

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Potvrdu o držanju reči može dobiti samo 2008. godine, u vreme raskola radikala, kada je najavio da se na neko vreme povlači iz politike. Doduše, i tada je to potrajalo desetak dana
Na sam pomen o podnošenju ostavke Aleksandra Vučića, prvi čovjek izvršnog odbora Srpske napredne stranke Darko Glišić odreagovao je riječima da će, ako do toga dođe, to biti “kraj SNS-a”, “kraj karijere” koju je ova partija imala na srpskoj političkoj sceni, kao i “najgori mogući scenario za Srbiju”. U podršci mu se pridružio i ministar finansija Siniša Mali, dodajući da je samo sa Vučićem na čelu moguća pobjeda. Uvertira za najnovije dobacivanje ostavkom između predsjednika Republike i njegovih partijskih drugova bila je navodna rasprava o (ne)prihvatanju francusko-njemačkog predloga na sastanku najviših funkcionera naprednjaka. Vučić je, prema pisanju Pinka, ustao i napustio sastanak uz opasku da “ako narod odbije”, kao i u slučaju da “neko misli da treba ekonomski uništiti zemlju”, on će vođenje “prepustiti pametnijima od sebe”.
Dosadašnjih najava prepuštanja i ostavki bilo je mnogo, ali se u stvarnosti realizovala samo jedna, i to djelimično. Politikolog Cvijetin Milivojević izjavio je u ponedjeljak za agenciju Beta da je prebrojao dvadeset dva Vučićeva najavljivanja povlačenja, i to samo sa mjesta predsjednika stranke. Ovo su samo neka od njih.


Davne 2004. godine Vučić prvi put najavljuje povlačenje iz politike, u slučaju da na izborima za gradonačelnika Beograda bude poražen od kandidata Demokratske stranke. Godinu dana kasnije, u TV duelu sa Draganom Đilasom objašnjava da, uprkos porazu, obećanje nije održao samo radi “opšteg interesa”, ali da će se ovoga puta povući ako Đilas ne bude odgovarao za optužbe za koje ga je tada teretila Srpska radikalna stranka. Potvrdu o držanju riječi može dobiti samo 2008. godine, u vrijeme raskola radikala, kada je najavio da se na neko vrijeme povlači iz politike. Doduše, i tada je to potrajalo desetak dana. Mogući razlaz sa politikom sljedeći put pominje već 2014. godine, navodno u slučaju da do kraja njegovog premijerskog mandata “ne uspeju reforme”.
Početkom 2017. godine, rekao je da bi poraz kandidata SNS-a na predsjedničkim izborima povlačio i njegovu ostavku na mjesto šefa Vlade. Međutim, da ne rizikuje, izgurao je Tomislava Nikolića iz predsjedničke trke i sam se kandidovao.
Krajem iste godine rekao je za Blumberg da su šanse 99 odsto da neće trčati po drugi put za predsjednika države, ali je u aprilu ove godine taj jedan odsto ipak prevladao. Takođe je po prvi put obećao da će se povući sa mjesta prvog čovjeka naprednjaka, a za rok izabrao deseti rođendan partije. Godine 2018. izjavio je da će još “maksimalno godinu dana” biti na čelu stranke. Kada je postojanje SNS-a zašlo u jedanaestu godinu, rok je produžio do decembra, a pominjao je i povlačenje sa političke scene. Mada, nije precizirao kada, tako da tog puta suštinski nije ni pogazio riječ.
Krajem iste te 2019. godine rekao je da, uprkos pritiscima stranačkih kolega, “nema nameru” da se još jednom kandiduje da bude na čelu stranke. U maju 2020. godine za odugovlačenje i kašnjenje sa ostavkom okrivio je koronu, pa dodao da se do kraja godine povlači sa mjesta predsjednika SNS-a, kao i da se “nada” da neće biti kandidat na predsjedničkim izborima 2022. godine. Dva mjeseca kasnije, vjerovatno zaboravivši šta je nedavno rekao, ponovo je govorio o povlačenju sa čela partije, dodajući da će “uskoro” biti samo predsjednik države.
Na proslavi trinaeste godišnjice postojanja partije, krajem novembra 2021. godine, najavio je da će na njenom čelu ostati do izbora kada “dolazi vreme za neke mlade ljude”. Mjesec dana kasnije, dodao je da će u maju objasniti zašto se povlači sa mjesta prvog čovjeka partije. Kako i inače kada govori o rokovima Vučić zvuči prilično neodređeno, tako se ni ovoga puta nije povukao. Prošli su i izbori, kao i maj, barem te godine, ali objašnjenja, kao ni ostavke, nije bilo. Tri mjeseca prije izbora, javnosti je iznio dilemu da nije siguran da li će biti nosilac izborne liste ili predsjednički kandidat, ali da će “neko drugi” predvoditi njegovu stranku. Na kraju je bio i jedno i drugo, ali i treće.
Posljednjeg dana marta izjavio je da je deset godina na čelu stranke “dug period”, kao i da se povlači nakon izbora, ali da će pomoći prilikom formiranja vlade. Posljednji konkretan rok za povlačenje sa mjesta predsjednika SNS-a dao je u prvim danima nove godine, kada je naglasio kako “uskoro više neće biti” na njenom čelu. To će biti početkom sljedeće godine. Još jednom je obećao Vučić.


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve