Prošle subote u Petrovaradinu, nakon kraće i teške bolesti, preminuo je u 73. godini Mihal Ramač, novinar, pisac i prevodilac, dugogodišnji urednik dnevnih listova “Naša borba”, “Vojvodina” i “Danas”.
Ramač je rođen 1951. u Ruskom Krsturu, a prve tekstove, nakon što je diplomirao istoriju na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, objavio je u listu “Ruske slovo”. Potom je skoro dve decenije radio u novosadskom “Dnevniku”, najviše kao novinar spoljnopolitičke rubrike. Sa velikom grupom novinara početkom devedesetih izbačen je iz “Dnevnika”, pa radi za “Slobodnu Evropu” i ukrajinsku agenciju “Ukrinform”, piše za novosadski “Nezevisni” i nedeljnik “Vreme”, a u drugoj polovini devedesetih radio je u “Našoj borbi” i “Vojvodini”. Bio je drugi glavni i odgovorni urednik “Danasa” u njegovoj istoriji, od 2006. do 2009. godine, a i nakon toga je redovno objavljivao tekstove u ovom listu.
Jedan je od osnivača Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV) i Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS), a bio je i aktivan član Vojvođanskog kluba. Za svoj novinarski rad zaslužio je nagrade “Stanislav Staša Marinković”, “Svetozar Marković”, “Svetozar Miletić”, “Slavuj Hadžić”, a dobitnik je i priznanja Vitez poziva i ukrajinskog Ordena Jaroslava Mudrog. Objavio je sedam knjiga pesama na rusinskom jeziku i pet knjiga eseja na srpskom, preveo je na rusinski i s rusinskog na srpski tridesetak knjiga poezije i proze, a zajedno s bratom Jankom preveo je Bibliju s helenskog na rusinski (2019).
Ostaće upamćen kao vrhunski novinar i urednik, izuzetan pesnik, neumoran borac za standarde profesije i etiku, antiratni aktivista i, kako je podsetila koleginica Gordana Nonin u “Danasu”, “divan čovek koji je za sve ljude uvek imao osmeh, a potom odmah i onu vrstu ozbiljnosti na licu koju imaju samo oni koji pažljivo slušaju druge”.
Uznemiravanje dece u Odžacima
Pritvor za pedagoškog asistenta
Dve nedelje nakon pritvaranja pedagoškog asistenta I. O. (26), uhapšenog zbog prijave za polno uznemiravanje dece u vrtiću Predškolske ustanove “Poletarac”, ne jenjava ljutnja građana Odžaka, prvenstveno roditelja, a pre neki dan je održan protest sa kojeg je upućen zahtev za smenu direktorke PU, kao i pitanje: kako je osumnjičeni dospeo u poziciju da radi u obdaništu?
Osnovno javno tužilaštvo u Somboru sumnjiči I. O. za krivično delo prikazivanje, pribavljanje i posedovanje pornografskog materijala i iskorišćavanje maloletnog lica za pornografiju, odnosno tereti ga, za sada, da je dečake fotografisao nage. Iz Predškolske ustanove su saopštili samo da je I. O. udaljen sa posla i protiv njega je pokrenut disciplinski postupak, a mediji objavljuju da je roditeljima na vanrednom sastanku objašnjeno da se I. O. jedini javio na konkurs za zapošljavanje, kao i da je prošao psihološki test.
Potom se saznalo da je osumnjičeni iz Bogojeva i da nije imao potrebne stručne kvalifikacije, pa se osnovano sumnja da je do posla došao zahvaljujući članstvu u Srpskoj naprednoj stranci. Ministarstvo prosvete je uputilo inspekciju u odžačku PU i ispostavilo se da je I. O. bio asistent za romsku decu, a po pravilniku to radno mesto može da obavlja i svršeni srednjoškolac, ali sa znanjem romskog jezika i položenom obukom.
Uhapšeni “vaspitač” je bio u junu 2020. godine kandidat za odbornika na listi “Aleksandar Vučić – za našu decu”, a prošle godine je, nakon mesnih izbora u Bogojevu, postao član Saveta MZ. Prošle godine je takođe dobio posao u PU “Poletarac”. U ponedeljak je direktorka ove ustanove Jelena Selak podnela ostavku, a Goran Nikolić, predsednik Opštine Odžaci i koordinator SNS-a za to mesto, osudio je “monstruozno ponašanje zaposlenog lica u PU ‘Poletarac’ ” i naglasio da “partijska knjižica nikom nije, niti će biti sredstvo za izbegavanje odgovornosti”.
foto: marko dragoslavić / fonet…
Protest poljoprivrednika
Za veće otkupne cene i premije
Nakon što je u ponedeljak propao sastanak sa premijerkom Anom Brnabić u Vladi Srbije, predstavnici sedam udruženja poljoprivrednika iz različitih krajeva Srbije saopštili su da su im odbačeni svi zahtevi i da zato kreću u proteste i blokadu puteva. U utorak su protesti počeli na oko 40 lokacija u Srbiji i, kako radikalniji učesnici poručuju, trajaće do ispunjenja zahteva.
Udruženja poljoprivrednika (Inicijativa za opstanak poljoprivrednika Srbije, Udruženje Stig, “Naše mleko” iz Mačve, Savez poljoprivrednika Banata itd.) traže od države povećanje subvencija po hektaru, zatim premiju za mleko u iznosu od 20 dinara, umesto dosadašnjih 15, kao i minimalnu otkupnu cena mleka od 78 dinara po litru. Udruženi poljoprivrednici zahtevaju i da se na dizel ne obračunavaju akciza i PDV, da se uvede prelevman (zaštitna taksa) na mlečne proizvode koji se uvoze iz EU i država potpisnica sporazuma CEFTA, kao i da se trenutna subvencija po kravi poveća sa 30 na 40 hiljada dinara.
“Pšenica je bila 40 dinara, a sada je 20. Narednom cenom od 18 dinara nećemo pokriti ni sopstvene troškove, o zaradi da ne pričamo”, jadao se jedan od protestanata za TV N1, a drugi je poručio: “Sve mlekare obaraju cenu, otkazuju otkup, limitiraju proizvodnju mleka. Mi smo nezaštićeni u svakom pogledu i prepušteni sami sebi.”
Pored opozicionih stranaka Zajedno, Demokratske stranke i Pokreta Srce, protest poljoprivrednika podržao je i često uzdržani Novi DSS, pozvavši vladajuću većinu da prihvati zahteve. S druge strane, predsednik Srpske napredne stranke i Republike Srbije Aleksandar Vučić naglasio je da “poljoprivrednici danas izlaze na ulice sa najmodernijim traktorima”, i pozvao ih na razgovor, jer je “spreman da sasluša i da učini”.
foto: miloš milivojević / tanjug…
Finansijski izveštaji Zvezde i Partizana
Fudbalski velikani u “kanalu”
Nakon što su na sajtu Agencije za privredne registre (APR) objavljeni podaci o poslovanju Crvene zvezde i Partizana u 2022. godini, mnogi naslovi su konstatovali da najvećim fudbalskim klubovima – preti bankrot. Zvezda je pod upravom Zvezdana Terzića u prošloj godini napravila minus veći od 10 miliona evra, tako da joj je ukupan akumulirani gubitak zaključno sa 31. decembrom prošle godine iznosio skoro 76 miliona dinara, dok je Partizan predvođen Miloradom Vučelićem i Milošem Vazurom zabeležio u 2022. veće rashode od prihoda u iznosu od 1,4 miliona evra, čime je ukupna dugovanja povećao na skoro 36 miliona evra.
I dok je FK Partizan vidljivo u problemu i mnogi mu zbog ogromnih dugova, velikog nezadovoljstva navijača i sukoba Uprave sa čelnicima JSD Partizan, predviđaju potpuni krah, o Crvenoj zvezdi se uglavnom pišu hvalospevi, a ne manjka ni prenošenja samohvale čelnika, najpre direktora Terzića, i tek se u malobrojnim nezavisnim medijima i na društvenim mrežama moglo pročitati proteklih meseci kako je Zvezda u još dubljem finansijskom kanalu.
Pre pet godina isti taj Terzić, zaštićen i ojačan političkom i finansijskom podrškom iz vrha države, poručio je kako je Zvezda finansijski ozdravila, kako je zatečeni dug 2014. godine od 53 miliona evra spušten na 33,5 miliona, i kako će za dve-tri godine klub biti “na pozitivnoj nuli i okrenut ostvarivanju isključivo sportskih ciljeva”. Međutim, vidimo da je Uprava u poslednjih pet godina zadužila klub za preko 42 miliona evra, a sumnja se da je ukupan dug oba “fudbalska velikana” možda i veći, jer se sumnja da klubovi posluju i u sivoj zoni.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Svi Vučićevi izbori
17.april 2024.Đorđe Vukadinović, glavni urednik Nove srpske političke misli
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
“Za građane Republike Srpske bilo bi poražavajuće da im negiranje ratnih zločina bude preovlađujući detalj za političko opredjeljivanje”, kaže za “Vreme” predsjednik Helsinškog odbora iz Bijeljine Branko Todorović. “Valjda mogu vidjeti kuda ih je ta demagoška i šovinistička retorika dovela – u bijedu, siromaštvo, odlazak. Oni moraju shvatiti da vlast takvom retorikom želi da udalji pažnju javnosti od enormne korupcije, nedostatka novca i lošeg funkcionisanja institucija RS”
Fraze „izbora neće biti“ ili „aktivni bojkot“ dobre su za gusle u grupama istomišljenika na društvenim mrežama, ali nisu politika. Ona se vodi neumornom borbom za svaki glas u svakom gradu i selu. Nema drugog načina
Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!