Vlada Srbije nedavno je zatražila reprogram svojih obaveza prema Kini, saznaje Demostat, ali u Pekinga nisu raspoloženi za ustupke i očekuju da naša država redovno izmiruje trenutna dugovanja od 2,26 milijardi evra prema Eksport-import banci Kine, preko koje idu skoro svi krediti.
Ali, te 2,2 milijarde je deo od ukupno ugovorenih zajmova sa kineskom državnom bankom u ukupnom iznosu od bar 4,3 milijarde evra, a razlika odlazi na deo kredita koji smo već otplatili, kao i na onaj deo koji još nismo ni povukli. Nakon što je propao pokušaj da kod Kineza reprogramira kredite, naprednjačka vlast se obratila pojedinim vladama zemalja Evropske unije za pomoć u refinansiranju kako bi ublažila udar na državni budžet naredne godine, pošto se dugovanja gomilaju, a i nakon masovnih protesta Aleksandar Vučić je obećao novu turu “helikopter para” građanima i povećanje plata u javnom sektoru, za šta će mu trebati više od pola milijarde evra.
Kako otkriva Demostat, jedan od Vučićevih sagovornika na tu temu bio je premijer Luksemburga Gzavije Betel, ali nije poznato da li je ova inicijativa na marginama nedavnog samita Evropske političke zajednice u Moldaviji bila uspešna. Zna se da EU kritikuje uzimanje kineskih kredita za infrastrukturu ili prihvatanje velikih kineskih investicija, a našem vođi ne ide naruku ni činjenica da je za kineske kredite teško naći isplativu alternativu, što pokušaj da se na Zapadu nađu bolji uslovi refinansiranja čini skoro uzaludnim.
Suđenje zbog nasilja prema OK radiju
Nova zatvorska kazna za Kantara
foto: priv. arhiva…
Dejan Nikolić Kantar iz Vranja, kontroverzni biznismen i ranije osuđivani nasilnik, osuđen je na 18 meseci zatvora zbog toga što je nekoliko meseci ranije u sudnici, tokom suđenja zbog nasilja prema zaposlenima u OK radiju, pretio vlasnici ovog radija Oliveri Vladković i finansijskoj direktorki Svetlani Ivanovoj, kao i prisutnim novinarima i članovima Stalne radne grupe za bezbednost novinara.
Na prvom suđenju Nikolić je dobio 14 meseci zatvora, a njegovi saučesnici po osam meseci, zbog nasilničkog ponašanja prema zaposlenima u OK radiju, koji se nalazi odmah pored njegove kockarnice u centru Vranja. Njegovi saradnici su zazidali prozore redakcije i farbom isprskali nameštaj u kafiću “No comment”, koji se nalazi i sklopu OK radija, a lično je Kantar upućivao pretnje telefonom vlasnici radija. Tokom tog sudskog procesa Nikolić je zapretio prisutnima da će, ukoliko ostane u pritvoru, “kršiti i Beograd i Vranje”, da “nikome neće oprostiti” i da “imaju razloga” da ga se plaše.
Olivera Vladković i Svetlana Ivanova su posle novih pretnji ponovo dobile policijsku zaštitu i do danas je imaju, a protiv Kantara Nikolića vode se još dva krivična postupka zbog nasilničkog ponašanja – u jednom je oštećena njegova bivša devojka, a u drugom – bivši načelnik Policijske uprave Vranje!
“Dani porodice” u Beogradu
Propao “Šapićev kontramiting”
foto: tanjug…
“Beogradski dani porodice” upriličeni su po zamisli gradonačelnika Aleksandra Šapića premijerno proteklog vikenda, ali za megalomansku, a samim tim i skupu manifestaciju koja “promoviše i neguje istinske porodične vrednosti, našu tradiciju, istoriju, kulturu…” nije bilo velikog interesovanja, bolje rečeno, ako je suditi po odzivu, gradska vlast doživela je fijasko.
“Džaba i režimski mediji i njihove kamere, džaba vidljivo izbegavanje da se snima bilo šta osim bine da se ne bi videlo da je ovaj skupi vodvilj samo Šapićeva privatna žurka. Videli su građani Beograda kako se izvođači obraćaju sa bine nepostojećoj publici, kao što Vladimir Orlić drži konferenciju za štampu stolicama bez novinara”, prokomentarisala je manifestaciju Mila Popović, gradska odbornica Stranke slobode i pravde. Vladimir Pajić, odbornik Pokreta slobodnih građana, konstatuje da je gradonačelnik “pod porodičnim vrednostima hteo da poturi isključivost i netoleranciju, dok Beograđanke i Beograđani masovno protestuju na ulicama u ime sasvim drugih vrednosti.”
