranje Gavrilovićeve posete i postojanje kompromitujuće dokumentacije. A i ćutanje bi ipak nešto značilo.
Inače, Momir Gavrilović je počeo da radi u DB-u 1985. a napustio ga, na sopstveni zahtev, 1999. godine. Radio je kao operativac u Prvom odeljenju beogradskog centra državne bezbednosti, prvo kao šef odseka a zatim pomoćnik načelnika. Službovao je potom od 1990. u Uroševcu i od 1995. do 1996. godine u Somboru.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Svi Vučićevi izbori
17.april 2024.Đorđe Vukadinović, glavni urednik Nove srpske političke misli
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
“Za građane Republike Srpske bilo bi poražavajuće da im negiranje ratnih zločina bude preovlađujući detalj za političko opredjeljivanje”, kaže za “Vreme” predsjednik Helsinškog odbora iz Bijeljine Branko Todorović. “Valjda mogu vidjeti kuda ih je ta demagoška i šovinistička retorika dovela – u bijedu, siromaštvo, odlazak. Oni moraju shvatiti da vlast takvom retorikom želi da udalji pažnju javnosti od enormne korupcije, nedostatka novca i lošeg funkcionisanja institucija RS”
Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini
Direktan napad Irana na Izrael je presedan u višedecenijskom sukobu dva arhineprijatelja. Ako se Izrael uzdrži od nesrazmerno ubitačnog odgovora, to bi takođe bio presedan
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.