Podele nam nisu strane. Vučemo ih vekovima, nesposobni da čujemo drugog
Ponekad je dovoljna samo jedna reč da se rasplamsa konflikt… Ove godine delili smo se na proukrajince i proruse, na LBGTIQ i čuvare tradicionalnih vrednosti, na naprednjake i opoziciju, pa onda na razne partije, na promotere rudnika i zaštitnike prirode, za i protiv rata u Ukrajini; delili smo se oko Kosova, na mikro i makro planu. Najviše smo ipak podeljeni na bogate i siromašne.
I dok se mi tako delimo, opasno se zvecka oružjem, kradu se izbori, otimaju Šordoš i planinu Staricu, rastu cene; udišemo zagađen vazduh i prevrću nam se cisterne s amonijakom, cveta građevinska mafija i objavljuju intervjue sa silovateljima, spinuju nas… Ma ko bi se setio svega što nam se desilo ove godine? Na kraju, zvanično, nas je sve manje. Niko nije iznenađen.
Neke fotografije iz ovog izbora nagrađivane su na takmičenju “Press Photo Srbija”.
foto: ivan radulović / tanjugBLOKADE NA KOSOVU
foto: stefan stojanović / mondoEUROPRAJD, BEOGRAD
foto: milena anđela mišić atanackovićŽENSKA SOLIDARNOST PROTIV INFORMERA
foto: andrej ivanovLITIJE, BEOGRAD
foto: marija erdeljiBORBA ZA ŠODROŠ, NOVI SAD
foto: predrag vučković / tanjugSRPSKA NOVA GODINA
foto: marko risovićPOSLEDNJI UČENICI U SELU, DRAGINAC
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zašto između prevaziđenog režima i promena ne postoji ništa treće? Na šta režim misli kada kaže da brani Srbiju? Zbog čega je nesalomiv Studentski pokret? Ko ima znanje i pravo iskustvo, a ko vođu bez dana radnog staža van politike? I zašto studenti pobeđuju
Izbori 2026: Od studentske pobune do odluke na biralištima
Posle gotovo dve godine protesta, stotina prepešačenih kilometara, hapšenja, progona i nezabeležene društvene mobilizacije, Srbija izlazi na izbore koji bi mogli da označe kraj jedne političke epohe. Sociološkinja Marija Babović kaže za “Vreme” da nada u promene nije bila toliko velika još od 5. oktobra 2000. godine, ali upozorava i na opasnost da se, ukoliko promene izostanu, zemlja suoči sa još tvrđim autoritarnim režimom
Intervju: Tihomir Stanić, glumac na Studentskoj listi
Njihovo jedino oružje sada su mediji koje kontrolišu: kao, mi nemamo program, što nije istina; kao, mi ćemo izdati nacionalni interes, što nije istina. Jedan od argumenata im je i to da se plašimo da izađemo na debatu sa Vučićem. Oni ne razumeju da im je to kazna. To je kazna Aleksandru Vučiću, koji je 14 godina vodio isključivo monolog. Četrnaest godina on nikome nije omogućio nikakvu vrstu dijaloga, a sada bi da bude nagrađen ili pomilovan mogućnošću da s nama razgovara. E pa, neće moći. To što je posejao sada žanje
Ovi izbori nisu izbori o članstvu Srbije u Evropskoj uniji, Kosovu i Metohiji, gej brakovima, poreskoj politici ili bilo kom drugom pojedinačnom političkom pitanju. Iako stranke na marginama političke moći pokušavaju da nametnu ove teme, u središtu predstojećeg političkog izbora nalazi se mnogo jednostavnija dilema: promena ili očuvanje postojećeg poretka. Već duže od godinu dana, istraživanja pokazuju da je to osnovna dilema koja se nalazi na glasačkom listiću
U RS se za izbore u Srbiji prijavilo 19.800 osoba, koji će moći glasati na 28 biračkih mjesta. Ostaje nepoznato koliko će ih 25. oktobra preći Drinu i glasati u Srbiji. U svakom slučaju ne vjerujem da su glasači iz Republike Srpske ti koji će odlučiti pobjednika izbora u Srbiji. Realno, glasači iz Republike Srpske na malo toga mogu uticati, ali izgleda da su simbolički veoma važni i Vučiću i opoziciji
Predizborna hapšenja zbog tobožnjeg „rušenja države“ svedoče o panici režima. Loša vest za njih je – ne mogu da uhapse ceo narod koji je rešio da se odbrani od naprednjačkih batina i izborne krađe
Obruč koji oko Ćacilenda steže Studentska lista sve je uži. Jer sve je više razmađijanih ljudi koji lažnog proroka vide kao ono što jeste: uličnog opsenara koji zavađa Srbiju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.