Shodno kratkovidoj krilatici “ubijte glasnika”, jedni te isti “tužilački dušebrižnici”, više zabrinuti za imidž Visokog saveta tužilaštva nego za zakonitost njegovih odluka, obratili su se Etičkom odboru zatraživši izjašnjenje o tome da li su oni koji su se usudili da promišljaju o zakonitosti odluka prekršili Etički kodeks. Uverena sam da je cilj ovog obraćanja bio postizanje chilling effecta, poznatog u praksi Evropskog suda za ljudska prava, a koji služi za odvraćanje kolega od kritičkog razmišljanja i slobode govora
27-01 Svetlana-Nenadic-blu…
Sredinom prošlog meseca novoformirani Visoki savet tužilaštva (VST) sproveo je izbor javnih tužilaca i glavnih javnih tužilaca. Izboru su prethodile pravne dileme po pitanjima odnosa starog i novog zakona, s obzirom da su sve radnje u postupku izbora bile preduzete po ranije važećim zakonima i od strane Državnog veća tužilaca. VST je imao i konsultacije sa relevantnim akterima u kojima je učestvovalo i Udruženje tužilaca Srbije. Tom prilikom smo ukazali da bi, sa stanovišta zakonitosti postupanja, bilo problematično da VST donese odluku o izboru na osnovu procedure sprovedene po ranije važećem zakonu i dali niz pravnih argumenata, kao i predloge za rešavanje ovog problema. Za sugestije nije bilo sluha i VST je doneo odluku o izboru kojom je, po našem shvatanju, prekršio ili pogrešno primenio nekoliko odredbi Zakona o javnom tužilaštvu i prava na pravično suđenje.
Kako novi Zakon o javnom tužilaštvu predviđa pravno sredstvo protiv odluke o izboru, ocena zakonitosti postupanja VST biće na Ustavnom sudu. Ovaj postupak će biti naročito interesantan jer će se Ustavni sud, prvi put posle tzv. reizbora iz 2010. godine, baviti pitanjima izbora javnih tužilaca. Ostaje da vidimo da li će US ostati pri stavu iz reizbora da su pravosudni saveti “tribunali” koji imaju obavezu poštovanja prava na pravično suđenje i da li će prihvatiti savremene trendove pojačane zaštite statusa sudija i tužilaca primetne u novijoj praksi Evropskog suda za ljudska prava.
Ipak, umesto da se VST bavi razmatranjem osnovanosti kritika, a posebno onih koje ukazuju na potencijalne nezakonitosti i nepoštovanje međunarodnih standarda, ovaj tužilački savet će se baviti onima koji te kritike upućuju. Shodno kratkovidoj krilatici “ubijte glasnika”, jedni te isti “tužilački dušebrižnici”, više zabrinuti za imidž Saveta nego za zakonitost njegovih odluka, obratili su se Etičkom odboru zatraživši izjašnjenje o tome da li su oni koji su se usudili da promišljaju o zakonitosti odluka prekršili Etički kodeks. Uverena sam da je cilj ovog obraćanja bio postizanje chilling effecta, poznatog u praksi Evropskog suda za ljudska prava, a koji služi za odvraćanje kolega od kritičkog razmišljanja i slobode govora.
Ostaje samo da se nadamo da će se VST, prilikom odlučivanja o tome da li je, ko i kako prekršio Etički kodeks, setiti da je usvojen novi set pravosudnih zakona kojim je izmenjena odredba o imunitetu javnih tužilaca, a kojom je propisano da nijedan tužilac ne može biti pozvan na odgovornost zbog mišljenja iznetog u vezi sa vršenjem funkcije.
Izazovi koji stoje pred VST su veliki. Zakonske izmene su suštinske i brojne. Povrh svega, evropski standardi za postupanje pravosudnih saveta su pooštreni i ova tela su, prilikom odlučivanja o pravima i obavezama tužilaca, dužna da, kao sudovi, primenjuju sve standarde prava na pravično suđenje. Bilo bi korisno kada bi se VST više bavio pravnim argumentima koji se tiču zakonitosti postupanja, a manje pitanjima imidža, jer je to put kojim se uliva poverenje u rad, s obzirom na to da sud u demokratskom društvu treba da “inspiriše poverenje javnosti u pravičnost postupka”.
Autorka je članica Predsedništva Udruženja javnih tužilaca
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Državne zdravstvene ustanove u Srbiji imaju postrojenja za sterilizaciju opasnog otpada, ali im država oduzima dozvole, otkriva „Vreme“ u novom broju. Da li se tako nameštaju poslovi privatnim firmama
Istraživanje “Vremena”: Medicinski otpad na jugu Srbije
Evropska unija uložila je milone evra kako bi pomogla Srbiji da sredi uklanjanje medicinskog i infektivnog otpada. Niš je jedan od prvih gradova koji su dobili postrojenje za ovu delatnost. Međutim, ono se danas ne koristi, poslove uklanjanja otpada dobija privatna firma, a zdravstvenim ustanovama istekle su dozvole. Uslovi za njihov produžetak postavljeni su tako da ne mogu da ih ispune
Pitanje za ljude sistema je – ko će biti prvi? Da li će policija, tužilaštvo i sudstvo, da li će oni iz prosvete i sa univerziteta ili iz javne uprave čekati da im “odseku glave” – i to malom broju čestitih i hrabrih, kako preti predsednik Srbije, ili će snažnije raditi po zakonu insistirajući na njegovom sprovođenju, a ne po njegovoj volji
Istinoljublje se, kaže Hana Arent, nikada nije ubrajalo u političke vrline. Da li to znači da je suština istine u njenoj nemoći, a suština politike u podmuklosti? Pa, ako je tako, zar nemoćna istina ne zaslužuje istu količinu prezira koliko i moć koja ne mari za istinu
Propali su pokušaji da država Srbija nacionalizuje NIS, da dvojica ljudi bliskih režimu kupe ruski udeo u NIS-u, da neka zapadna naftna kompanija ili investicioni fond uđu u vlasničku strukturu umesto Rusa. Ko sada, kao jedino preostalo rešenje prihvatljivo vlastima, ubrzano registruje flotu rečnih tankera za prevoz sirove nafte iz skladišta MOL-a u Mađarskoj do rafinerija NIS-a u Pančevu? Šta to sa sobom nosi? Zašto se Srbija nije odlučila za stečaj NIS-a
Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste
Novac koji država troši na Narodno pozorište da bi ga osigurala od eventualnog požara je pokušaj da se zaustavi jedan drugi požar, onaj koji je moguće sprečiti isključivo ostavkama SNS kadrova na čelu ove kuće
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!