Vlada Srbije nedavno je zatražila reprogram svojih obaveza prema Kini, saznaje Demostat, ali u Pekinga nisu raspoloženi za ustupke i očekuju da naša država redovno izmiruje trenutna dugovanja od 2,26 milijardi evra prema Eksport-import banci Kine, preko koje idu skoro svi krediti.
Ali, te 2,2 milijarde je deo od ukupno ugovorenih zajmova sa kineskom državnom bankom u ukupnom iznosu od bar 4,3 milijarde evra, a razlika odlazi na deo kredita koji smo već otplatili, kao i na onaj deo koji još nismo ni povukli. Nakon što je propao pokušaj da kod Kineza reprogramira kredite, naprednjačka vlast se obratila pojedinim vladama zemalja Evropske unije za pomoć u refinansiranju kako bi ublažila udar na državni budžet naredne godine, pošto se dugovanja gomilaju, a i nakon masovnih protesta Aleksandar Vučić je obećao novu turu “helikopter para” građanima i povećanje plata u javnom sektoru, za šta će mu trebati više od pola milijarde evra.
Kako otkriva Demostat, jedan od Vučićevih sagovornika na tu temu bio je premijer Luksemburga Gzavije Betel, ali nije poznato da li je ova inicijativa na marginama nedavnog samita Evropske političke zajednice u Moldaviji bila uspešna. Zna se da EU kritikuje uzimanje kineskih kredita za infrastrukturu ili prihvatanje velikih kineskih investicija, a našem vođi ne ide naruku ni činjenica da je za kineske kredite teško naći isplativu alternativu, što pokušaj da se na Zapadu nađu bolji uslovi refinansiranja čini skoro uzaludnim.
Suđenje zbog nasilja prema OK radiju
Nova zatvorska kazna za Kantara
foto: priv. arhiva…
Dejan Nikolić Kantar iz Vranja, kontroverzni biznismen i ranije osuđivani nasilnik, osuđen je na 18 meseci zatvora zbog toga što je nekoliko meseci ranije u sudnici, tokom suđenja zbog nasilja prema zaposlenima u OK radiju, pretio vlasnici ovog radija Oliveri Vladković i finansijskoj direktorki Svetlani Ivanovoj, kao i prisutnim novinarima i članovima Stalne radne grupe za bezbednost novinara.
Na prvom suđenju Nikolić je dobio 14 meseci zatvora, a njegovi saučesnici po osam meseci, zbog nasilničkog ponašanja prema zaposlenima u OK radiju, koji se nalazi odmah pored njegove kockarnice u centru Vranja. Njegovi saradnici su zazidali prozore redakcije i farbom isprskali nameštaj u kafiću “No comment”, koji se nalazi i sklopu OK radija, a lično je Kantar upućivao pretnje telefonom vlasnici radija. Tokom tog sudskog procesa Nikolić je zapretio prisutnima da će, ukoliko ostane u pritvoru, “kršiti i Beograd i Vranje”, da “nikome neće oprostiti” i da “imaju razloga” da ga se plaše.
Olivera Vladković i Svetlana Ivanova su posle novih pretnji ponovo dobile policijsku zaštitu i do danas je imaju, a protiv Kantara Nikolića vode se još dva krivična postupka zbog nasilničkog ponašanja – u jednom je oštećena njegova bivša devojka, a u drugom – bivši načelnik Policijske uprave Vranje!
“Dani porodice” u Beogradu
Propao “Šapićev kontramiting”
foto: tanjug…
“Beogradski dani porodice” upriličeni su po zamisli gradonačelnika Aleksandra Šapića premijerno proteklog vikenda, ali za megalomansku, a samim tim i skupu manifestaciju koja “promoviše i neguje istinske porodične vrednosti, našu tradiciju, istoriju, kulturu…” nije bilo velikog interesovanja, bolje rečeno, ako je suditi po odzivu, gradska vlast doživela je fijasko.
“Džaba i režimski mediji i njihove kamere, džaba vidljivo izbegavanje da se snima bilo šta osim bine da se ne bi videlo da je ovaj skupi vodvilj samo Šapićeva privatna žurka. Videli su građani Beograda kako se izvođači obraćaju sa bine nepostojećoj publici, kao što Vladimir Orlić drži konferenciju za štampu stolicama bez novinara”, prokomentarisala je manifestaciju Mila Popović, gradska odbornica Stranke slobode i pravde. Vladimir Pajić, odbornik Pokreta slobodnih građana, konstatuje da je gradonačelnik “pod porodičnim vrednostima hteo da poturi isključivost i netoleranciju, dok Beograđanke i Beograđani masovno protestuju na ulicama u ime sasvim drugih vrednosti.”
Malobrojni posetioci “Beogradskih dana porodice” imali su priliku da obiđu 15 tematskih zona koje su bile postavljane od Terazija do Kalemegdana, a još uvek nije poznato koliko je novca iz gradskog budžeta izdvojeno za realizaciju “Šapićevog kontramitinga”, kako je ovu manifestaciju nazvao Đorđe Miketić, gradski odbornik i narodni poslanik koalicije “Zajedno – Moramo”.
Finale ABA lige
Sedma regionalna titula Partizana
foto: tanjug…
U petoj utakmici finala plej-ofa Jadranske košarkaške lige (Admiral Bet ABA liga), Partizan je bio bolji od gradskog rivala Crvene zvezde i nakon deset godina osvojio regionalnu titulu. Crno-belima je to sedmi trofej u ovom takmičenju i ponovo su rekorderi, pošto Crvena zvezda ima do sada šest titula.
Regionalna košarkaška liga je osnovana 2001. godine i na početku su je činili klubovi iz Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, da bi se kroz koju godinu proširila i na ostale bivše republike SFRJ – Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju, a u nekim sezonama po specijalnom pozivu ligu su igrali i klubovi iz Izraela, Češke, Mađarske i Bugarske.
Partizan je vladao od 2007. do 2013. godine i u tih sedam sezona šest puta bio prvi, da bi od 2015. Crvena zvezda preuzela primat i u narednih sedam sezona takođe osvojila šest titula.
Do trofeja su dolazili i beogradski FMP, dva puta, te po jednom Cibona (Zagreb), Hemofarm (Vršac), Budućnost (Podgorica), Olimpija (Ljubljana), Makabi (Tel Aviv) i Zadar.
A “majstorica” odigrana u beogradskoj Štark Areni bila je najposećenija u dosadašnjoj istoriji ABA (regionalne) lige – zabeleženo je da je na tribinama bilo 22.198 gledalaca. Time je oboren rekord sa utakmice odigrane nedelju dana ranije u istoj hali, kada se u drugoj utakmici finala okupilo 18.477 ljudi.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Izvršna vlast najavljuje da će neugodno Tužilaštvo za organizovani kriminal pretvoriti u odeljenje Višeg tužilaštva u Beogradu – koje vodi lojalni Nenad Stefanović. O tome za novi broj „Vremena“ govori predsednik Visokog saveta tužilaštva Branko Stamenković
Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva
Potpuno mi je nejasno šta zaista znače floskule koje pojedinci koriste o otuđenju, odvajanju i ugrožavanju države od javnih tužilaca. Simptomatično mi je da su se one pojavile kada su nadležna javna tužilaštva, postupajući po zakonima, otpočela postupanje po službenoj dužnosti u vezi sa krivičnim postupcima u koje su uključeni i visoki predstavnici izvršne vlasti. Podsetiću da je vlada više puta proklamovala borbu protiv korupcije kao jedan od najbitnijih ciljeva svog rada
Šta se režim nada da će dobiti čekanjem? Jesu li te nade opravdane? Šta pobunjeno društvo – studenti, građani, opozicione partije – može da učini da natera Vučića da što pre raspiše vanredne parlamentarne izbore? Koje su lekcije iz Mionice, Negotina i Sečnja? Da li išta više znamo
Ko god je na rukovodećim pozicijama u Bezbednosno-informativnoj agenciji (BIA) do skoro bio ili se sprema da ih preuzme – dobro je za vlast, loše je za narod. Time su otklonjene sve dileme oko toga šta znači to što je umesto “druga Marka” šef operative u BIA postao “drug Nidža”
Krajem 2025. godine, zahvaljujući potpunoj nezainteresovanosti vlasti da rešava probleme, Srbija se našla u trostrukom energetskom problemu – nije poznato kako će se rešiti saga sa Naftnom industrijom Srbije, nije poznato odakle će Srbija ubuduće kupovati gas, a ni Elektroprivredi Srbije ne piše se dobro
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis
Preuzimanjem „na sebe“ odgovornost za aferu Generalštab i obećavanjem amnestije Selakoviću i drugim potencijalnim osumnjičenim licima, Vučić hoće da se osigura da mu saradnici ne postanu svedoci-saradnici. Zato je spreman da razori sudsku granu vlasti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Beograđani već imaju mogućnost da besplatno ulaze na bazene, a od septembra će biti besplatni vrtići, udžbenici, engleski jezik u predškolskim ustanovama. Međutim, ekonomija ima jedno svoje neumoljivo pravilo – nema besplatnog ručka. Dakle, kome će na kraju stići račun za sve to što je besplatno
Međuvreme
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!