Plan južnokorejske kompanije jeste da širenjem distributivne mreže u Srbiji poveća prodaju na 1250 automobila godišnje, a za proleće 2007. najavljuje otvaranje najvećeg centra u ovom delu Evrope
NAJVEĆI U SRBIJI: Najnoviji punkt Hyndaija
Predstavnici kompanije Hyundai Auto Beograd proširili su prodajnu mrežu otvaranjem 18. po redu prodajno-servisnog salona u Srbiji, površine 3000 kvadrata. U izgradnju salona Santa Fe, koji nosi ime po jednom od najprestižnijih modela ove južnokorejske kompanije, uloženo je oko tri miliona evra, a objekat je napravljen za 67 dana.
Vlasnik Santa Fe salona Sava Đorđević, koji je pre Hyundaija bio distributer KIA automobila za područje Srbije, kaže da su ga upravo ljudi iz ove kompanije preporučili za dilera automobila Hyundai. Đorđević je zadovoljan dosadašnjom prodajom: „Salon je uspeo da za manje od 70 dana rada proda oko 60 vozila, a plan je da se za godinu dana proda bar 500.“
Direktor Hyundai Auto Beograd Slavc Habič kaže za „Vreme“ da Santa Fe označava najviši standard Hyundaija u ovoj zemlji, jer građani na jednom mestu mogu da dobiju sve: automobil, rezervne delove, servisiranje na najvišem nivou, farbanje i limariju. Otvaranje salona je, prema njegovim rečima, početak ubrzanog širenja mreže kompanije, koja planira da u Srbiji bude među prvih deset po prodaji. „Hyundai će na proleće sledeće godine sagraditi svoj najveći centar u ovom delu Evrope, na Trećem bulevaru u Novom Beogradu. U julu i novembru ćemo otvoriti i prodajne objekte u Šapcu i Novom Sadu“, najavljuje Habič. On navodi da je sada mesečna prodaja u Srbiji oko 100 automobila, a cilj je da se za godinu dana proda bar 1250 Hyundai vozila.
Prilikom svečanog otvaranja salona, prošle nedelje, predstavljen je Hyundai Santa Fe, automobil treće generacije, čiji je razvoj trajao 26 meseci i koštao oko 155 miliona evra. Ovaj automobil je i najskuplji u salonu i košta 35.000 evra.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Svi Vučićevi izbori
17.april 2024.Đorđe Vukadinović, glavni urednik Nove srpske političke misli
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
“Za građane Republike Srpske bilo bi poražavajuće da im negiranje ratnih zločina bude preovlađujući detalj za političko opredjeljivanje”, kaže za “Vreme” predsjednik Helsinškog odbora iz Bijeljine Branko Todorović. “Valjda mogu vidjeti kuda ih je ta demagoška i šovinistička retorika dovela – u bijedu, siromaštvo, odlazak. Oni moraju shvatiti da vlast takvom retorikom želi da udalji pažnju javnosti od enormne korupcije, nedostatka novca i lošeg funkcionisanja institucija RS”
Fraze „izbora neće biti“ ili „aktivni bojkot“ dobre su za gusle u grupama istomišljenika na društvenim mrežama, ali nisu politika. Ona se vodi neumornom borbom za svaki glas u svakom gradu i selu. Nema drugog načina
Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!