Bojkot Srba
Referendum na severu Kosova završen mirno i bez glasača
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
Prosečan pušač popuši oko 30 cigareta dnevno. Rizik od obolevanja je više u relaciji sa dužinom pušačkog staža, nego sa brojem popušenih cigareta. Navodimo najčešće nuspojave koje pušenje izaziva.
Moždani udar, šlog
Moždani udar označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije. Poremećaj cirkulacije dovodi do nedovoljne snabdevenosti određenih delova mozga kiseonikom i hranjivim materijama. Nedostatak kiseonika i hranjivih materija uzrokuje oštećenje i odumiranje nervnih ćelija u delovima mozga koje opskrbljuje oštećena krvna žila što ima za posledicu slabljenje funkcija kojima ti delovi mozga upravljaju. Pušenje može i do šest puta povisiti rizik od nastanka moždanog udara, a rizik raste s brojem popušenih cigareta. Srećom, već pet godina nakon prestanka pušenja rizik se izjednačava s rizikom nepušača.
Vid
Osobe koje puše više od 20 cigareta dnevno, imaju dvostruko veću verovatnoću za razvoj očne mrene i zamućenost očnog sočiva, što može dovesti do slepila.
Infarkt miokarda ili srčani udar
Infarkt miokarda je posledica potpunog prekida dotoka krvi u koronarnu arteriju ili njene grane. Najčešće nastaje naglo, akutno, zbog tromboze, koja začepi koronarnu arteriju ili njene grane. Epidemiološka ispitivanja su pokazala da je infarkt miokarda tri puta češći kod pušača.
Pluća
Svetska zdravstvena organizacija procenjuje da pušenje uzrokuje 85 odsto smrtnih slučajeva od primarnog raka pluća i 75 odsto od hroničnog bronhitisa i efizema pluća.
Čir na želucu
Pri pušenju manja količina dima dospeva u želudac i može uzrokovati upalu sluznice želuca. Čir na želucu kod pušača se često može pretvoriti u karcinom.
Bolne menstruacije i infertilnost
Bolne menstruacije sa glavoboljom i grčevima su češće kod žena koje puše i povezane su s dužinom pušenja. Veća je verovatnoća infertilnosti ili komplikacija pri začeću pa je povećan rizik od komplikacija u trudnoći.
Impotencija
Pušenje izaziva krvožilne poremećaje u muškom polnom organu, zbog čega je i povećan rizik polne nemoći.
Kompanija Nabi Pharmaceuticals iz Boka Ratona u Floridi proizvela je novi, još neodobreni lek protiv pušenja. Pušenje ubija više ljudi nego svinjski grip, a nova vakcina NicVAX stvara antitela koja se vežu na molekule nikotina, sprečavaju njihov uticaj na mozak i prekidaju zavisnost, kažu u toj kompaniji.
Vakcina protiv pušenja mogla bi da pomogne ogromnom broju pušača koji puše isključivo zato jer više nemaju dovoljno snage da se odupru zavisnosti od nikotina. Istraživanja, naime, pokazuju da se 90 odsto pušača koji prestanu s pušenjem već u prvoj godini vraća cigareti, piše „Delo“. Nova vakcina NicVAX stvara antitela koja se vežu na molekule nikotina i sprečavaju njihov pristup mozgu. Zbog toga izostaje osećaj užitka.
„Ukoliko vakcina bude odobrena, to bi bilo rešenje za milione pušača koji žele jednom zauvek da prestanu s pušenjem“, rekao je predsednik biološkog odeljenja GlaxoSmithKlinea, gde su za vakcinu već sad spremni da plate 27 miliona evra.
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve