Bojkot Srba
Referendum na severu Kosova završen mirno i bez glasača
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
Uz malo dobrih želja i malo više pretnji Džozef Bajden i Vladimir Putin su 30. decembra ponovo razgovarali o deeskalaciji zategnutih odnosa između SAD i Rusije. U januaru sledi niz susreta na nižem nivou na istu temu
Zvuk kucanja čaša od kristala meša se sa zveckanjem oružja u Vašingtonu i Moskvi. Obećanja, pretnje i najbolje želje smenjivale su se tokom pedesetominutnog telefonskog razgovora američkog predsednika Džozefa Bajdena i predsedika Rusije Vladimira Putina koji je održan u četvrtak 30. decembra na inicijativu ruskog predsednika.
Ruski mediji u dobre signale ubrajaju što je Bajden napomenuo da SAD nemaju nameru da na teritoriji Ukrajine razmeštaju ofanzivno oružje. Pre toga Rusi su posebnu pažnju obratili na izjavu ukrajinskog ministra odbrane Alekseja Reznikova da Ukrajina od zapadnih saveznika očekuje ne samo odbrambeno, nego i ofanzivno oružje, na šta je Putin očekivano reagovao.
Američki mediji naglašavaju da je Bajden upozorio Putina da će zapadne zemlje Rusiji uvesti „sankcije bez presedana“ ako Rusija napadne Ukrajinu ili interveniše u Donbasu. Ruski mediji redovno beleže američke pretnje sankcijama, ali sada uz naglasak da je Putin Bajdena upozorio da bi to bila velika greška koja bi dovela do potpunog prekida odnosa Rusije sa SАD.
Američki izvori su poslednjih mesec dana ponavljali zabrinutost zbog ruskog razmeštanja 75.000 vojnika, artiljerije i borbenih vozila u blizini granice sa Ukrajinom. Ruski mediji su konstatovali da Amerikanci u “blizinu ukrajinskih granica” ubrajaju i 300 kilometara udaljeni Voronjež i 400 kilometara udaljeni grad Jeljnja blizu beloruske granice. Zamenik ruskog ministra spoljnih poslova je upitao da li to zapadni partneri očekuju da Rusija treba da povuče svoje trupe iza Urala.
Rusija je u međuvremenu objavila da će 10.000 vojnika povući u kasarne. Američki zvaničnici su sugerisali da taj potez ne menja mnogo na stvari.
Uoči telefonskog razgovora u četvrtak, američko vazduhoplovstvo poslalo je još jedan špijunski avion iznad istočne Ukrajine kako bi sa udaljenosti od 70 kilometara od ruske granice, ne prelazeći liniju razdvajanja u Donbasu, prikupio obaveštajne podatke o vojnoj situaciji na terenu. To je bila druga zaredom misija u protekle nedelje koju su SАD izvele koristeći Е-8C Joint Surveillance Target Аttack Radar System (JSTАRS), koji može na 20.000 kvadratnih milja da prati kretanje vozila na zemlji i aviona na nebu. Avion sa ovom opremom je prvi put poslat u taj region u ponedeljak 27. decembra, tri dana pre telefonskog razgovora dva predsednika.
Izvori Si-En-En kažu da SАD „rutinski šalju avione u region Crnog mora u cilju podrške raznim američkim koalicionim partnerima obaveštajnim podacima“, uključujući i prikupljanje podataka o kretanju ruskih trupa duž granice sa Ukrajinom.
U međuvremenu je američki sekretar odbrane Lojd Оstin naredio da nosač aviona Hari S. Truman i prateći ratni brodovi ostanu u oblasti Sredozemnog mora, umesto da otplove na Bliski istok.
SАD tvrde da su uspele da ubede svoje saveznike da pripreme set oštrih sankcija protiv Rusije i da su napravile planove da ojačaju položaj NАTО snaga (U istočnoj Еvropi raspoređeno oko 8000 vojnika). Zvaničnici SAD su u stalnom kontaktu sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim, ali i sa pratnerima iz Ujedinjenog Кraljevstva, Francuske i Nemačke.
Za 10. januar planiran je susret američkih i ruskih diplomata u Ženevi, na kojima verovatno neće učestvovati Putin i Bajden. Pratiće ih širi pregovori NАTО-a i Rusije 12. januara, kao i razgovori na istu temu deeskalacije situacije oko Ukrajine u okviru Оrganizacije za evropsku bezbednost i saradnju 13. januara.
Rusija je 17. novembra javno ponudila listu svojih bezbednosnih briga i zahteva koje želi da reši, uključujući obavezu da Ukrajini nikada ne bude dozvoljeno da se pridruži NАTО-u i da vojna oprema iz alijanse ne bude pozicionirana u bivšim sovjetskim državama.
Amerikanci saopštavaju da svoju listu zabrinutosti neće objavljivati javno.
M.M./Rosija sevodnja/RT/RIAN/Izvestija/New York Times/CNN, Reuters
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve