
Novi broj „Vremena“
Pouke Đinđićevog mandata: Ne cmizdrite nego delajte
Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“
Pixabay
U simbiozi sa plastičnim otpadom u Pacifičkom okeanu nastale su nove zajednice vrsta koje inače žive samo u obalskim uslovima
Na plastičnom smeću koje godinama pluta Pacifikom naučnici su pronašli uznapredovale zajednice obalskih stvorenja koja sada žive hiljadama kilometara udaljena od svog izvornog staništa.
Otkrića istraživanja časopisa Nature Ecology & Evolution pokazuju da zagađenje okeana plastikom može da omogući stvaranje novih plutajućih ekosistema vrsta koje inače ne mogu da prežive na otvorenom moru.
Rezultati ovog istraživanja pokrenuli su pitanje kako ova stvorenja dolaze do otvorenog okeana i tamo preživljavaju.
Naučnici tvrde da nije poznato da li su, na primer, završili u ovoj gomili smeća tako što su se pričvrstili za plastiku na obali koja je kasnije dospela u okean ili su uspeli da kolonizuju nove objekte pošto su se našli u otvorenom okeanu.
Veliko pacifičko ostrvo smeća pluta po okeanu između Kalifornije i Havaja, otkriveno je 1997. godine, a otpad od koga je sačinjen prostire se na 600.000 kvadratnih kilometara, piše CNN.
Za razliku od organskog materijala koji se razgrađuje u roku od nekoliko meseci do nekoliko godina, plastika može da pluta okeanima mnogo duže, što omogućuje nekim vrstama da se razmnožavaju na otvorenom moru, podseća Radio Slobodna Evropa.
xabayVećina većeg plastičnog otpada dolazi iz ribarske industrije, dok između 10 i 20 odsto ukupne količine smeća potiče od japanskog cunamija iz 2011. godine.
Z.S./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Stiže delegacija Evropskog parlamenta ili, što bi vlast rekla, „piculići i ustaše“. Čemu njihov izlet služi ako se o stanju u Srbiji sve zna?

Kakva su bila očekivanja građana 2001. i kakva mogu biti 2026? Šta spaja ondašnju političku realnost sa današnjom? Zbog čega su organizovani kriminal i sistemska korupcija i dalje među najvećim problemima Srbije? Šta je najvažnija politička zaostavština prvog demokratski izabranog premijera? Koliko na njegovom primeru može naučiti vlada koja dolazi posle naprednjaka

Nije Đinđić sam mogao da transformiše Srbiju. Rečenica koja kaže “s njim bi bilo drugačije, a sada je sve gotovo” jednostavno je defetistička. Ako toliko poštujete Zoranovo delo, uradite ono što bi on uradio – borite se sada, verujte u sebe i nemojte da posrnete i odustanete

Prošle godine je delovalo da bi neki delovi tužilaštva i pravosuđa mogli da se probude baš kao što su studenti tražili na početku svoje pobune. Režim nije sedeo skrštenih ruku i sada želi da ih sve koji su “digli glavu” eliminiše na “zakonit način”, ali i da spreči da se naprednjački velikaši pojave pred sudom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve