Intervju – Zdravko Krivokapić, predsednik Vlade Crne Gore

Niko me nije zvao u Srbiju 1

foto: saša matić

17. 3. 2021. / 19.01

Niko me nije zvao u Srbiju

"Izbori u Nikšiću su pokazali da se u Crnoj Gori završio period dvopartijske političke igre, koju su svih godina unazad vodile Demokratska partija socijalista i Demokratski front. Politička scena dobila je nove političke igrače, što je sigurno dobro za demokratiju u našoj zemlji"

Prošlo je nešto više od tri meseca od kada je crnogorski parlament, 4. decembra 2020. godine, izabrao novu vladu, posle čega je novoizabrani premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić formalno preuzeo dužnost od svog prethodnika Duška Markovića. Na pitanje kako vidi političku situaciju u Crnoj Gori danas, Zdravko Krivokapić u intervjuu za "Vreme" koji je rađen pisanim putem, kaže da je ta situacija stabilnija nego pre opštih izbora i formiranja nove vlade.

"Crna Gora je, nakon usvajanja diskriminatorskog Zakona o slobodi vjeroispovjesti, ušla u period dubokih političkih previranja, jer taj Zakon je bio okidač za isplivavanje brojnih problema, koje je vlast predvođena DPS-om napravila. Vrlo brzo nakon izbora, na kojima je DPS poslat u opoziciju, politički život se nastavio u institucijama sistema. Crna Gora je prvi put u svojoj istoriji ušla u proces kohabitacije, vlast na državnom nivou nije ista kao i vlast na lokalnom nivou. Usudio bih se reći da je Crna Gora ušla u jedan normalan politički kolosjek, kakve vidimo i u mnogim drugim evropskim državama."

"VREME": Šta je nova vlada zatekla kada je došla na vlast?

ZDRAVKO KRIVOKAPIĆ: Ako vam kažem da ne znamo precizno, teško ćete povjerovati u to. Nova vlada je zatekla Vladu bez Zakona o Vladi, pa ni primopredaja, što je svojevrsna inventura stanja, nije obavljena. Zato ne prođe nijedan dan da ne otkrijemo nešto novo, uglavnom protivzakonito. Ako bih morao da u najkraćim crtama opišem šta smo zatekli, onda bih rekao javašluk na sve strane. Neracionalnu potrošnju, nepotizam, korupciju. Vlada predvođena DPS-om za gotovo tri decenije vlasti nije bila u stanju ni da napravi zgradu Vlade Crne Gore, u kojoj će biti smještena sva administracija. Prethodna vlast je ostavila brojne probleme u svim segmentima života, i mi se trudimo da rješavamo jedan po jedan.

Izborna pobeda i preuzimanje vlasti odigrali su se u nikad težim okolnostima, pre svega zbog pandemije korone i njenih razornih posledica, ali i teškog nasleđa koje je zatekla nova vlada. Kako se vlada i vi lično nosite sa tim teškoćama?

Nema odustajanja i nema jadikovanja. Mi smo preuzeli odgovornost za državu, i mi smo dužni da učinimo sve što je do nas da tu odgovornost ispunimo na najbolji mogući način. Radni dan premijera i ministara je u prosjeku dvanaest sati, nekih ministara i duže. Tek što zatvorite jedan problem, izbiju dva nova. Međutim, mi nismo tim ljudi koji odustaje ili se predaje. Do sada smo uspješno riješili sve probleme koje smo uzeli da rješavamo, počev od finansijske stabilnosti države koja je preduslov svih narednih koraka. Kada smo, zahvaljujući ministru finansija i njegovom timu, uspjeli da emitujemo obveznice na svjetskom tržištu i da prvi put u Crnu Goru dovedemo i američki kapital, onda je sve bilo lakše.

Mnogi su priželjkivali situaciju u kojoj nova vlada nema novca da isplati penzije ili plate budžetskim korisnicima, što je bio realan scenario ako se zna da smo došli, kako mi u Crnoj Gori kažemo, u praznu kuću. A onda je uslijedio šok. Za rekordno mali broj dana ministar finansija sa svojim timom osigurao je finansijsku stabilnost Crne Gore, i od tog trenutka svi drugi ministri mogli su da prave planove i projekcije u svojim resorima. Za samo sto dana rada ove vlade ušteđeno je 170 miliona evra, a da nismo smanjivali plate i penzije. Problemi su ogromni, posla je mnogo, ali ne odustajemo.

Šta pokazuju rezultati lokalnih izbora u Nikšiću?

Rezultati izbora u Nikšiću pokazuju prvo da su Nikšićani pokazali veliko interesovanje po pitanju budućnosti svog grada, o čemu svjedoči rekordno velika izlaznost. Drugo, pokazali su da skupštinska većina koja podržava aktuelnu vladu Crne Gore ima i dalje veliku podršku Nikšićana, što je meni kao premijeru izuzetno važno. Treće, pokazalo se da je Nikšić odlučio da se o budućnosti grada odlučuje u Nikšiću, a ne izvan njega. Pokazalo se, takođe, da je jako bitno da građanima ponudite dobre kandidate i da oni na lokalnim izborima donose prednost, što je potvrdio Momo Koprivica, za koga je i prije izbora bilo jasno da je izvanredan kandidat demokrata. I konačno, izbori u Nikšiću su pokazali da građani podržavaju upravo one koji su donijeli pobjedu nad DPS-om 30. avgusta, i da se ničija zasluga za taj rezultat ne može minimizirati.

Izbori u Nikšiću su pokazali da se u Crnoj Gori završio period dvopartijske političke igre, koju su svih godina unazad vodili DPS i DF. Politička scena dobila je nove političke igrače, što je sigurno dobro za demokratiju u našoj zemlji.

Niko me nije zvao u Srbiju 2

foto: bojana čupić

Da li se bivša vlast konsolidovala?

Rezultat koalicije okupljene oko

DPS-a, partije aktuelnog predsjednika Crne Gore, pokazuje da osipanje DPS-a nije ni jednostavan ni lagan proces, mada u tom rezultatu vidim i neke druge činjenice. Miješanje u izbore u Nikšiću sa strane je revoltiralo određen broj birača, koji je, tako razmišljajući, prirodno dao glas DPS-u. Nikšićani su vrlo ponosan narod, i to je nekima očigledno promaklo.

Poluge vladavine DPS-a, mislim na one koje su uvijek bitne za ovdašnje izbore, još su u rukama DPS-a, poput takozvanog javnog servisa ili RTCG, koji je u službi DPS-a, a ne građana Crne Gore, ali i javna preduzeća na čijem čelu su još kadrovi DPS-a, jer nije bilo vremena da se u sto dana rada Vlade promijene svi rukovodioci u Crnoj Gori. Javna preduzeća su, nažalost, svih prethodnih decenija bila sredstvo pritisaka, ako hoćete i ucjena, na crnogorskoj političkoj sceni, čemu će nadam se uskoro doći kraj. Onoga trenutka kada RTCG bude servis građana a ne DPS-a, kada javna preduzeća ne budu rasadnici "sigurnih glasova", kada se Crna Gora dodatno demokratizuje, rezultat DPS-a će biti daleko skromniji.

Kako teče kohabitacija sa predsednikom države Milom Đukanovićem?

Više puta sam isticao da je gospodin Đukanović iskusan političar, koji sebi ne bi dozvolio luksuz nesaradnje sa legalnom i legitimnom vladom Crne Gore. On zna da je bolje i za njega i za Crnu Goru da sarađujemo.

Šta vi lično i vlada koju predvodite radite da bi se prevazišla podeljenost u Crnoj Gori?

Na svim društvenim mrežama na kojima imam nalog imam i maksimu kojom se vodim, a ona glasi: "Zajedništvo je mjera naše budućnosti." To iskreno mislim, to živim i tako i radim. I ja i moji saradnici. Na podjelama u crnogorskom društvu nije se radilo jednu godinu ili jedan mjesec. Radilo se decenijama. I vladalo decenijama. Zato će trebati vrijeme da se ta podijeljenost prevaziđe, da zacijele rane, da se isprave nepravde, da ne bude "jednakijih" pred Ustavom ili zakonima. Trebaće trud i vrijeme da svaki građanin Crne Gore kaže "ja sam građanin Crne Gore i po tom osnovu mi pripadaju prava". A ne "ja sam Srbin ili Crnogorac ili Bošnjak ili Albanac", ili još gore, "ja sam član DPS-a ili SD-a, pa po tom osnovu imam prava".

Crna Gora nikada više svoj identitet ne smije graditi na negiranju identiteta bilo kog od njenih naroda. A to se radilo decenijama, uglavnom prema srpskom narodu. Bivša vlast je pravila podjele i po regionalnom principu, posebno ako u nekim opštinama, kao što je na primjer Herceg Novi, nije imala vlast. To više nikada ne smije da se desi. Crna Gora će biti kuća svih njenih građana, bez obzira na naciju ili vjeru, i svi njeni građani uživaće ista prava, bez obzira kako se izjašnjavaju. To je Crna Gora Petra Petrovića Njegoša, to je Crna Gora Marka Miljanova. U takvoj Crnoj Gori želim da budem premijer.

Mnogi tvrde da ste pod velikim uticajem Crkve. Kako vi komentarišete takve tvrdnje?

Niko me nije zvao u Srbiju 3

foto: saša matić

Idem u crkvu i to nije tajna, i ne želim da to bude tajna. Baštinim ustavom garantovano pravo na slobodu vjeroispovjedanja. Ako mislite na crkveni etos, naravno da sam pod uticajem Crkve, u kojoj godinama učim da treba da cijenim ljudski život, da ljubim bližnjeg svog, da ne lažem, ne kradem, da ne želim ništa što je tuđe. Da ne svjedočim lažno, da s visine gledam samo one kojima pružam ruku da ustanu. Ako ste misli na uticaj Crkve kao institucije, takve kvalifikacije odbacujem i pitam sve koji to žele tako da predstave, šta bi rekli da hodam po sumnjivim hotelima ili egzotičnim svjetskim destinacijama, na koje ne bih mogao da odem od svoje plate.

Kakva je, po vašem mišljenju, uloga Crkve u budućnosti Crne Gore?

Crkva vijekovima igra važnu ulogu u Crnoj Gori, posljednji put je to pokazala i litijama kojima je branila pravo na svoju slobodu i pravo na svoju imovinu. I vidjeli ste kako je to završilo. Poznato vam je da su crkveni i svjetovni vladari u Crnoj Gori bili u istom liku, i mi sigurno imamo tu tradiciju po kojoj se riječ Crkve i sluša i pita.

Kao premijer, ali i kao vjerujući čovjek, ja se zalažem za sekularnu državu, u kojoj će Crkva i država biti odvojene u smislu poslova kojima treba da se bave. Nisam pristalica simfonije, jer u novije vrijeme vidimo da ona nije baš iskrena, i da taj navodni zagrljaj države i Crkve suštinski šteti i jednoj i drugoj. Da bi se sačuvale i država i Crkva, jedini ispravan model je sekularizam. Ali sekularizam nije ateizacija ili promocija ateizacije, ili borba protiv Crkve. Želim da se na moj ili bilo čiji odlazak u crkvu nedeljom gleda isključivo i samo kao na moju privatnu stvar, i ne želim da meni, ili nama, to pravo uskraćuje bilo ko, posebno ne oni koji bi od mene da brane sekularnu državu.

Kakvi su odnosi između koalicionih partnera u vladi, i odnosi sa čelnicima Demokratskog fronta? Ako postoje nesuglasice, oko čega su?

Problem koalicije koja je izglasala ovu vladu jeste u činjenici da ona nije ideološka niti programska. Ona je nastala kao odgovor na višedecenijsku pogubnu politiku DPS-a. Zato joj ne bih ni sudio niti bih bio previše kritičan prema njoj. Vidim je kao stepenicu ka novim demokratskim izborima, koji će se održati u demokratskoj atmosferi, sa slobodnim medijima, pročišćenim biračkim spiskovima. Sve nesuglasice koje postoje rješavaćemo dogovorom i razgovorom. Ja sam potpuno svjestan u kom trenutku je ova koalicija nastala i kakvo je breme preuzela. Vjerujem da će opstati uprkos trvenjima, razlikama ili ličnim sujetama.

Što se tiče odnosa sa čelnicima DF-a, ne želim da krijem da ti odnosi nisu na zadovoljavajućem nivou. A i sve kad bih ja to želio da sakrijem, na mogu od njih, jer ne prođe dan a da ne doživim lično, ili da doživimo kao Vlada, neprincipijelan napad nekoga od njih. Zašto to rade, to bih na vašem mjestu pitao njih.

Kako procenjujete dosadašnje rezultate nove vlade u borbi protiv kriminala?

Znam da su naši građani nestrpljivi i da bi svako od njih želio da procesuiranje odgovornih za krivična djela ide brže. I ja bih to volio. Ljudi su željni pravde, na svakom koraku i u svakoj sferi. Ali ja nisam običan građanin, ja sam premijer, koji mora da vodi računa da se sve odvija u skladu sa zakonima i propisima. Nema revanšizma i hajdučije, ponavljam po stoti put, i znam da ovo nervira pojedince iz većine koja podržava Vladu. Ali, neću posustati u nastojanjima da se sudi djelima, a ne targetiranim pojedincima. I sigurno je da ja neću biti taj ko će zaštititi bilo koga ko se ogriješio o zakon.

Međutim, smatram da država koju od članstva u EU dijele upravo dva ključna poglavlja, koja se odnose na pravosuđe, ne bi smjela sebi da dozvoli istupanja upravo u tim oblastima. Vjerujte da osim osnovnih informacija da se poveo postupak prema nekome od osumnjičenih ja nemam druge informacije, jer posao premijera nije ni da hapsi, ni da sudi. Povike tipa "hapsi braću Đukanović" doživljavam neozbiljno i populistički, jer u kojoj to uređenoj pravnoj državi imate metu kojoj treba da se dokažu djela? Rekao sam jednom prilikom, pažljivo ćemo pretresti sve dokumente i ako u njima pronađemo i one koje najčešće prozivaju, procesuiraćemo ih bez oklijevanja.

I konačno, da direktno odgovorim na vaše pitanje, zadovoljan sam rezultatima, ali u narednih stotinu dana očekujem još bolje.

Kakvi su odnosi novih vlasti u Crnoj Gori sa Srbijom, i zašto još uvek niste bili u Srbiji u službenoj poseti?

Nova vlast u Crnoj Gori je nebrojeno puta javno iskazala želju da sa Srbijom ima najbolje moguće odnose. Da bismo to i dokazali, zvanično smo pozvali premijerku Srbije u zvaničnu posjetu Crnoj Gori. Moram da priznam da iz Srbije na naš poziv nismo dobili nikakav odgovor. Iz Srbije smo dobijali poruke preko medija da je problem zbog ambasadora Srbije gospodina Božovića, kojeg je prethodna vlast protjerala iz Crne Gore. Mi smo po preuzimanju vlasti donijeli odluku da promijenimo ambasadora u Beogradu i na taj način resetujemo odnose, i krenemo da naše odnose gradimo na novim i zdravim osnovama. Ne znam zašto Srbija nije uvažila taj prijedlog, ali znam da nisam za to da iko ikoga ičim uslovljava. Ljudi su rođeni da žive kao slobodna bića, i čim neko nekoga uslovljava, atakuje mu na slobodu. Ja ne želim takve odnose.

Srbija je za Crnu Goru više od geografije. Nas veže nešto što nijedna vlast, ma s koje strane dolazila, ne može pokidati. Pa kada DPS nije uspio sa 30 godina ubjeđivanja da je Srbija Crnoj Gori isto što i bilo koja druga država, neće moći niko. Naš narod je povezan toliko i tako da im politika i nije pretjerano potrebna. Ja sam za to da slijedimo potrebe svog naroda.

U Srbiji nisam bio jer me niko nije zvao. Ukoliko se promijeni odluka, sa zadovoljstvom ću da dođem u Beograd.

Šta mislite o povezanosti kriminalnih bandi iz Crne Gore i Srbije, i kako komentarišete tvrdnje mnogih srpskih zvaničnika da se kriminal u Srbiju "uvozi" iz Crne Gore?

Vidite kako kriminalci ne poznaju granice, naciju ili vjeru. Zadivljujuće je to povezivanje ako se sagledaju region i iskustva iz devedesetih. Politika još nije sanirala posljedice strašnih ratova, ali kriminalna udruženja su uspjela i da se povežu i razviju mrežu u cijelom regionu. Kažu da pare i voda uvijek nađu put, i to se na primjeru takvih organizacija pokazalo kao tačno.

Crna Gora ima problem sa kriminalnim grupama, i to je sigurno jedan od izazova sa kojim treba da se uhvatimo u koštac. Međutim, nemam pouzdana saznanja da bih mogao javno da ih iznesem da li se kriminal izvozi u Srbiju, ili Srbija ima i svoje "domaće proizvođače". Smatram da naše službe koje se bave tim pitanjima treba intenzivno i bez zadrške da sarađuju sa drugim službama u regionu, bar onoliko koliko sarađuju i kriminalci, i da bi taj problem mogao biti riješen u dogledno vrijeme. Ne vjerujem da ijedna kriminalna družina ima veću snagu od države. Ako ima, to znači da iza nje stoji država.

Šta vidite kao prioritete vaše vlade u unutrašnjoj i spoljnoj politici Crne Gore, trenutno i u budućnosti?

Moj politički cilj je da u mandatu ove vlade Crna Gora postane nova članica EU. Taj cilj određuje i naše unutrašnje prioritete, a to je upravo borba protiv kriminala i korupcije i dovođenje pravosuđa na nivo i standarde koje ima EU. Ako pravno uredimo Crnu Goru, doći će i strane investicije i poboljšaćemo životni standard građana. Za taj cilj, ova vlada spremna je da naredne četiri godine radi i dan i noć ako bude potrebno.

Iz istog broja

Reagovanje – Spor oko prevoda Međunarodne ekonomije Dominika Salvatorea

Posvađani u prevodu

prof. dr Dejan Trifunović

Sudbine

Priča o Minhovima i nama

Milica Čubrilo

Vučić i vakcinacija

Posrtanje svetskog šampiona

Đorđe Vukadinović

Vladimir Kostić, predsednik SANU

Šta sam zaista rekao o Kosovu i kome to može da smeta

Vladimir Kostić

Lični stav

Kako do efikasnog prekršajnog postupka

dr Sanja Strgar

Predizbori opozicije – Put do birača po mađarskom modelu

Jarko svetli Budimpešta

Nedim Sejdinović

Miša Vacić, čovek za razne prilike

Ortak kog se svi stide

Jovana Gligorijević

Medijska suđenja – Recept za diskreditaciju neistomišljenika

Razapinjanje na tabloidni krst

Radmilo Marković

Država i mafija

Vreme za novu krv

Slobodan Georgijev

Svi brojevi na jednom mestu!>

Pogledajte arhivu