Bojkot Srba
Referendum na severu Kosova završen mirno i bez glasača
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
“Ako budu postojale desetine hiljada ljudi spremnih da hodaju i pritiskaju narednih nedelja, to je nešto što niko ne može da kontroliše. To je prednost vaninstitucionalne politike, ali je jako teško predvideti domete jer je to nešto što je van svih formi i pravila. Može da dođe do sloma režima za dve nedelje, a može da se desi i da građani kažu: ‘Ovo nam je dosadno i ne vodi ničemu, ajmo kući’”
Događaji su se “zgusnuli” u prethodne dve nedelje, a deluje da će takvi biti i do kraja maja. Iako je vlast na nezapamćene tragedije masovnih ubistava reagovala kao i na svaku drugu “uobičajenu” aferu iz prethodnih 11 godina, deluje da stanje u društvu nije isto kao što je bilo svakog prethodnog puta.
Nije reč samo o protestima – već ih je bilo i ranijih godina, niti o raznim zahtevima (poput smene članova REM-a, ukidanje rijalitija i emisija koje emituju nasilje i agresiju sa nacionalnih frekvencija, oduzimanja frekvencija televizijama Pink i Hepi, zabrane tabloida koji propagiraju nasilje i šire lažne vesti) – kao da su ovoga puta stvari pomerene toliko da uobičajene aktivnosti vlasti protiv nezadovoljstva društva neće biti dovoljne.
Jer, već smo viđali da Vučić organizuje “proteste” protiv opozicije, poput mitinga 2019, koji je takođe bio obeležen kao najveći skup u istoriji Srbije, a takav će biti i onaj zakazan za 26. maj. No, utisak je da ista taktika sad ne pije vodu.
“Mislim da se stvari sada razlikuju od prethodnih na mnogo nivoa. Prvo, sam povod je nešto što nas je sve pogodilo. Deca i ljudi u “Ribnikaru” i Mladenovcu jesu nešto o čemu smo svi počeli da razmišljamo, to je nešto što svi znaju, za razliku od nekih drugih, ranijih afera”, kaže u intervjuu za “Vreme” dr Dušan Spasojević, vanredni profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu.
“VREME”: Te 2019. nasilje je takođe bilo povod, samo prema opoziciji.
DUŠAN SPASOJEVIĆ: Da, ali to je bilo nasilje prema jednom čoveku iz opozicije. Ovo je tema koja nas je sve uvukla u tu priču i onda je reakcija ljudi šira. Samim tim, ta baza ljudi koji dolaze na proteste i koja oseća neku vrstu reakcije je šira, i zato su ovi protesti, čak i da nisu najveći – najširi i najdublji u smislu šarenolikosti ljudi. Drugo, posle 10-11 godina vlasti, postoje negativne posledice i nezadovoljstvo koje zapravo samo čeka priliku da se ispolji. Ovde se ispoljilo na jedan vrlo konkretan način i videli smo sinergiju između građana i političkih aktera, koja je u prvim koracima položila ispit. Treća stvar jeste ono što smo videli od reakcije vlasti, a to je da su sve reakcije bile pogrešne, sa izuzetkom priče o vraćanju oružja koja ima neke efekte. Sve ostalo što su izgovorili, što su najavili da će uraditi, bilo je pogrešno i samo dolivalo ulje na vatru.
Pogrešno po vlast?
Pogrešno po društvo i po vlast.
U ranijim slučajevima, način “peglanja” situacije bio je isti kao i sada: Aleksandar Vučić se pojavljuje na televizijama nekoliko dana zaredom, besomučno priča o svemu i svačemu i onda se govori o tome šta je on sve rekao, a ne šta se dogodilo. To je sad opet isto uradio.
To smo videli kad je bio Ohridski sporazum – on je i tad pravio mitinge, to je bio njegov odgovor. I sad je isto pokušao, da zatrpa sve, da pomalo relativizuje stvar pričom da se te stvari događaju i u drugim zemljama, potom da neke stvari ugura u institucije – “evo, razgovaraćemo u parlamentu, obrazovaćemo komisije”… On koristi čitav niz mehanizama koji su mu na raspolaganju i moguće je da će srednjoročno uspeti u tome da pacifikuje protest, ali za sada mu to ne uspeva. Sada smo u fazi rasta i eskalacije i čini mi se da će to trajati makar do kraja meseca, odnosno, do ovog velikog mitinga koji je najavljen. Postoji tu i najširi kontekst, a to je da je vlast sad već pod velikim pritiskom spolja i nešto je ranjivija nego inače. Vučić uvek barata sa mnogo stvari, ali sada mu se suzio manevarski prostor i čini se da se nervoza malo jasnije vidi.
Ako kažete da je sve što su uradili bilo pogrešno, a onda kažete da će na srednji rok to možda dati rezultate – što to onda nije bilo pogrešno?
Pogrešno je u smislu onoga šta su radili. Recimo, Ružićeva konferencija za štampu ili tvit Ane Brnabić su samo dovlačili ljude na protest. Dolazimo tu do druge priče, a to je – šta su dometi protesta? Postoje dva nivoa kroz koje protest može da se gleda. Jedan je protest sam po sebi, u smislu artikulacije nezadovoljstva i građenja nečega što kasnije može da rezultira na izborima – nastankom nekog pokreta ili promenom vrednosti u društvu. Taj nivo će postojati za sebe. Drugi nivo su konkretni zahtevi koji imaju svoju dinamiku. Vučić, manje-više, reaguje na tu vrstu konkretnih zahteva, institucionalizuje ih, daje im neki oblik, ali na ovo nezadovoljstvo utiče u manjoj meri. Ukoliko bi ljudi bili zaista zainteresovani da reše taj problem, ako bismo u neki hipotetički petak imali 200.000 ljudi širom Srbije, to je nešto na šta on nema odgovor, to je onda takva količina koja donosi promenu.
Protesti uvode neizvesnost zato što izbacuju politiku iz onog uobičajenog “vlast protiv opozicije” i uvode građane u celu priču. To stvara novu dinamiku koju je jako teško kontrolisati i predvideti kako će da se razvija. Ako budu postojale desetine hiljada ljudi spremnih da hodaju i pritiskaju narednih nedelja, to je nešto što niko ne može da kontroliše. To je prednost vaninstitucionalne politike, ali je jako teško predvideti domete jer je to nešto što je van svih formi i pravila. Može da dođe do sloma režima za dve nedelje, a može da se desi i da građani kažu: “Ovo nam je dosadno i ne vodi ničemu, ajmo kući”.
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve