

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Štrajk glađu urednika “Tabloida”
Milovan Brkić, vlasnik i urednik “Tabloida”, već dve nedelje je u Specijalnoj zatvorskoj bolnici jer mu se pogoršalo zdravstveno stanje zbog skoro dvomesečnog štrajka glađu, a osuđen je na 14 meseci zatvora zbog pozivanja na nasilno rušenje ustavnog poretka Srbije. Ove nedelje je drugi sud bio na njegovoj strani, Prvi osnovni sud u Beogradu, koji ga je oslobodio u postupku po tužbi vlasnika kompanije “Eko Vlasina” Nikole Petrovića, bliskog saradnika i kuma predsednika Srbije Aleksandra Vučića, jer je utvrđeno da Brkić nije autor spornih tekstova “Dok je kuma i brata neće biti rata” i “Kumova struja i njena cena”.
Uhapšen je pre tri meseca, dan nakon prvog protesta “Srbija protiv nasilja”, na kojem je prisustvovao i pred kamerama jednog Jutjub kanala izgovorio uvrede, psovke i pretnje na račun Vučića. Vlast je Brkića proizvela u organizatora i ideologa protesta, etiketirajući sve učesnike kao nasilne i željne krvi predsednika države. Praktično od prvog dana vladavine Vučić i naprednjaci su višestruko preuveličavali značaj i uticaj “Tabloida” svrstavajući ga uz profesionalne medije koji su svakodnevno na udaru režima, poput N1, “Danasa”, našeg nedeljnika i drugih koji nisu pod kontrolom Vučića i Srpske napredne stranke. Brkićev rad je daleko od novinarskog kodeksa i njegov “Tabloid”, baš kako mu i ime kaže, ne preza od teških ličnih kvalifikacija i uvreda, lažnih vesti i senzacionalizma, ali njemu se nije sudilo zbog toga, već zbog izjave date pred protest u Beogradu.
Mnogi pravnici, novinari i političari ističu da je Brkić osuđen zbog verbalnog delikta, a Brkićev advokat Ivan Ninić kaže da nema nikakvog pozivanja na nasilnu promenu ustavnog poretka, već je reč o slobodi mišljenja i govora. “Ona jeste formulisana na granici društveno prihvatljivog, na granici dobrog ukusa, ali živimo u društvu koje je potpuno haotično, u društvu u kojoj predstavnici vlasti šire verbalnu agresiju i niko nikada za to nije odgovarao, ni oni ni njihovi analitičari”, naglašava Ninić u izjavi za “Danas”.
Pitanje je zašto Brkiću nije bilo dopušteno da se brani sa slobode ili zašto nije u kućnom pritvoru uz elektronski nadzor, posebno zbog njegovog lošeg zdravlja. U zatvorskoj bolnici pre neki dan posetio ga je zaštitnik građana Zoran Pašalić, a u šturom saopštenju se kaže samo da je Brkić pod medicinskim nadzorom i da mu se pruža zdravstvena zaštita.
Brkić (67) je počeo da piše krajem sedamdesetih za omladinsku štampu, potom osamdesetih objavljuje u nizu poznatih novina i magazina, od “Duge”, “Ilustrovane Politike”, preko sarajevskog “Oslobođenja” i zagrebačkog “Poleta”, do “Srpske reči” i “Svedoka”. Sredinom devedesetih kidnapovali su ga članovi takozvanog surčinskog klana Zoran Šijan i Ljubiša Buha Čume, tukli ga i mučili. S vremenom se pretvorio u tabloidnog novinara, koji se često hrabro bavi kriminalom i korupcijom, ali takođe u mnogim tekstovima teško krši sve novinarske norme, a i zakone, što ga je mnogo puta izvelo na sud. Izdavao je devedesetih “Balkan ekspres”, a od 2006. izdaje i uređuje “Tabloid”.
Kako je sam izjavio na sudu, 2012. godine SNS je finansirao štampanje “Tabloida” u 250.000 primeraka jer je bio ispunjen tekstovima protiv tada vladajuće Demokratske stranke, a i sam aktuelni predsednik SNS-a Miloš Vučević je u kampanji pred izbore te godine delio “Tabloid” po Novom Sadu.
Danas je Brkić voljom Vučićeve vlasti u zatvoru i sada na njemu vežbaju silu i zastrašuju građane, a zbog njegovih objava i tekstova, kako kaže naš kolega Nemanja Rujević, “javnost se uopšte nije uzbudila onoliko koliko bi trebalo da se uzbudi, s obzirom na to što je jedan čovek, koji sada izgleda umire na naše oči, postao žrtva režima”.
Novi zakon o bezbednosti u saobraćaju


Pet žrtava letnjih oluja u Srbiji
Superćelijske oluje, kako se već dominantno imenuju vremenske nepogode koje haraju planetom ovog leta, nanele su mnogo štete i u Srbiji, odnele i ljudske žrtve i mnoge životno ugrozile. Vanredne prilike zahtevaju i vanredni rad državnih službi, pa tako Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštava da su pripadnici Sektora za vanredne situacije imali 88 intervencija tokom prošlonedeljnih olujnih dana, a spaseno je troje ljudi.
A u tri meseca, od 26. maja do 26. jula, zbog superćelijskih oluja ukupno su obavljene 1492 intervencije, od uklanjanja drveća i raščiščavanja ruševina, preko crpljenja vode do spasavanja života i dobara. Nevreme je tokom leta u Srbiji odnelo pet ljudskih života, a materijalna šteta je procenjena na nekoliko stotina miliona evra.
Iz MUP-a poručuju da rade i na preventivi: organizuju javno-pokazne vežbe za građane, sprovode edukaciju po školama i, što je veoma važno, organizuju nabavku nove, adekvatne opreme za vatrogasno-spasilačke jedinice. Neophodno je i preslikati sisteme uzbune pred vremenske nepogode, koji u nekim zemljama odavno postoje i informišu i upozoravaju građane u ugroženim regionima.
Nesvakidašnji porođaj u Beogradu
Osamnaestogodišnja žena porodila se u ponedeljak, oko podneva, u toaletu Beogradske autobuske stanice – BAS, kod perona broj 1. Kako je policija saopštila, porodilja je u svesnom stanju prevezena u Ginekološko-akušersku kliniku “Narodni front”, a ona i beba su dobro. Novorođenče ima dva i po kilograma i trebalo je, kako prenose mediji, da dođe na svet krajem avgusta.
Hitna pomoć je brzo reagovala i prevezla i majku i bebu do klinike, a pre toga je pupčanu vrpcu presekao Ljubinko Mlađenović, radnik obezbeđenja, uz telefonska uputstva lekara Hitne pomoći.
Njega i kolege o porođaju je obavestila radnica na održavanju higijene Zdravka Rutić, koja je prva pritekla u pomoć ženi i izvukla nju i bebu iz toaleta.
“Lekar je sve vreme bio sa mnom na telefonskoj vezi. Objašnjavao mi je šta da radim. Kolege su donele komplet za ukazivanje prve pomoći. Uzeo sam zavoj i vezao pupak 20-30 centimetara od stomaka i presekao ga”, ispričao je Mlađenović za “Politiku”.
Šahovska vest, kao nekad




Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve