Više od 100 lokalnih deputata iz 44 grada Rusije, među kojima su i Moskva i Sankt Peterburg, potpisalo je otvoreno pismo u kojem se „bezrezervno“ osuđuje „specijalna vojna operacija“ u Ukrajini koja je „zločin bez premca“ koji ne može da se opravda“. Tokom antiratnih demonstracija širom Rusije u četrvrtak je uhapšeno 1.705 ljudi
Nema čistog, hirurški preciznog rata niti hirurški precizne vojne akcije, kako su pre 23. godine tvrdili komandanti napada NATO-a na SR Jugoslaviju i kako sada tvrdi rusko Ministarstvo vojno koje saopštava da je ruska vojska uništila 83 objekta vojne infrastrukture Ukrajine, oborila jedan ukrajinski helikopter, dva aviona SU 27 i jedan SU 24.
Jedan od ta dva aviona se srušio u stambeni deo Kijeva, u eksploziji je veoma oštećen jedan stambeni blok, javlaju Si-En-En i Juronjuz. Ne saopštava se koliko je bilo ozleđenih ili poginulih ljudi. Ruska „Novaja gazeta“, pozivajući se na saopštenja ukrajinske strane, piše da je u stambeno naselje pala krstareća raketa. U Goraloki su poginula dva učitelja kada je granatom pogođena škola, javljaju vlasti u Donjecku koje tvrde da je na njihovu sa ukrajinske strane doletelo 1715 granata tokom 139 granatiranja tokom dana. Prvog dana rata poginulo je 157 ljudi, od toga 10 oficira, prenosi „Novaja gazeta“ podatke koje saopštava ukrajinska strana.
Stotine hiljada ljudi je u četvrtak u Kijevu zakrčilo puteve automobilima pokušavajući da pobegnu od rata na zapad. Stotinu hiljada ljudi evakuisano je iz Donbasa u Rusiju. Hiljade ljudi je provelo noć u skloništima u metrou u Kijevu i Harkovu, dok su noću zavijale sirene, što kod našeg čitaoca mora probuditi košmarno sećanje na Šizelu (uzbuna! opasnost!) i Smirelu (prošla opasnost).
Glasovi protiv rata u Rusiji
Više od 100 lokalnih deputata iz različitih gradova Rusije (Moskva, Sankt Peterburg, Jekaterinburg ,Veliki Novgorod, Samara, Rjazanj, Joškar-Ola i drugi) potpisalo je otvoreno pismo upućeno građanima Ruske Federacije u kojem se osuđuje „specijalna vojna operacija“ u Ukrajini koju je ujutro 24. februara bio najavio ruski predsednik Vladimir Putin.
Stop ratu: Masovna hapšenja tokom antiratnih demonstracija u Sannkt Peterburgu / Foto: AP Photo/Dmitri Lovetsky
„Mi, poslanici koje je izabrao narod, bezrezervno osuđujemo napad ruske vojske na Ukrajinu“, kaže se u pismu. „Ovo je zločin bez premca koji ne može da se opravda. Poslanici lokalnih parlamenta smatraju da će rat sa Ukrajinom dovesti do katastrofalnih posledica: hiljade ljudi će umreti i biti povređeno, a Rusija će biti izolovana i cene će rasti. Na kraju apela, poslanici pozivaju narod Rusije da ne učestvuje u agresiji, da je ne odobrava i da ne ćuti.
Otvoreno pismo su, posebno, potpisali zamenica Gradske dume Velikog Novgoroda Ana Čerepanova, moskovski Mundeps Elena Rusakova, Maksim Gongalski, Andrej Morev, Elena Kotenočkina i Elena Filina i drugi.
Prema „Novoj gazeti“, koja prenosi sadržaj tog antiratnog apela 44 grada Rusije počele su demonstracije protiv rata u Moskvi tokom kojih je u četvrtak privedeno više od 850 ljudi. Najmasovnije akcije do sada su, kaže „Novaja gazeta“, bile su u Sankt Peterburgu. Pozivajući se portal OVD-Info, koji je rusko Ministarstvo pravde registrovalo kao „stranicu stranog agenta“, list piše da je širom Rusije tokom antiratnih akcija policija privela 1.705 ljudi.
M.M.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Vlast pokazuje da ne poštuje ni sopstvene odluke, niti sama zna šta hoće i šta radi. Kada kažu da će se baviti isključivo Generalštabom iz druge polovine 20. veka, a ne i kasarnom Petog puka ili starim Generalštabom, jasno je da im se ne može verovati. Niko ne može da garantuje da će ijedan objekat u tom obuhvatu ostati zaštićen i sačuvati svoj spomenički integritet. Spremni smo da se borimo na civilizovan način. Postoji i potreba, koju je deo javnosti jasno iskazao – tražeći i podršku od nas kao struke, na šta su neki od nas i pristali – da, ukoliko počne rušenje, objekte branimo i fizički... U svakom slučaju, naši naredni koraci zavisiće od poteza vlasti. Mi poznajemo zakonske okvire, ali znamo i da se vlast ne drži zakona”
U zemlji u kojoj se politički problemi često rešavaju tako što se proglašavaju nepostojećim, studenti su uradili nešto radikalno jednostavno: imenovali su problem i pokušali da ga izmere. A kad smo kod imenovanja, nemojmo zanemariti ni šta je tih 400.000 građana uradilo. Stali su iza zahteva za izborima imenom i prezimenom, adresom i brojem telefona
Na Kosovu su, nakon gotovo jednogodišnje blokade institucija, 28. decembra održani vanredni parlamentarni izbori. Kakvi su izborni rezultati i šta je na njih uticalo? Šta za Srbe s Kosova može značiti još jedna vlada Aljbina Kurtija?
“Ključno je da se rešenje za NIS postigne u prvom kvartalu 2026. godine, posebno imajući u vidu širi geopolitički kontekst. Početak 2026. već je obeležen geopolitičkim potresima u Iranu i Venecueli. Obe zemlje su naftne sile i članice OPEC-a, ali su ograničene u slobodnoj prodaji nafte usled OFAC-ovih sankcija. Geopolitičke tenzije sa ovakvim zemljama imaju značajan uticaj na cene nafte i sirovina, pa postoji realan rizik da treće zemlje snose posledice”
Razlika između zemalja sa razvijenim medicinskim sistemima i Srbije u kojoj se sistem održava još samo na entuzijazmu predanih lekara i predanog osoblja, ravna je razlici između neba i zemlje. U srećnijim zemljama nije lakše samo živeti, nego i mreti
Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?
Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!