
Novi broj „Vremena“
Policajci idu svojoj deci umazani krvlju tuđe dece
Nisu samo ozloglašeni JZO i njegov komandant Marko Kričak, kojeg se i ostali policajci plaše. „Vreme“ u novom broju istražuje ko sve i kako bije narod. I gde će im duša
Predsednik Srbije je juče na TV Dnevniku pitao narod da li ako zabranimo rijaliti programe treba da zabranimo i „Klan“, „Munje“, „Skarfejs“, „Kuma“ i dokumentarni film „Vidimo se u čitulji“
Janko Baljak, reditelj dokumentarnoog filma Vidimo se u čitulji, komentarisao je jučerašnje poređenje ovog filma sa rijaliti programima.
Naime, gostujući juče u TV Dnevniku RTS-a, predsednik Srbije Aleksandar Vučić uporedio je rijaliti programe koji su kritikovani zbog propagiranja loših vrednosti i nasilja, sa umetničkim filmovima o nasilju.
Pitajuči narod da li bi trebalo i filmove i serije „ukinuti, ako već treba i rijaliti programe, naveo je domaću seriju Klan, inače nominovanu za nagradu međunarodnog Filmskog festivala u Sarajevu, kultni film Munje, remek dela svetske kinematografije Kum i Skarfejs, i dokumentarni film Janka Baljka Vidimo se u čitulji.
„Hoćemo li da ukinemo Klan, Munje, Skarfejs, Kuma, nemam problem sa tim, ali gde je granica? Vidimo se u čitulji je sto puta gledaniji od svakog rijalitija. Ako stvarno mislite da je to veći problem – razgovaraćemo kao društvo, rešavaćemo“.
„Površna, univerzalna neznalica. Stručnjak za sve pa i za dokumentarne filmove. Bez srama stavlja u kontekst odgovornosti za nasilje moj film Vidimo se u čitulji koji je pre 30 godina bio krik da se zlo zaustavi, a njegova vlast je likove iz podzemlja uvela u mainstream Srbije“, napisao je danas reditelj Janko Baljak na svom Tviter nalogu.
Vidimo se u čitulji izučava se na mnogim univerzitetima društvenih nauka. To je dokumentarni film iz 1994. godine baziran na knjizi Kriminal koji je izmenio Srbiju Aleksandra Kneževića i Vojislava Tufegdžića. Film ukazuje na nagli porast kriminala u Srbiji tokom građanskog rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, i sadrži delove intervjua sa kriminalcima i policijom devedesetih godina, uz prikaz fotografija na kojima se vide vođe i članovi kriminalnih bandi.
S.Ć./NovaS
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Nisu samo ozloglašeni JZO i njegov komandant Marko Kričak, kojeg se i ostali policajci plaše. „Vreme“ u novom broju istražuje ko sve i kako bije narod. I gde će im duša
Pretnje silovanjem i prebijanje usledilo je kada su se posle još jednog protesta u nizu demonstranti uputili kućama. Prema svedočenjima žrtava torture, studenti i građani su otimani sa centralnih beogradskih ulica, odvođeni u zgradu Vlade Srbije – sedište izvršne vlasti – gde su mučeni ili bili primorani da slušaju i gledaju batinanje drugih
Pored Andreja Vučića, mesto na kormilu batinaša zauzeli su Vlada Mandić i Ljuba Jovanović, nekadašnji sportisti koji, očevidno, imaju kontrolu nad izvesnim grupama “mladića”. To se posebno se odnosi na one iz Republike Srpske jer je Mandić sa njima i tamo bio aktivan. Pored njih, angažovani su i oni iz javnog sektora “koji znaju da se biju”, kao što je bio slučaj sa Lukom Petrovićem, gradskim sekretarom za investicije
“Na prvi pogled individualni čin ekstremnog nasilja – kada državni službenik preti devojci silovanjem – može izgledati kao izolovan ispad”, kaže za “Vreme” profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, Zoran Pavlović. “Ali to nije stvar samo njegove privatne ‘patologije’ – čak i da jeste, to i dalje nije samo njegov problem – nego simptom sistema u kojem se takvo ponašanje toleriše, pa i ohrabruje”
Dok “običan” policajac bez fakulteta radi za oko 80.000 dinara, njegov kolega u Žandarmeriji ima najmanje tri puta veću platu. MUP Srbije broji oko 46.000 od kojih 21.000 radi u administraciji. Ovlašćenih službenih lica, a to su policajci u uniformi ili civilu, kriminalistička, saobraćajna i granička policija, te posebne jedinice ima oko 15.000 u Srbiji. Ipak, ni svi oni ne mogu se zateći na protestima po Srbiji, jer mnogi od njih vrše druge poslove iz svoje nadležnosti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve