Nagrađena fotografija prikazuje ženu u poodmakloj trudnoći nakon što su ruske snage bombardovale porodilište u Marijupolju. Žiri za World Press Photo, svetsku novinarsku fotografiju, izabrao je taj snimak Evgenija Maloletke za najbolju fotografiju 2022. godine.
Fotograf Asošiejtid presa (AP) Evgenij Maloletka je 9. marta 2022. godine fotografisao kako ženu u poodmakloj trudnoći spasioci iznose iz porodilišta u lučkom ukrajinskom gradu Marijupolju koje su bombardovale ruske snage.
Žena sa fotografije zvala se Irina Kalinina, ni ona, ni njena beba nisu preživeli. U naknadnom izveštaju OEBS-a stoji da su Rusi namerno gađali porodilište. Troje ljudi je poginulo, 17 je bilo povređeno.
Žiri je smatrao da Maloletkina fotgrafija simbolizuje sve strahote ruske invazije na Ukrajinu kojima je izloženo civilno stanovništvo, a pohvalio je izdrživost fotografa koji je istrajao pod enormnim pritiskom i u životnoj opasnosti kao jedan od poslednjih fotoreportera u Marijupolju pre nego što je pao pod rusku okupaciju.
Objavljujemo i neke od pobedničkih fotografije iz drugih kategorija.
Netherlands World Press PhotoRoditelji Halila Ahmada (15) koji nisu imali novca za hranu odlučili su se da prodaju bubreg svog sina za 3.500 dolara. Nemaština u Avganistanu je prouzrokovala procvat ilegalne trgovine organima. Herat, 19. januar 2022. / Foto: Mads Nissen, Politiken/Panos Pictures/World Press Photo via AP
Netherlands World Press PhotoTalibani su godinama vodili gerilski rat protiv avganistanske vosjke i trupa zapadnih zemalja. Sada sami moraju da se brane od napada pripdnika Islamske države. Teško naoružani taliban, Avganistan, Bamijan, 12. januar 2022. / Foto: Mads Nissen, Politiken/Panos Pictures/World Press Photo via AP
Netherlands World Press PhotoCivil Sergej Kralija povređen tokom ruskom bombardovanja bolnice u Marijupolju, 11. mart 2022. / Foto: AP Photo/Evgeniy Maloletka
Netherlands World Press PhotoIzraelska policija u sukobu sa palestinskim demonstrantima koji nose kovčeg novinara Al Džazire Širena Abu Akleha. Jerusalem, 13. maj 2022. / Foto:AP Photo/Maya Levin
Netherlands World Press PhotoAnton Gladun (22) izgubio je obe noge i levu ruku u eksploziji mine. Herkasi, Ukrajina, 5. maj 2022. Foto: AP Photo/Emilio Morenatti
Netherlands World Press PhotoFotografijaja je napravljena u sklopu dugoročnog projekta „Zlostavljane reke“. Stanovnica Istiklola u Tadžahstanu koristi reku Vakš za navodnjavanje krastavaca, 23. mart 2022. / Foto: Anush Babajanyan, VII Photo for National Geographic Society/World Press Photo via AP
Netherlands World Press PhotoRuski tenk na ulicama Marijupolja, 11. mart 2022. / Foto: AP Photo/Evgeniy Maloletka
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Ljubavi smo naučili vatru, da zemlja nam više ne gori”. To je stih Vaska Pope, jednog od naših najvećih pesnika koji je rođen u selu Grebenac, na obodu Deliblatske peščare, u jednom od naselja koja su direktno bila ugrožena vatrom. Uprkos nadljudskim naporima vatrogasaca, dobrovoljaca i meštana, uprkos pomoći koju studenti i građani šalju nemajući šta drugo da čine, uprkos apelima da se ranije zatraži strana pomoć, šumski požar u Pesku se ovog leta sasvim oteo kontroli i nastala je šteta koja će se sanirati decenijama. Neko bi mogao da zaključi kako je Pesak u plamenu parabola današnje Srbije solidarnih građana i studenata kojima vlada zloćudni režim koji nije dostojan da štiti ekosisteme kakva je Peščara, da čuva naša prirodna blaga, našu zemlju
Uprkos tome što nema jasnog diskontinuiteta u radu Sektora za vanredne situacije, opšti utisak stručne javnosti je da reakcija na požar u Deliblatskoj peščari nije bila adekvatna. Na retkim snimcima videlo se da vatrogasaca nema dovoljno, da su u pomoć priticala lokalna dobrovoljna vatrogasna društva i da je prisustvo tehnike neprimereno veličini požara. Komentatorima su u oči upadale najčešće dve činjenice – da su u Peščari korišćeni kamioni cisterne FAP i TAM, koji se ne proizvode 40 i više godina
Velike nejednakosti među decom, preobimni programi, loš položaj nastavnika, nedostatak kadra i sve veća centralizacija, neke su od neuralgičnih tačaka naših osmogodšnjih škola, kaže za “Vreme” profesor Aleksandar Baucal. Kakvo nas onda sutra čeka? Zašto svi đaci osmog razreda iz Srbije u proseku zaostaju za vršnjacima iz Evropske unije i kako to promeniti? Kako u tom duhu učitelj Predrag Starčević, čovek kome je njegov posao misija, uči decu pravim vrednostima
Kultura sećanja: 26 godina od ubistva bivšeg predsednika Predsedništva Srbije
Otmica Ivana Stambolića usred dana u Košutnjaku bila je i poruka svima koji su se suprotstavljali režimu. Ako vlast odluči da nestaneš, neće biti ni svedoka, ni tragova, ni istrage. Neće biti čak ni vesti da te nema. O tome koliko je država bila pretvorena u sredstvo privatnog opstanka na vlasti govori i zaključak suda: pripadnici JSO i čelnici Resora državne bezbednosti nisu delovali kao samostalna kriminalna grupa, već su državni aparat sile upotrebili za očuvanje političke vlasti jednog čoveka
Za samo dve godine, od početka rata u Gazi oktobra 2023, izvoz srpske municije za Izrael povećao se 42 puta i tokom 2025. i početkom ove godine dostigao 133 miliona dolara. Sve to uprkos izjavi predsednika Aleksandra Vučića juna prošle godine da Srbija obustavlja sav vojni izvoz. Samo u prva dva meseca 2026. organizovano je 14 kargo letova za Izrael, u poređenju sa 32 tokom čitave 2025. Vojne veze nisu jednosmerne. Izraelski “Elbit Systems” je krajem 2024. Srbiji prodao savremene artiljerijske sisteme, dronove i opremu u vrednosti od 335 miliona dolara. Opremu je vlast u Beogradu upotrebila za masovno praćenje svojih protivnika
Dobar deo režima rehabilitira Mladića zbog rehabilitacije vlastitog ratnog i političkog puta. Pogani mit o junačkom generalu potreban im je kako bi predstavili čitav srpski narod kao njegove i svoje saučesnike
Jednu „stranu“ sačinjavaju pripadnici režima, korumpirani policajci, kupljeni i ucenjeni kriminalci, te bogataši kojima je režim omogućio da se obogate, dok drugu stranu čine građani koji se okupljaju oko ideje slobode. Takva raspodela snaga ipak nije dovoljna da bi se srpsko društvo nazvalo podeljenim
Pod parolom „od njih mi ništa ne treba“, mnogi kažu da neće uzeti 6.000 dinara koje Vučić i Mali "daruju" narodu iz Akcionarskog fonda. Od takvog vida protesta je, međutim, slaba vajda
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.