Da novinarku BIRN-a Anu Novaković nije zainteresovalo da istraži vezu između kompanije Sinadei, od koje je nekadašnji gradonačelnik Beograda i trenutni ministar finansija Siniša Mali kupio stan, i parcela u Resavskoj 25 i Mišarskoj 3 u zaštićenoj zoni beogradskog Vračara na kojima je planirana gradnja stambeno-poslovnog objekta, ne bi se saznalo da je direktorka Zavoda za zaštitu spomenika kulture Beograda Olivera Vučković izdala Uslove za izgradnju tog objekta samostalno i bez potpisa obrađivača, smatrajući da ima diskreciono pravo da tako nešto uradi.
Kuće u Mišarskoj 3 i Resavskoj 25 deo su celine Istočni Vračar
Resavska 25
koja uživa status kulturnog dobra pod prethodnom zaštitom, što prema članu 7. Zakona o kulturnim dobrima znači da se „kulturno dobro i dobro koje uživa prethodnu zaštitu ne sme oštetiti, uništiti, niti se bez saglasnosti može menjati njegov izgled,
svojstvo ili namena“.
Dvospratna kuća u Resavskoj Pere Velimirovića, inženjera i ministra građevine u nekoliko navrata s kraja 19. i početka 20. veka, sagrađena je 1908. godine prema projektu slavnog arhitekte Jovana Ilkića, dok je stambena prizemnica u Mišarskoj podignuta krajem 19. veka i sadrži sve karakteristike akademske arhitekture tog vremena. Olivera Vučković je istoričarka i položila je konzervatorski ispit, te je tako upoznata i sa kulturno-istorijskim vrednostima ovih kuća i sa zakonom koji ih štiti, kao i sa obavezom da traži odobrenje struke, odnosno da ima potpise obrađivača. Direktorka je odbila da objasni ovaj svoj postupak, i najavila je istragu o tome ko je iz Zavoda za zaštitu spomenika kulture Beograda
dao podatke BIRN-u.
U jednom od dokumenata koji je BIRN dobio od Zavoda navodi se da je investitor izgradnje i u Resavskoj i u Mišarskoj firma Capital Developments, osnovana pre 15 meseci. Firma je prema podacima iz katastra u postupku uknjiženja u vlasništvo obe parcele na kojima će se graditi. Međutim, na sajtu Novogradnja Beograd na kome je oglašena prodaja stanova u Resavskoj navodi se da je investitor kompanija Sanidei, poznata je po gradnji luksuznih stanova u Srbiji i Crnoj Gori, u kojoj su BIRN-u objasnili da su još pre dva meseca prodali lokaciju i da ne grade zgradu, a da se oglas i dalje nalazi na sajtu jer sajt nije ažuriran. Informacija o prodaji stanova u Resavskoj 25 bila je više od mesec dana javno dostupna na sajtu za kupovinu nekretnina, iako za taj objekat još nije dobijena građevinska dozvola, niti je urađen urbanistički projekat.
Stručna i medijska javnost pokušava da zaustavi rušenje kuća
u Resavskoj i Mišarskoj, i da obelodani kako je do toga uopšte
moglo da dođe. Objavljujemo dva rešenja ove nečasne situacije (u „Povezanim člancima“, ispod teksta).
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Srbi će morati da odgovore na pitanje na koje su morali i Mađari – da li prihvataju da su ono što jesu, ni manje ni više… To u intervjuu za novi dvobroj „Vremena“ kaže istoričar Stefano Botoni koji poredi političku situaciju u Srbiji i Mađarskoj
Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače
Šatre sa džigera-muzikom, prasetinom i alkoholisanjem pojavljivale su se u nekom obliku tokom cele radikalsko-naprednjačke karijere, a u ovoj predizbornoj kampanji, bar se tako sada čini, postaju njen najvažniji element. Nije sramota biti siromašan i neobrazovan, glavna je poruka te kampanje. Kada pevaju i plešu pod šatrama, naprednjaci poručuju da su i oni slični raji. Imaju nešto malo više para, ali mani to. A oni drugi – studenti, obrazovani i ostali – bogata su đubrad koja čita nekakve opasne knjige, sluša narkomansku muziku i hoće da se dokopa vlasti kako bi raji oduzeli sve što ima. Kako bi se reklo – nismo imali ništa, a onda su došli okupatori i uzeli nam sve
Cela Srbija je išarana parolama da su studenti ustaše (vidi slike) ili da je to rektor beogradskog univerziteta Vladan Đokić. Funkcioneri vlasti rutinski koriste ovu reč, čak i najviši, poput gradonačelnika Niša ili brojnih odbornika SNS-a širom Srbije. Kako je režim slabio i sve više ulazio u poziciju ranjene zveri sabijene u ćošak, tako su se i planovi pretvarali u stihiju. Radikalski jurišnici, inače ne baš poznati po inteligenciji i obrazovanju, preuzeli su inicijativu, delom iz straha za sopstvene pozicije, delom iz želje da se umile gazdi
Stoji činjenica da je, u celini gledano, protivnika ove vlasti u Srbiji nesumnjivo više od podržavalaca. I to čak za nekih desetak procenata. Uostalom, nezavisno od ovih stranačkih rejtinga, pogledajte na primer, rezultate odgovora na pitanje o Ekspu
“Nova vlast u Budimpešti je izuzetno besna na političke elite mađarske manjine u susednim zemljama. Poruka upućena Ištvanu Pastoru i Kelemenu Hunoru u Rumuniji bila je jasna: ‘Sada ćete da ućutite i slušate naređenja. Neće vam biti prijatno. Dobićete znatno manje novca pod neuporedivo oštrijim uslovima, jer ste od prvog minuta bili lojalni, entuzijastični saučesnici Orbana i ko zna kojih sve lokalnih diktatora u regionu.’… U današnjim okvirima, glas mađarske dijaspore u Berlinu će za Budimpeštu verovatno nositi veću političku težinu od glasa Mađara u Subotici. To jeste politički škakljivo, ali to je ideja nacionalnog identiteta konačno usidrena u 21. vek – svesno odvojena od toksične prošlosti koja nam je trovala društvo decenijama”
Desničarske partije nikako da podrže studentski pokret, uprkos kosovskom zavetu studenata i svoj onoj ikonografiji po principu „Kosovo je srce Srbije“. Jer desničarsko poimanje sveta je partikularno, a studenti čvrsto stoje na univerzalnosti republikanskog tla
Političke partije i organizacije koje su protiv režima Aleksandera Vučića sve drže u svojim rukama. Ako na izborima, kad god da budu bili, budu poražene, biće same krive
Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.