Bojkot Srba
Referendum na severu Kosova završen mirno i bez glasača
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
Za novog rektora Univerziteta u Beogradu izabran je profesor Pravnog fakulteta dr Dejan Popović.
Za ovog poznatog stručnjaka za finansije u drugom krugu je glasalo 60 od 82 člana Saveta BU-a. Na njegov predlog, za prorektore su izabrani dr Aleksandar Cvetanović, dekan Građevinskog fakulteta, profesor dr Ljubiša Topisarović, sa Biološkog fakulteta, i profesor dr Aleksandar Lipkovski, dekan Matematičkog fakulteta, koji su takođe izabrani tajnim glasanjem.
Profesor Popović je bio jedan od četvorice kandidata za rektorsku funkciju: u prvom krugu za Popovića su glasala 43 člana Saveta, dr Žarko Spasić sa Mašinskog fakulteta dobio je 19 glasova, za dosadašnjeg prorektora dr Bogdana Đuričića, profesora Medicinskog fakulteta, glasalo je 17 članova, a za dr Petra Jovanovića, profesora FON-a, glasalo je šestoro članova Saveta BU-a.
OPTIMIZAM: Prve izjave novog rektora, koji će 1. oktobra u Kapetan Mišinom zdanju zameniti rektora Mariju Bogdanović, nagoveštavaju da su pred Beogradskim univerzitetom možda bolji dani: Dejan Popović je naglasio evropsku orijentaciju Beogradskog univerziteta, intenzivnije uključivanje u Bolonjski proces, ali je naglasak stavio i na poboljšanje materijalnog položaja Univerziteta. Novi rektor je priznati stručnjak za finansije: 1990/91. bio je predsednik Komisije za fiskalnu reformu Vlade Republike Srbije, član ekspertskog tima Dragoslava Avramovića za izradu Programa monetarne rekonstrukcije (93/94), jedan je od eksperata koji su učestvovali u pripremi fiskalne reforme u Slovačkoj (1991); od januara 2001. do aprila 2003. bio je u Đinđićevoj vladi zamenik ministra finansija i ekonomije Božidara Đelića.
Novi rektor je istakao da će se zalagati da Univerzitet dobije veći deo sredstava iz budžeta, ali i da se Beogradskom univerzitetu, koji je pre Drugog svetskog rata bio jedan od najbogatijih u Evropi, vrati oduzeta imovina. Poboljšanje materijalnog položaja fakulteta i instituta u sastavu BU-a je „preduslov svih reformi“, rekao je Popović.
Pred rektorom Dejanom Popovićem su veliki poslovi, pre svega donošenje novog zakona o visokom obrazovanju, kako bi se nastavile integracije u evropske obrazovne tokove, koje su započele potpisivanjem Bolonjske deklaracije. Pošto smo postali deo evropske obrazovne porodice, rektor je naglasio da će insistirati da se olakša vizni režim za nastavnike i studente koji se usavršavaju u inostranstvu.
„Čuvaćemo autonomiju univerziteta, to je velika vrednost koja izdvaja Beogradski univerzitet i koja ga na pravi način legitimiše u evropskom okruženju. Univerzitet ne sme da bude pod uticajem vlasti… Vladi je u interesu da univerzitet bude slobodan i autonoman“, rekao je Popović.
IZNENAĐENjE: Za mnoge je bilo iznenađenje da je novi rektor predložio za jednog od prorektora Aleksandra Lipkovskog, dekana Matematičkog fakulteta, koji nije podržao Prednacrt zakona o visokom školstvu i koji je, podsetimo, član DSS-a. Novi rektor je naglasio da će „struktura rektorskog kolegijuma biti politički neutralna“.
Iznenađenja na ovoj sednici Saveta BU-a bilo je još: dosadašnji rektor Marija Bogdanović, čestitajući profesoru Popoviću na izboru, izjavila je novinarima da je veoma iznenađena ishodom glasanja, jer „glasovi nisu bili podeljeni između dva kandidata“.
Naime, u poslednjem trenutku, kada je počela procedura za izbor rektora, promenjeni su članovi Saveta koje imenuje Vlada Srbije, što je „krajnje nekorektno i rezultat glasanja je upravo to pokazao“, otvoreno je rekla Marija Bogdanović.
Nije bio trenutak da sada već bivšem rektoru bude postavljeno pitanje zašto na tu „nekorektnost“ nije ukazala ranije i glasnije. Rektorat nije glasno reagovao ni na ultimativno pismo koje je stiglo iz Ministarstva prosvete i kojim se Savet Univerziteta u Beogradu upozorava da nijedna njegova odluka neće biti važeća ukoliko sednici Saveta BU-a ne bude prisustvovao i predstavnik Bogoslovskog fakulteta. Napomenimo da još nije okončana akademska i zakonska procedura o vraćanju Bogoslovskog fakulteta u okvire BU-a.
Dejan Popović je rođen u Beogradu 1950. godine. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu sa prosečnom ocenom 9,97. Na ovom fakultetu je i magistrirao i doktorirao sa odlikom. Za asistenta (Katedra društveno-ekonomskih nauka) izabran je 1973. Od 1991. je redovni profesor Pravnog fakulteta na predmetu Javne finansije i finansijsko pravo. Na poslediplomskim studijama predaje Evropsko poresko pravo i Međunarodno poresko pravo.
U dva mandata izabran je za dekana Pravnog fakulteta, a bio je i predsednik Saveta fakulteta.
Profesor Popović je bio stipendista holandske vlade, a na američkim univerzitetima Merilend i Virdžinija boravio je kao Fulbrajtov stipendista. Novi rektor je naučni savetnik u Ekonomskom institutu u Beogradu, a bio je i glavni urednik časopisa „Anali“.
Profesor Popović je autor desetak knjiga i brojnih naučnih radova iz oblasti javnih finansija, poreskog prava i prava EU-a.
Novi rektor BU-a je poliglota: govori engleski, a služi se francuskim, italijanskim, nemačkim i slovenačkim jezikom. Kolege za njega kažu da je vrlo dobar i vrlo obrazovan stručnjak.
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve