Informativna služba Srpske pravoslavne crkve (SPC) uputila je “dobronamernu poruku nedobronamernim medijima” u kojoj ih naziva stranim plaćenicima i optužuje da projektuju i kreiraju podele u crkvi.
Razlog za ovakvu reakciju vrha SPC-a bili su tekstovi dnevnih novina “Danas” i “Nova” i prilozi pojedinih televizija povodom pisma koje je Sinod uputio episkopima, u kome im se skreće pažnja da im je zabranjeno učešće u političkim nadmetanjima i davanje podrške strankama i kandidatima.
Javnost je kao prvoprozvanog prepoznala vladiku Grigorija, zbog nedavne javne podrške kandidaturi Vladete Jankovića u Beogradu, ali i ranijih kritičkih izjava o vlasti Aleksandra Vučića. Nezavisni mediji su skrenuli pažnju na pojavljivanje patrijarha Porfirija u predizbornom spotu vladajuće partije, a i činjenicu da su partijarh i mnogi episkopi stalni dekor u funkcionerskoj kampanji predsednika države i drugih javnih funkcionera.
To je očigledno razljutilo vrh SPC-a i usledilo je saopštenje nalik naprednjačkim, u kom se konstatuje da su neki “nedobronamerni mediji” pokušali da “reanimiraju klinički mrtav narativ o zlom i konzervativnom Svetom sinodu koji ugrožava ljudska, politička i građanska prava mladih, savremenih, lepih sveštenika”.
“Mi im, potpuno dobronamerno, skrećemo pažnju da je ovaj narativ, bez obzira na to šta od njih očekuju strani naručioci i finansijeri, mrtvorođenče i da moraju biti mnogo kreativniji da ne bi izgubili posao”, poručuju iz SPC-a i saopštenje zaključuju sa “sapienti sat”, što će reći – pametnome dosta.
Amin.
Kampanja zamenika
Zipa tebra – Sićve TV
foto: printscreen…
foto: printscreen
Pored Aleksandra Vučića, čijim imenom su nazvali sve svoje izborne liste, naprednjaci u predizbornoj kampanji ističu i vanstranačke ličnosti koje su kandidovali, počev od prvoplasiranih – neurohirurškinje dr Danice Grujičić, matematičara Stojana Radenovića, molekularne biološkinje Jelene Begović i glumca Laze Ristovskog, a za beogradske izbore fokus su stavili na novu naprednjačku zvezdu Aleksandra Šapića.
Prepoznatljivih lica vlasti nema u spotovima i na bilbordima, niti se bilo ko od njih samopromoviše, osim Gorana Vesića, zamenika gradonačelnika Beograda i nedavno izabranog zamenika šefa Izbornog štaba SNS-a, koji ne staje sa ličnom promocijom uprkos činjenici da je Šapić preuzeo prestoničku kampanju.
I ne samo da ne posustaje, već ličnu kampanju širi na nove platforme. Prvi je od političara nedavno otvorio nalog na društvenoj mreži Tik Tok, pa je prošle nedelje počeo dnevno da odgovora na Tviteru na pitanja građana, a pre neki dan je na Jutjubu pokrenuo svoj televizijski kanal – SIĆVE TV.
Sada svakodnevno uživo možemo da pratimo kako pre posla Vesić ispija kafu i prelistava novine u omiljenom restoranu, a potom i kako “rešava probleme” u Žarkovu, Novom Beogradu i drugim lokacijama u glavnom gradu.
Sve u svemu – zipa Gangula, tu je Sićve!
Demokratija u Srbiji
I dalje pri dnu evropske tabele
I u ovogodišnjem izveštaju organizacije Fridom haus (Freedom House), Srbija se našla među zemljama sa najvećim padom kvaliteta političkih i građanskih sloboda i označena je kao delimično slobodna država.
Za ukupan kvalitet demokratije Srbija je ove godine dobila 62 poena od 100, što je za dva boda manje od prošle godine, a i tada je konstatovano da u poslednjih nekoliko godina “vladajuća Srpska napredna stranka konstantno ugrožava politička prava i građanske slobode, vršeći pritisak na nezavisne medije, političku opoziciju i organizacije civilnog društva”.
Predsednik Srbije i SNS-a Aleksandar Vučić odgovorio je kako je “važno da ljudi znaju ko su vlasnici Fridom hausa” i dodao da mu je “žao što mediji koji vode brutalne kampanje protiv njega nisu primetili novi izveštaj britanskog ‘Ekonomista’ koji je objavio da je Srbija najznačajnija demokratija na Zapadnom Balkanu”.
A “Ekonomist” je nedavno, da podsetimo, objavio Indeks demokratije za 2021. godinu, u kome je naša država svrstana u kategoriju “nepotpunih demokratija”, što je bolje od kategorija “hibridni režimi” i “autoritativni režimi”, ali je i takva Srbija i dalje pri dnu evropske tabele.
Čestice u vazduhu
Valjevci zimi vide šta udišu
Valjevske ekološke organizacije ove zime glasno upozoravaju da je vazduh u njihovom gradu tokom grejnih meseci među najgorim u Srbiji i Evropi iznoseći podatke da je u prošloj godini u Valjevu registrovano 152 dana sa prekoračenjem granične vrednosti suspendovanih čestica (smeša dima, čađi, kiseline i pojedinih teških metala), a od početka ove godina svakog dana je zabeleženo po nekoliko puta više PM10 i drugih štetnih čestica u vazduhu od dozvoljenog maksimuma.
foto: marija janković…
foto: marija janković
Tokom zimskih meseci najveći zagađivači su hiljade ložišta na drva i ugalj u domaćinstvima, te kotlarnica fabrike “Krušik”, koja dnevno sagori više od 50 tona lignita bez ikakvih filtera na dimnjacima, a Ministarstvo odbrane, i pored obećanja, i dalje nema novca za sanaciju.
Ekolozi iz Valjeva, okupljeni u neformalnom “Savetu za čist vazduh”, podsećaju da je Svetska zdravstvena organizacija izvestila kako je petina od ukupnog broja preranih smrti koje se mogu pripisati uticaju zagađenog vazduha u Srbiji registrovana u Valjevu, a to je više od 220 preminulih svake godine.
Predložili su prošle godine gradskoj vlasti set mera za smanjenje zagađenja vazduha i zaštitu zdravlja ljudi, pre svega da građani budu blagovremeno obaveštavani o koncentracijama opasnih materija, ali im je gradonačelnik Valjeva Lazar Gojković (SNS) odgovorio da Valjevci o tome već dovoljno znaju.
Ili, drugačije rečeno: kako ne bi znali za zagađenje vazduha kad ga bukvalno i vide.
Nagrada Jeleni Jorgačević Kisić i nedeljniku “Vreme”
“Susreti na porušenim mostovima”
foto: marija janković…
Žiri u sastavu Jelena Obućina (Newsmax Adria), Tamara Skrozza (FoNet) i Milivoje Mihajlović (RTS) ocenio je tekst Jelene Jorgačević Kisić “Susreti na porušenim mostovima” kao najbolji u svojoj kategoriji. Tekst je nastao u saradnji sa Fondacijom Hajnrih Bel.
“Nagradu posvećujem ljudima na Kosovu i Metohiji koji se trude da nešto promene i izgrade u jednom duboko ranjenom društvu, ljudima čiji se glas i u ovdašnjoj i u tamošnjoj javnosti skoro uopšte ne čuje, a trebalo bi da bude među najglasnijima”, kaže Jelena Jorgačević Kisić.
Kako je istaknuto na dodeli nagrade, medijska slika o Albancima i Srbima je po pravilu crno-bela i ono što se objavljuje o “drugoj strani” uglavnom je negativno. Priče o svakodnevnom životu i mirnom suživotu najčešće ostaju neispričane. Taj narativ samo reprodukuje i jača preovlađujuće percepcije i predrasude.
Šta god i kako god da se kosovski čvor raspetlja – jedna se stvar nikada neće promeniti. Srbi i Albanci će večito biti jedni drugima komšije, za nadati se, dobre komšije spremne da jedni drugima priskoče kada zatreba, da popiju kafu i pričaju o boljem sutra za svoju decu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Svi Vučićevi izbori
17.april 2024.Đorđe Vukadinović, glavni urednik Nove srpske političke misli
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
“Za građane Republike Srpske bilo bi poražavajuće da im negiranje ratnih zločina bude preovlađujući detalj za političko opredjeljivanje”, kaže za “Vreme” predsjednik Helsinškog odbora iz Bijeljine Branko Todorović. “Valjda mogu vidjeti kuda ih je ta demagoška i šovinistička retorika dovela – u bijedu, siromaštvo, odlazak. Oni moraju shvatiti da vlast takvom retorikom želi da udalji pažnju javnosti od enormne korupcije, nedostatka novca i lošeg funkcionisanja institucija RS”
Fraze „izbora neće biti“ ili „aktivni bojkot“ dobre su za gusle u grupama istomišljenika na društvenim mrežama, ali nisu politika. Ona se vodi neumornom borbom za svaki glas u svakom gradu i selu. Nema drugog načina
Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!