Prema proceni organizatora u šetnji u subotu je u Beogradu učstvovalo između 10.000 i 15.000 ljudi. Pa ipak, pripadnici LGBT zajednice u Srbiji nisu ni blizu ostvarenja ljudskih prava
Kada je Parada ponosa je završena, program je bio nastavljen u parku Manjež koncertom u kome su učestvovali Filip Baloš, Bejbi Motorola, Filarri, Tam, Džipsii i Lazar Ćirković.
Foto: FoNett
Pripadnici MUP-a se nakon završetka šetnje nisu povukli sa ulica.
Osim privođenja nekoliko osoba u Ulici admirala Geprata pri kraju šetnje, razlog privođenju nije poznat, drugih razloga za intervenciju policije nije bilo.
Viđena je grupa građana sa transparentom „Neću gej paradu u Beogradu“, a mediji su zabeležili da su oni vređali i učesnike Prajda i policiju koja ih čuva. I Simo Spasić je vređao učesnike, pokušao je i da uđe u kolonu, ali su ga policajci sprečili.
U tom raspoloženju su bili i sveštenici i vernici okupljeni u Vaznesenjskoj crkvi, koji su dimom okadili šetač dok su prolazili pored crkve.
I, to bi manje-više bile sve antiprajd manifestacije.
Šetnja je bila vesela i izuzetno pozitivnog raspoloženja.
Prema proceni Gorana Miletića jednog od organizatora ovogodišnjeg Prajda, u šetnji je učestvovalo između 10.000 i 15.000 ljudi. Ocenjuju da je današnja šetnja bila najmasovnija od svih održanih u Beogradu.
Ambasador SAD u Srbiji Kristofer Hil je učestvovao na Paradi ponosa i izjavio da treba razumeti da je „ljubav prosto ljubav“ i da „svi imaju pravo da šetaju gde žele“.
Novinarka „Vremena“ Jovana Gligorijević izjavila je za N1 da ovogodišnju Paradu ponosa obeležava „potpuno ignorisanje“ vlasti.
„Malo je zbunjujuće, ako se prisetimo prošle godine, Evroprajd šetnja je bila prvo zabranjena, pa je kao održana, ove godine umesto aktivnog protivljenja Evroprajdu, imali smo apsolutno ignorisanje i tišinu, kako od vlasti, koja se tome aktivno protivi oduvek, tako i od desničarskih organizacija koje su sklone da prave problem“, rekla je Gligorijević.
Slogan ovogodišnjeg Prajda je „Nismo ni blizu“.
Foto: FoNet
„Nismo ni blizu, jer nismo slobodni da partnera ili partnerku držimo za ruku na ulici. Nismo ni blizu, jer nam država i dalje oduzima ustavno zagarantovano pravo na slobodno okupljanje. Nismo ni blizu, jer ni jedan zahtev Beograd Prajda i dalje nije ispunjen“, naveli su organizatori.
Zahtevi Beograd Prajda su isti od 2017. godine – traži se usvajanje Zakona o istopolnim zajednicama, Zakona o rodnom identitetu i pravima interseks osoba, brza i adekvatna reakcija državnih organa i javna osuda predstavnika vlasti na govor mržnje i zločine motivisane mržnjom prema LGBTI+ osobama.
Goran Miletić podseća da su od 2014. počeli da dobijaju signale da Zakon o istopolnim partnerstvima može da se usvoji.
„Zakon je pripremljen u ministarstvu, trans osobe su priliku da menjaju JMBG kad promene pol“ kaže Miletić, a onda se „prošle godine sve promenilo na gore“.
U toku je muzički program, takozvana žurka, u parku Manjež.
Osim organizatora i kume Prajda Ide Prester, tu su i političar i aktivista Natan Albahari, Dragana Rakić iz Demokratske stranke, profesorka Biljana Stojković, lider Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, kao i Milica Đurđić, partnerka premijerke Brnabić. Premijerka je službenoi odsutna van zemlje.
Foto: FoNet
Vrlo važno je reći da se na zgradi Skupštine grada danas vijorila zastava duginih boja. Naime, i pored zabrane gradonačelnika Aleksandra Šapića, odbornici Zeleno-levog bloka uspeli su da je unesu u zgradu i postave na jarbol!
S.Ć./Danas/NovaS
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović
Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN
Skupština Srbije usvojila je izmene pet pravosudnih zakona koje su ponovo upućene u proceduru nakon što su prvobitna rešenja iz januara razmotrena i usaglašena sa preporukama Venecijanska komisija. Poslanici su istovremeno izglasali i više zakona iz oblasti zdravstva, stambene politike, energetike i međunarodnih finansijskih sporazuma
Nakon što je Visoki krivični sud Hrvatske potvrdio presudu Branimiru Glavašu za ratne zločine nad osječkim Srbima, predsednik Zoran Milanović doneo je odluku o oduzimanju svih ranije vraćenih odlikovanja i generalskog čina. Branimir Glavaš nakon ove odluke Milanovića objavio: „Sada ću u svečanim prilikama nositi tatina odličja kojim ga je odlikovao poglavnik NDH, dr Ante Pavelić"
Koje sve neprijatne teme vlast zatrpava histeričnom aktuelizacijom priče o koriščenju zvučnog oružja na protestu u Srbiji marta prošle godine i kud sve ovo vodi, pitaju se Božo Prelević, predsednik Bodrožić i Filip Švarm u novoj epizodi podkasta "Ova situacija"
Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.