

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Nova privatna bolnica
A jedna druga privatna klinika u Beogradu došla je u žižu javnosti ne zbog propusta i tragičnih posledica po pacijente, već zbog činjenice da je vodi rođeni brat premijera Crne Gore Dritana Abazovića, a u njoj radi partnerka premijerke Srbije Ane Brnabić. Mediji su preneli da njih dvoje uskoro otvaraju novu kliniku u bivšoj zgradi BIGZ-a, navodno uz svesrdnu pomoć ovdašnjih vlasti, a pre svih ministra finansija Siniše Malog. Inače, za njega se tvrdi da je povezan sa firmama koje stoje iza celog projekta.
Te navode demantovao je dr Džihan Abazović (na slici) i objasnio da sa premijerkinom partnerkom dr Milicom Đurđić, specijalistkinjom radiologije, sarađuje već dve decenije. Takođe i da ne planiraju otvaranje bolnice u BIGZ-u jer su nedavno otvorili novu bolnicu u kojoj su manjinski vlasnici.
Nova Opšta bolnica “BioCel” nalazi se u novom stambeno-poslovnom kompleksu “West 65” na Novom Beogradu i u njeno opremanje uloženo je sedam miliona evra. Najveći vlasnički udeo (75 odsto) ima firma “Ensifolia Limited” registrovana na Kipru, 15 odsto drže “Robne kuće Beograd” u vlasništvu biznismena Milije Babovića, a ostalo nekoliko lekara kao fizička lica.
“Pogodilo me je pisanje medija, taj senzacionalizam u kome je glavno bilo to što je moj brat premijer u susednoj državi ili što je šefica radiologije partnerka predsednice Vlade u Srbiji. To što mi je brat premijer, dobilo je daleko veću medijsku pažnju nego moj CV. A valjda i mi, ‘sitna boranija’, nešto radimo, imamo svoj život”, izjavio doktor Abazović za list “Danas” i naglasio kako nova bolnica ima za cilj da omogući našim ljudima da za savremene metode lečenja i inovativne terapije ne moraju da putuju u inostranstvo.
Ukoliko, naravno, ti pacijenti nisu “sitna boranija” i imaju mogućnost da plate lečenje.
Smrt pacijenta nakon zahvata u privatnoj klinici
Više javno tužilaštvo u Beogradu sprovodi istragu o smrti pedesetosmogodišnjeg Beograđanina Milana Đurića koji je preminuo 9. jula na Institutu za ortopediju na Banjici. Tamo je prebačen krajem marta pošto mu je nakon tretmana u privatnoj klinici za alternativnu medicinu “Balans medika” polomljen prvi vratni pršljen.
Mediji prenose da je Đurić posle intervencije kiropraktičara ostao paralisan i potom prebačen na Banjicu, gde je uveden u veštačku komu i nakon tri meseca preminuo. Po nalogu Tužilaštva, obavljena je obdukcija i čekaju se rezultati na osnovu kojih će se proceniti ima li krivičnog dela i u čijoj je nadležnosti slučaj, a u međuvremenu je inspekcija Ministarstva zdravlja utvrdila da “Balans medika” nije imala licencu za rad.
Inspektori nisu mogli da uđu u privatnu kliniku, a kasnije je vlasnica Jadranka Šunić izjavila za “Večernje novosti” kako su zatvorili ordinaciju i ne primaju pacijente nakon tragičnog događaja.
Za Jadranku Šunić se u javnosti prvi put čulo pre 13 godina, posle hapšenja Radovana Karadžića, jer je pratila njegove seminare i predavanja dok se krio od Međunarodnog suda za ratne zločine u Hagu i predstavljao kao doktor kvantne medicine Dragan David Dabić, a kasnije ga i angažovala da leči pacijente u “Balans mediku”. O tome svedoči i reportaža “Njujork tajmsa” iz 2009. godine, u kojoj se sagovornica Jadranka Šunić hvalila poznanstvom sa “doktorom Dabićem” i poklonima koje je dobila od njega.
Od 2005. godine kada su u Srbiji ozakonjeni pojedine metode alternativne (komplementarne) medicine, otvoreno je na stotine ordinacija od kojih se za neke već dokazalo da su radile bez dozvola i licenci, te da su se bavile nadrilekarstvom i obmanule mnoge pacijente, naštetile njihovom zdravlju, pa čak i dovele do smrtnog ishoda.
Atlas je prvi pršljen kičmenog stuba i kako ovih dana ističu priznati lekari, vrlo je opasno baviti se njegovom manipulacijom. No, u Srbiji je aktivno više od 500 kiropraktičara, uglavnom bez stručne kvalifikacije i licence. Reklamiraju se na internetu i u medijima, a očigledno da im, bez obzira na brojna upozorenja i ovakve tragične slučajeve, ne manjka pacijenata.
Napad na novinare


Lider Srpske radikalne stranke u ostavci i osuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj dopunio je svoju bibliografiju knjigama o novinarima Snežani Čongradin i Milojku Pantiću, uvredljivih naslova i sadržaja baš kao i prethodne, a svoja stalna gostovanja u provladinim medijima iskoristio je za reklamu novih dela i dodatno blaćenje targetiranih novinara.
“Vi znate da su mnogi srpski izdajnici često mene nazivali ratnim zločincem i da mnogi to još uvek rade. Svaki koji me nazove ratnim zločincem mora da očekuje osvetu s moje strane – dobije knjigu u čelo”, poručio je Šešelj sa Televizije Pink i izložio knjige “Mungos iz peščare Snežana Čongradin” i “Milojko Pantić Pušikurčević”.
Prozvani nisu želeli da komentarišu Šešeljeve uvrede, ostavili su to drugima, a koleginice i kolege, novinarska udruženja i javne ličnosti osudili su pre svega televizije koje kontinuirano promovišu opskurne i kontroverzne ličnosti i daju im priliku da nesmetano šire govor mržnje i uvreda.
“Šešelj je odavno potrčko svog bivšeg potrčka, tako da je jasno da ovakve napade na novinare radi uz blagoslov vlasti koja ga pušta da svoje odvratne knjige promoviše na nacionalnim frekvencijama, poput Hepija i Pinka”, izjavio je urednik “Danasa” Dragoljub Petrović.
Novinar Bojan Tončić je kupio obe knjige u sedištu SRS-a u Zemunu, gde se jedino i prodaju i preneo čitaocima da svaka ima više od hiljadu strana, ona o novinarki “Danasa” teži 1.426 grama, a druga, o nekadašnjem sportskom komentatoru RTS-a i danas uredniku nezavisne produkcije “Sportsko politička galaksija” – 1.463. Polovina strana u obe “knjižurine kojima treba zaseniti prostotu” otpada na “Medijsku hronologiju”, odnosno, preuzetim tekstovima o Šešelju iz juna, jula i avgusta 2019. godine, koji nemaju veze na temom.
“Ima li šta dobro u ovoj knjizi?”, pita se Tončić u kolumni na portalu Al Džazire i odmah odgovara: “Da, naravno, gotovo sve kolumne Snežane Čongradin objavljene u Danasu”.
Najava dolaska ruske TV
Ruska državna televizijska mreža “Raša tudej” (Russia Today – RT) planira da uskoro otvori predstavništvo u Srbiji, a ova vest ne samo da je izazvala brojne komentare u našoj zemlji, već je pokrenula i oštre reakcije iz Evropske unije.
Televiziji RT je nekoliko dana nakon početka invazije Rusije na Ukrajinu, odlukom Saveta Evropske unije, onemogućena distribucija programa na teritoriji EU (takođe i drugom ruskom državnom mediju “Sputnjik”), uz obrazloženje da je puka propagandna mašinerija države agresora.
“RT je deo instrumentarija propagande i dezinformacija Rusije s kojom Kremlj dopunjuje svoju ilegalnu agresiju protiv Ukrajine i ubijanja Ukrajinaca”, saopštio je pre neki dan portparol EU Peter Stano odluku Saveta reagujući na najavu otvaranja ekspoziture RT u Beogradu i dodao da se “od Srbije, kao zemlje kandidata, očekuje da se postupno usklađuje sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU i sa njenim odgovarajućim odlukama”.
A uticajna poslanica Zelenih u Evropskom parlamentu Viola fon Kramon poručuje kako je “opasnije od neuvođenja sankcija Rusiji pružanje aktivne pomoći ruskim predstavnicima u širenju propaganda”, tražeći od Aleksandra Vučića i vlasti u Beogradu da “jasno kažu na čijoj su strani”.
Pojedini ovdašnji novinari i analitičari smatraju da je najava dolaska RT u Srbiju “dimna bomba” iz Kremlja, koja će ipak stvoriti nove probleme Srbiji u odnosima sa EU i Sjedinjenim Američkim Državama, a većinska domaća javnost će biti uverena da se sprovodi cenzura ruskih medija.
A i što bi režim Vladimira Putina ulagao u RT u Beogradu kad veliki broj medija u Srbiji već deceniju i duže svakodnevno širi njegovu propagandu, a poslednja četiri meseca tako prilježno i uspešno da program RT izgleda kao lajt verzija nekih ovdašnjih televizija.
UEFA kaznila FSS
Zbog rasističkog skandiranja, ulaska navijača na teren i korišćenja lasera za zaslepljivanje gostujućih igrača na utakmicama sa Norveškom i Slovenijom u Beogradu, fudbalska reprezentacija Srbije igraće narednu utakmicu Lige nacija kod kuće bez prisustva publike, a Fudbalski savez Srbije dužan je da plati Evropskoj fudbalskoj federaciji (UEFA) kazne u ukupnom iznosu od 43.000 evra.
Iz sedišta UEFA je objavljena samo odluka, ali ne i obrazloženje, tako da se ne zna šta su od uvredljivih pesama i parola sa tribina registrovali delegati utakmica, ali da su gostujući reprezentativci vređani, kao i da se po običaju pevalo protiv “Šiptara”, “ustaša” i drugih “srpskih neprijatelja”, nema spora.
Posebno zabrinjava što nacionalističke i uvredljive poruke horski izvikuju i maloletnici, osnovci iz mnogih gradova koji organizovano i besplatno dolaze na utakmice.
U istoj odluci UEFA naloženo je da reprezentativci Srbije pred utakmicu sa Švedskom, krajem septembra u Beogradu, nose transparent “Ne rasizmu”. Pred praznim tribinama, doduše, a videćemo vrlo brzo, čim “navijači” ponovo budu na tribinama, koliko će kazne biti delotvorne.


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve