Zahtev za vanrednu sednicu Skupštine grada Beograda podnelo je u ponedeljak 39 opozicionih odbornika, tražeći da se na njoj raspravlja o smeni gradonačelnika Aleksandra Šapića, a po Statutu sednica mora biti sazvana u roku od 5, a održana u roku od 15 dana. Odbornici Stranke slobode i pravde, Pokreta slobodnih građana, pokreta Ne davimo Beograd i koalicije Moramo, te Narodne i Demokratske stranke, kažu da Šapić “ne ispunjava moralne, pravne, niti političke uslove da obavlja funkciju gradonačelnika”.
Inicijativi se nisu priključili odbornici Srpskog pokreta Dveri, Srpske stranke Zavetnici i koalicije NADA, koju čine Novi DSS i jedno krilo Pokreta za kraljevinu Srbiju (POKS), ali i sa njima bi Šapićevi oponenti bili u manjini i sva je prilika da vladajuća većina predvođena Srpskom naprednom strankom neće ni doći na sednicu, tako da vanrednog zasedanje neće ni biti zbog nedostatka kvoruma.
Prozvani gradonačelnik je opozicionu inicijativu nazvao političkim performansom i podsetio da je predložio na prošloj sednici opoziciji da odmah predloži njegovu smenu, jer nije bilo dileme da li će biti kvoruma.
“Lako može da se desi da mi ne dođemo na tu skupštinu. A možda ćemo i da dođemo”, poručio je Šapić, a odbornica SSP-a Mila Popović kaže da bi sednica bila idealna prilika “da se vidi šta ostali odbornici misle o tome da li grad treba da vodi čovek koji krši zakon”. “On je pored krivičnog dela izvođenja nedozvoljenih građevinskih radova izvršio i novo krivično delo kršenjem zakona o ozakonjenju objekata”, naglasila je opoziciona odbornica.
A novopečeni naprednjak, kome je nedavno partijski kolega i donedavni zamenik gradonačelnika Goran Vesić priredio protest komunalnih radnika, na pitanje da li je siguran da ima većinu odgovorio da “u životu ni u šta ne možete da budete sigurni”.
Opasna životinja u bačkim šumama
Apatinski crni panter
Potraga za crnim panterom (leopardom) i dalje traje u šumama nadomak Apatina, a vest o velikoj divljoj mački koja preti žiteljima mirne Bačke prerasla je nacionalne okvire. Pošto ekipe javnih preduzeća “Vojvodinašume” i “Vode Vojvodine”, pojačane policajcima i stručnim osobama iz palićkog Zoološkog vrta, još uvek nemaju uspeha, pojavile su se teorije da predatora uopšte i nema i da snimci i svedočenja nisu naročito uverljivi.
Prvo je pre dve nedelje veliku crnu mačku video jedan paor iz Apatina na svojoj njivi, na atarskoj tromeđi Apatina, Sonte i Svilojeva, a prošlog četvrtka “Vojvodina šume” su u zvaničnom saopštenju potvrdile da je uočena opasna životinja. “U atarima opštine Apatin je uočen crni panter (leopard). Predator je izrazito opasan, i ovim putem apelujemo na građane da vode računa o sebi i svojim bližnjima”, glasi saopštenje koje je uplašilo žitelje tog dela zemlje i postalo glavna vest u zemlji, a i šire.
Neki kažu da je možda reč o životinji koja je pre godinu dana pobegla iz Kiškunhalaša, mađarskog grada blizu granice, i da je sasvim moguće da do danas obitava u pograničnim šumama, ali verovatnije je da se radi o crnom leopardu koji je pobegao sa nekog imanja, pošto je česta pojava kod nas da građani nezakonito drže divlje životinje kao kućne ljubimce.
Životinja je, kažu nadležni, poslednji put viđena u nedelju u blizini banje Junaković, gde je potom dronom sniman teren, a potragu otežava činjenica da se radi o veoma pokretnoj mački, koja tokom noći može da pređe skoro 30 kilometara i ostane neotkrivena u gustoj vegetaciji. Da bi je lovci omamili i ulovili potrebno je da joj priđu na nekoliko desetina metara, što je težak zadatak.
Priznanja EU za istraživačko novinarstvo
Prva nagrada novinarima KRIK-a
04-10 Nagradjeni-novinari-Tirana-2022…
Prvo mesto za najbolju istraživačku priču u 2021. godini iz Srbije osvojili su novinari istraživačkog portala KRIK – Stevan Dojčinović, Milica Vojinović, Bojana Pavlović i Bojana Jovanović, za serijal tekstova o klanu Veljka Belivuka. Žiri je obrazložio da su autori serijala “izneli niz šokantnih činjenica potkrepljenih dokumentima”, kao i da su “suvereno koristili sve istraživačke tehnike i alate što su im bili na raspolaganju stvarajući ne samo ekskluzivne nego i temeljno istražene, uverljive i vrlo čitke priče”.
Novinarka nedeljnika “Vreme” Jovana Gligorijević ponela je drugu nagradu na konkursu za istraživačko novinarstvo Evropske unije, za tekst “Seksualno nasilje u Istraživačkoj stanici Petnica: Zavera ćutanja koja je dugo trajala”. “Gligorijević je kroz temeljno i precizno napisan tekst javnosti otkrila potpuno nepoznate informacije o seksualnom nasilju u elitnoj školi i kroz pažljivo prikupljanje svedočenja bivših učenica razotkrila model zlostavljanja koji je trajao godinama pod okriljem obrazovanja”, naveo je žiri u obrazloženju.
Treće mesto su podelili novinari BIRN-a Saša Dragojlo za tekst “Krijumčarenje ljudi: Štekovi novca, nasilje i veze sa bezbednosnim službama”, i Aleksandar Đorđević i Miodrag Marković za serijal tekstova o mehanizmima korupcije u Elektroprivredi Srbije.
Nagrade su uručene na regionalnoj medijskoj konferenciji, održanoj u Tirani, koja je okupila novinare iz zemalja Zapadnog Balkana i Turske.
Košarkaške kvalifikacije
Srbija na korak od Svetskog prvenstva
foto: miloš milivojević / tanjug…
Košarkaška reprezentacija Srbije na korak je od plasmana na Svetsko prvenstvo, koje se igra sledeće godine u Japanu i Filipinima, pošto je u ponedeljak u dramatičnoj završnici u beogradskom Pioniru savladala Tursku rezultatom 77:76. Poslednji napad imali su gosti, ali je, na sreću Srbije, njihov najbolji igrač na utakmici Skoti Vilbekin promašio uz zvuk sirene.
Dramatično je bilo i nekoliko dana ranije na gostovanju u Njukaslu, gde je savladana Velika Britanija, najslabija ekipa u grupi, sa skromnih 74:68. Od ekipe koja je igrala nedavno na Evropskom prvenstvu u prvoj utakmici nastupili su samo Ognjen Jaramaz, Marko Jagodić Kuridža i Dušan Ristić, u susretu sa Turskom pridružili su im se Lučić i Marko Gudurić, a pojačali su ih donedavno povređeni Danilo Anđušić i Stefan Jović, te igrači domaćih klubova Ognjen Dobrić, Luka Mitrović, Aleksa Radanov, Boriša Simanić i Uroš Trifunović.
Iz naše grupe plasman su već ostvarili Letonija i Grčka, a reprezentacija Srbije mora da pobedi u jednoj od dve preostale utakmice, u februaru naredne godine, protiv Grčke u gostima ili u utakmici sa Velikom Britanijom u Beogradu.
Nakon debakla na Evropskom prvenstvu, izostanak sa Svetskog, što automatski povlači i novi izostanak sa Olimpijskih igara, bili bi tragični za našu košarku, a i neslavan kraj sjajne trenerske karijere Svetislava Pešića, pa su nakon srećne pobede nad Turskom svi odahnuli, od selektora Karija do poslednjeg navijača, iako se još moraju pobediti barem Britanci.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zbog čega se stanar Bele kuće nameračio na Grenland? I zašto nije prvi predsednik koji je Danskoj nudio pare za zaleđeno ostrvo? Šta o svemu tome kažu Inuiti koji na njemu žive, zvanični Kopenhagen, Evropljani i ostali? U čemu leže stvarni američki interesi? Kako mogu izgledati koraci Vašingtona za preuzimanje Grenlanda? I koliko je realna američka okupacija ovog ostrva
Grenland je negostoljubivo ostrvo – oko 80 odsto teritorije prekriveno je ledom i u centralnim delovima ostrva temperatura je u proseku minus 31 stepen Celzijusa, a ume i da padne do minus 67. U takvim uslovima eksploatacija prirodnih resursa bušenjem i rudarenjem veoma je teška, ponekad i nemoguća
Rut, majka dvoje dece, koja stanuje na pet minuta peške od mesta pogibije Rene Gud i koja je prošla obuku za posmatranje poštovanja Ustava, kaže za “Vreme” da u danima nakon ubistva Rene Gud Mineapolis liči na poprište s obrisima građanskog rata i da agenti ICE idu od vrata do vrata, ali da su njene komšije još odlučnije da se suprotstave “njihovom teroru” nakon ove tragedije
Svedoci smo uznemiravajuće situacije: dok Evropljani brane suverenitet Ukrajine, Tramp je pogazio suverenitet Venecuele, a povodom Grenlanda preti suverenitetu Danske. Igra haosa tek je počela. Svetski lideri pokušavaju da pronađu odgovor kako da se suoče sa talasom Trampove nove izvedbe američkog imperijalizma. Posle vojne operacije u Venecueli nameće se pitanje šta taj agresivni, neokolonijalni potez, direktno suprotan međunarodnom pravu, znači za ostatak sveta
Verski režim u Iranu rešio je da i ovaj talas protesta uguši u krvi. To će mu poći za rukom ukoliko Sjedinjene Države ne intervenišu. Donald Tramp bi pre mogao biti zainteresovan za mini-bombardovanje nego za pokušaj promene režima
Teško je izračunati ko je koliko kriv za ponor u kojem je košarkaški klub Partizan. Ali predsednik Ostoja Mijailović volontira za najvećeg krivca time što ne razume da mora da ode i tako otvori šansu za novi početak
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Ima i nečeg arhetipskog u slici i predstavi crnog pantera. On je otelotvorenje divljine i nesputanosti, a zbog urođene gracioznosti i snage postoji i element seksualnosti, pa zato možda ljudi navijaju za njega, kao da je nekakav hajduk, Čaruga koji prkosi vlastima i granicama
Međuvreme
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!