Malobrojni posetioci “Beogradskih dana porodice” imali su priliku da obiđu 15 tematskih zona koje su bile postavljane od Terazija do Kalemegdana, a još uvek nije poznato koliko je novca iz gradskog budžeta izdvojeno za realizaciju “Šapićevog kontramitinga”, kako je ovu manifestaciju nazvao Đorđe Miketić, gradski odbornik i narodni poslanik koalicije “Zajedno – Moramo”.
Finale ABA lige
Sedma regionalna titula Partizana
foto: tanjug…
U petoj utakmici finala plej-ofa Jadranske košarkaške lige (Admiral Bet ABA liga), Partizan je bio bolji od gradskog rivala Crvene zvezde i nakon deset godina osvojio regionalnu titulu. Crno-belima je to sedmi trofej u ovom takmičenju i ponovo su rekorderi, pošto Crvena zvezda ima do sada šest titula.
Regionalna košarkaška liga je osnovana 2001. godine i na početku su je činili klubovi iz Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, da bi se kroz koju godinu proširila i na ostale bivše republike SFRJ – Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju, a u nekim sezonama po specijalnom pozivu ligu su igrali i klubovi iz Izraela, Češke, Mađarske i Bugarske.
Partizan je vladao od 2007. do 2013. godine i u tih sedam sezona šest puta bio prvi, da bi od 2015. Crvena zvezda preuzela primat i u narednih sedam sezona takođe osvojila šest titula.
Do trofeja su dolazili i beogradski FMP, dva puta, te po jednom Cibona (Zagreb), Hemofarm (Vršac), Budućnost (Podgorica), Olimpija (Ljubljana), Makabi (Tel Aviv) i Zadar.
A “majstorica” odigrana u beogradskoj Štark Areni bila je najposećenija u dosadašnjoj istoriji ABA (regionalne) lige – zabeleženo je da je na tribinama bilo 22.198 gledalaca. Time je oboren rekord sa utakmice odigrane nedelju dana ranije u istoj hali, kada se u drugoj utakmici finala okupilo 18.477 ljudi.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zašto je svako ko se bavio upotrebom neutvrđenog tipa akustičnog oružja na studentskom protestu 15. marta postao neprijatelj države, terorista i atentator na Vučića? Zbog čega bi i Berija pozavidio Biji na ovoj operaciji? Kako režim u Beogradu 2026. nastoji stvoriti atmosferu nalik na onu iz Moskve 1937
Podaci Vrhovnog javnog tužilaštva pokazuju da poslednjih godina raste broj zahteva koje tužioci upućuju policiji radi prikupljanja potrebnih obaveštenja, ali da odgovori na te zahteve sve češće izostaju. Reč je o prvoj i jednoj od najvažnijih radnji u predistražnom postupku, bez koje tužilaštvo u mnogim slučajevima ne može da nastavi istragu
Zašto su se na meti režima, pored studenata, našli verbalni delinkventi – analitičari, stručnjaci i novinari? Kako je Više javno tužilaštvo u svom saopštenju donelo presudu da su studenti sami sebe streljali zvučnim topom? I kako je Vučić tvrdio da Srbija uopšte nema zvučne topove, a ispostavilo se da ih ima, kao što je odmah posle pada novosadske nadstrešnice tvrdio da “jedino ona nije renovirana”, pa se brzinom svetlosti na društvenim mrežama utvrdilo da to nije istina? Na koji je način aktivirana medijska bomba u režimskim medijima sa unapred spremljenim spiskovima ljudi koji su učestvovali u “zaveri” i koje treba utući? I da li je reč o pokušaju zabrane studentskog pokreta
Pošto tužilac u Srbiji ne može da optuži osobu koja se kolima zaleće u građane, gledaoci RTS-a mogu videti kako se pred kamerama obesmišljava ta pravna institucija
Srbija će sačuvati mir, lokalni funkcioneri moraju da razgovaraju sa narodom ili će biti smenjeni, ekonomija raste brzo, žele da nas sruše jer Srbija grabi napred, nema više straha od “blokadera”, predsednik je žrtva, biće veće plate i penzije. Na osnovu iskustva, po svoj prilici ovako će izgledati Vučićeve poruke na predstojećem mitingu
Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni
Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Beograđani već imaju mogućnost da besplatno ulaze na bazene, a od septembra će biti besplatni vrtići, udžbenici, engleski jezik u predškolskim ustanovama. Međutim, ekonomija ima jedno svoje neumoljivo pravilo – nema besplatnog ručka. Dakle, kome će na kraju stići račun za sve to što je besplatno