Više od 100 lokalnih deputata iz 44 grada Rusije, među kojima su i Moskva i Sankt Peterburg, potpisalo je otvoreno pismo u kojem se „bezrezervno“ osuđuje „specijalna vojna operacija“ u Ukrajini koja je „zločin bez premca“ koji ne može da se opravda“. Tokom antiratnih demonstracija širom Rusije u četrvrtak je uhapšeno 1.705 ljudi
Nema čistog, hirurški preciznog rata niti hirurški precizne vojne akcije, kako su pre 23. godine tvrdili komandanti napada NATO-a na SR Jugoslaviju i kako sada tvrdi rusko Ministarstvo vojno koje saopštava da je ruska vojska uništila 83 objekta vojne infrastrukture Ukrajine, oborila jedan ukrajinski helikopter, dva aviona SU 27 i jedan SU 24.
Jedan od ta dva aviona se srušio u stambeni deo Kijeva, u eksploziji je veoma oštećen jedan stambeni blok, javlaju Si-En-En i Juronjuz. Ne saopštava se koliko je bilo ozleđenih ili poginulih ljudi. Ruska „Novaja gazeta“, pozivajući se na saopštenja ukrajinske strane, piše da je u stambeno naselje pala krstareća raketa. U Goraloki su poginula dva učitelja kada je granatom pogođena škola, javljaju vlasti u Donjecku koje tvrde da je na njihovu sa ukrajinske strane doletelo 1715 granata tokom 139 granatiranja tokom dana. Prvog dana rata poginulo je 157 ljudi, od toga 10 oficira, prenosi „Novaja gazeta“ podatke koje saopštava ukrajinska strana.
Stotine hiljada ljudi je u četvrtak u Kijevu zakrčilo puteve automobilima pokušavajući da pobegnu od rata na zapad. Stotinu hiljada ljudi evakuisano je iz Donbasa u Rusiju. Hiljade ljudi je provelo noć u skloništima u metrou u Kijevu i Harkovu, dok su noću zavijale sirene, što kod našeg čitaoca mora probuditi košmarno sećanje na Šizelu (uzbuna! opasnost!) i Smirelu (prošla opasnost).
Glasovi protiv rata u Rusiji
Više od 100 lokalnih deputata iz različitih gradova Rusije (Moskva, Sankt Peterburg, Jekaterinburg ,Veliki Novgorod, Samara, Rjazanj, Joškar-Ola i drugi) potpisalo je otvoreno pismo upućeno građanima Ruske Federacije u kojem se osuđuje „specijalna vojna operacija“ u Ukrajini koju je ujutro 24. februara bio najavio ruski predsednik Vladimir Putin.
Stop ratu: Masovna hapšenja tokom antiratnih demonstracija u Sannkt Peterburgu / Foto: AP Photo/Dmitri Lovetsky
„Mi, poslanici koje je izabrao narod, bezrezervno osuđujemo napad ruske vojske na Ukrajinu“, kaže se u pismu. „Ovo je zločin bez premca koji ne može da se opravda. Poslanici lokalnih parlamenta smatraju da će rat sa Ukrajinom dovesti do katastrofalnih posledica: hiljade ljudi će umreti i biti povređeno, a Rusija će biti izolovana i cene će rasti. Na kraju apela, poslanici pozivaju narod Rusije da ne učestvuje u agresiji, da je ne odobrava i da ne ćuti.
Otvoreno pismo su, posebno, potpisali zamenica Gradske dume Velikog Novgoroda Ana Čerepanova, moskovski Mundeps Elena Rusakova, Maksim Gongalski, Andrej Morev, Elena Kotenočkina i Elena Filina i drugi.
Prema „Novoj gazeti“, koja prenosi sadržaj tog antiratnog apela 44 grada Rusije počele su demonstracije protiv rata u Moskvi tokom kojih je u četvrtak privedeno više od 850 ljudi. Najmasovnije akcije do sada su, kaže „Novaja gazeta“, bile su u Sankt Peterburgu. Pozivajući se portal OVD-Info, koji je rusko Ministarstvo pravde registrovalo kao „stranicu stranog agenta“, list piše da je širom Rusije tokom antiratnih akcija policija privela 1.705 ljudi.
M.M.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ne bi iznenadilo da je iz evropskih institucija, pre svega iz Evropskog tužilaštva, pristigao dokazni materijal koji je TOK odlučio da ne ignoriše. Ako je taj materijal pristigao, onda je to i poruka evropskih institucija kako se očekuje da se po tom pitanju nešto i uradi. Čak možda i poruka da će tužioci imati neku vrstu političke zaštite”, kaže za “Vreme” advokat Vladimir Beljanski. Njegov kolega, advokat Jovan Rajić nastavlja: da ovo nije predstava u Vučićevoj režiji pokazuje ponašanje njegovih medija, koji već mesecima vode kampanju protiv TOK i koji su znali šta se sprema. Drugo, Vučić je poslao svog ličnog advokata Palibrka da brani Momirovića i vodi računa da ovaj ne kaže tužilaštvu nešto što ne treba
Darko Glišić, ministar za javna ulaganja, imao je moždani udar pred kamerama. Režim je pokušao da za to nekako okrivi građane, jer građani, tobože, nisu pokazali dovoljno empatije za ono što se dogodilo ministru. Međutim, režim je taj koji sistematski pokušava da ubije samilost kod građana. A ovo sa Glišićem samo je signal da je društvo sebi delimično odstranilo saosećanje kao čin samoodbrane
U Srbiji ima više radnika privatnog obezbeđenja nego policajaca. Dok su oni često loše obučeni i pripremljeni, njihovim gazdama ide odlično od poslova sa državom i lokalnim samoupravama. Ponekad je taj posao prljav, recimo izbaciti studente sa fakulteta ili opoziciju iz lokalne skupštine
Beograd očekuje strateški dijalog i strateško partnerstvo sa Sjedinjenim Državama. Kad su već iz Vašingtona stizali signali ohrabrenja, kako se dogodilo da Donald Tramp razreže Srbiji carine od 35 procenata, među najvišim u svetu i najvećim na Zapadnom Balkanu
Kao i sada, predsednik Republike Srpske se sa Sarajevom svađao javno. Kao i sa Evropom i sa SAD, pod čijim su sankcijama on i njegova porodica. Uprkos tome, njegovo se bogatstvo uvećavalo i njegova je moć u RS rasla iz godine u godinu. Ako je na početku karijere izgledao kao tvrd ali razuman političar, s vremenom se pretvorio u svojeglavog i nepristojnog kabadahiju koji galamom i psovkama rasteruje neprijatelje. Sada je, izgleda, stigao račun na naplatu
MUP je raspušten. Na delu je Vučićev pokušaj da se Srbijom upravlja po pravilima huligansko-kriminalnog navijačkog kopa sa tribine. Hoće li mu uspeti? Neće. Niko više nije uplašen, ali stvarno – niko
Farbanje srpske trobojke po zgradama novosadskog naselja Liman predsednik Srbije Aleksandar Vučić je proglasio vrhovnim patriotskim činom. Pa, patriote, četke u ruke i pravac Andrićev venac
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!