Bojkot Srba
Referendum na severu Kosova završen mirno i bez glasača
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
Hajnc-Kristijan Štrahe se predstavljao kao prijatelj Srbije i Srba koji se zajedno sa njima bori za Kosovo kao sastavni deo Srbije. U videu tajno snimljenom na Ibici on navodno bogatu Ruskinju odvraća od investicija u Srbiji, jer su kod nas nekim njegovim prijateljima "firme izvučene ispod guzice"
„Dabogda ti Mile došao u posetu“, šale se naši po Beču ovih dana, na račun sad već bivšeg vicekancelara Hajnca Kristijana Štrahea, koji je samo četiri dana pred svoju političku propast ugostio Milorada Dodika. Dodik, koji se nakon susreta sa Štraheom 13. maja hvalio kako ga je pozvao da poseti Banja Luku i Sarajevo, što je Štrahe i prihvatio, samo sedam dana kasnije, u ponedeljak 20. maja uveče, izleteo je se izjavom kako nastavlja saradnju sa Štraheom i njegovom Slobodarskom partijom Austrije (FPO). Dodao je da je afera na Ibici očigledna nameštaljka i naveo da se od nastanka snimka sa misterioznom Ruskinjom u leto 2017. godine do danas ništa od onoga o čemu se na snimku pričalo nije ni dogodilo.
Ljubav između Štrahea i srpskih političara planula je, reklo bi se, iz obostrane koristi. On je lepo sračunao da mu podrška srpske dijaspore može pomoći i biti odlučujući tas na vagi, a naši su konačno pronašli nekoga „ko se zalaže u EU za srpsku stvar“.
Da je ljubav počivala na računu, a ne na osećanjima, pokazuje i skandal s jeseni prošle godine. Najpre je Štrahe, sredinom oktobra, izjavio kako Kosovo niti može u Interpol, niti može da ima vojsku. Onda je, već nakon dve nedelje, promenio ploču, i saglasio se sa Sebastijanom Kurcom da Austrija podrži članstvo Kosova u Interpolu. To je poprilično iznerviralo ministra inostranih poslova Srbije Ivicu Dačića, koji je, ne baš diplomatski, isprozivao i Štrahea i Kurca. Štrahe se posle branio da on ipak vodi austrijsku politiku, a ne srpsku, a da je Ministarstvo unutrašnjih poslova Austrije, koje je i vodio slobodarac Herbert Kikl, objasnilo da je to neophodno iz bezbednosnih razloga.
Štrahe je još jednom bio upleten u skandal sa izjavama, početkom prošle godine, kada je, navodno, izjavio za „Politiku“ da je Kosovo neotuđivi deo Srbije. Tu izjavu su odmah demantovali austrijski ambasador na Kosovu, Ministarstvo inostranih poslova, a i sam Štraheov portparol, tumačeći da on tako nešto nije izjavio i da je pogrešno interpretiran.
OBEĆANJA BRAĆI SRBIMA
Domaći tabloidi su pre par godina, dok Štrahe još nije bio izabran za vicekancelara, preneli njegovu izjavu da će, ukoliko bude izabran za kancelara, pokrenuti reviziju austrijskog priznanja Kosova. Po ulasku u vladu Štrahe izjavljuje da revizija nije moguća, mada je on protiv odluke svoje države da prizna Kosovo. Pred kraj prošle godine Štrahe je najavljivao i mirovnu konferenciju o Kosovu, pod pokroviteljstvom Austrije, ali se nije izjašnjavao o detaljima, a i od najava se nije daleko odmaklo.
Štrahe je, pored političkog, imao lični i blizak odnos sa Srbima. Naše političare nazivao je prijateljima, a ni oni mu nisu ostajali dužni. Na snimcima se vidi i supruga Johana Gudenesa, njegovog najbližeg saradnika, Tajana Gudenes, poreklom iz Banja Luke. DW navodi da je njena majka javni beležnik u Banja Luci i da je bliska Miloradu Dodiku. Na listi FPO za predstojeće izbore za Evropski parlament nalaze se Vesna Šuster i Konstantin Dobrilović, a među Srbima u Beču prilično je poznat Nemanja Damnjanović, odbornik Štraheovog FPO u gradskoj skupštini Beča.
NE ULAŽI U SRBIJU
Na videu koji je dostupan javnosti vidi se samo nekoliko minuta višesatnog razgovora. Prema pisanju nedeljnika „Špigel“, koji je sa zajedno sa „Zidojče cajtungom“ dobio čitav snimak, Štrahe je rekao da je Srbija „fantastična zemlja“, da je nekoliko njegovih prijatelja tamo uložilo mnogo novca i da je on u Srbiji u anketama „omiljen skoro kao ruski predsednik Vladimir Putin“.
Međutim, „Zidojče cajtung“ citira Štrahea koji rusku sagovornicu upozorava da ne investira na Balkanu. Jer, „Hrvatska je sranje, obično sranje“, rekao je Štrahe i dodao da treba izbegavati i Srbiju jer su tamo njegovim austrijskim prijateljima neke firme „izvučene ispod guzice“, što bi trebalo da znači da su oštećeni u nekakvom poslu.
DOBRA VEST ZA BALKAN
Stručnjak za Balkan sa Univerziteta u Gracu Florijan Biber izjavio je za Radio Slobodnu Evropu da je „Štraheov pad dobar znak za Balkan“. Biber kaže da pad Štrahea njegove prijatelje na Zapadnom Balkanu ostavlja bez alternative među evropskim populistima i krajnjim desničarima. On je ocenio i da Štraheove prosrpske izjave nisu bile iskrene, i da on u krajnjem slučaju nije ni želeo proširenje Evropske unije, a u prilog svojoj tvrdnji navodi i da je ministarka inostranih poslova Austrije Karin Knajsel koju su za tu funkciju predložili slobodarci morala da vodi zvaničnu politiku Austrije – znači proširenje, i nikakav raspad Bosne i Hercegovine i Kosova.
Biber je naveo i da je takva politika bila štetna, a da je tu štetu upravo nanosio Štrahe svojim izjavama, jer su donekle usporile i sprečile da se dotadašnji stav Austrije o proširenju nastavi. Dodao je da je Štrahe ohrabrivao Dodika i njemu slične političare u regionu, a da njegovim odlaskom ne vidi perspektivu i nadu za one kao što je Dodik što se tiče političkih saveznika u Evropi. Biber je rekao i da će, pored udara na Štraheu bliske političare u regionu Zapadnog Balkana, propast ovog političara biti udar i na celu ekstremnu desnicu u Evropi, jer ta desnica nije čista i nekorumpirana kao što se predstavljala. Sigurno je jedino to da su naši političari, koji su u Hajnc-Kristijanu Štraheu videli saveznika, kao i mnogo puta do sada igrali na pogrešnu kartu.
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve