

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Često možemo čuti kako ljudi govore da su ovde veliki novac pošteno zaradili samo naši vrhunski sportisti, a da su svi ostali iskoristili tranziciju da bi se obogatili. Nećemo generalizovati stvari, to svakako nije istina u potpunosti, ali najlakše je sumnjičiti bogate ljude za sve neuspehe. Zar nisu na taj način neki političari došli na vlast u Srbiji? A što se sportista tiče, oni zaista jesu sve zaradili samo svojim trudom i radom
Da li je pristojno zavirivati u tuđe džepove? Ovde bi rekli da nije, ali u svetu je to prilično raširena pojava, pre svega zato što nema šta da se krije. U Srbiji postoji “Zakon o utvrđivanju porekla imovine i posebnom porezu”. Po tom Zakonu bismo, u načelu, veoma lako mogli da utvrdimo ko su ljudi koji se ponašaju i žive daleko bolje od realnih primanja koja imaju prikazana. Ipak, ovde je česta pojava da se deca dovode u obdanište u džipovima od 50 i više hiljada evra, a da usput dobijaju povlašćen boravak u istom tom obdaništu zato što roditelji imaju male prihode. O razlici u visini primanja i načinu života političke i nekih drugih “elita” u Srbiji nije potrebno pričati. Zakon postoji, ali se prilično selektivno primenjuje.
U poslednjih dvadesetak godina sport je postao globalni marketinški fenomen, a samim tim su i igrači u pojedinim sportovima počeli da potpisuju dotad nezamislive ugovore, što sa svojim klubovima, što sa reklamnim agencijama. “Bogat ko Džaja” – tako se nekada kod nas govorilo za nekoga ko je imao višak novca. Dragan Džajić je, kao i svi tadašnji sportisti, morao da sačeka do svoje dvadeset osme godine kako bi napustio zemlju i igrao fudbal za neki strani klub. Iako ga je tražila cela Evropa, potpisao je ugovor sa Bastijom sa Korzike. Stariji ljudi vam danas mogu ispričati da je to bio nezapamćen ugovor za ondašnje vreme. Ipak, iako nikada nije objavljena tačna vrednost tog ugovora, sada se zna da se radilo o manje od pola miliona dolara za dve godine.
U staroj Jugoslaviji većina sportista bili su amateri (ili sa vrlo malim primanjima), dok su samo pojedini fudbaleri i košarkaši mogli da od novca koji su zaradili u karijeri žive i nakon nje. Obično se završavalo sa nekim kafićem ili kafanom koja bi im omogućavala da pod stare dane ne ostanu bez primanja. Prve velike transfere ostvarili su igrači najboljih fudbalskih klubova u Jugoslaviji krajem devedesetih godina prošlog veka, a posebno igrači Crvene zvezde posle osvajanja Kupa šampiona 1991. godine.
Tadašnji transferi su za najbolje igrače iznosili oko 10 miliona dolara. Dražen Petrović i Vlade Divac su bili prvi košarkaši koji su, nakon nekoliko godina, potpisali višemilionske ugovore u NBA ligi. Danas, ako je neko iole talentovan mladi sportista, armija menadžera i ljudi sumnjivih zanimanja i poslova se okači o njega i njegovu porodicu dok je još mlađi junior. Tokom karijere, većina naših talentovanih fudbalera i košarkaša zaradi nekoliko miliona dolara/evra koji im omogućavaju da pristojno prežive ostatak života posle sportske karijere. To, naravno, važi ako im u međuvremenu oni isti menadžeri i ljudi sumnjivog morala ne oderu kožu s leđa, ili ako se sami ne upletu u neisplative poslovne poduhvate. U poslednjih petnaestak godina, i teniseri su se umešali u dotad neprikosnovene ugovore košarkaša i fudbalera.


Ne treba zaboraviti i da je naša zemlja uvela nacionalne sportske penzije za zlatnu, srebrnu ili bronzanu medalju osvojenu na Olimpijskim igrama, Paraolimpijskim igrama, Šahovskoj olimpijadi, svetskim i evropskim prvenstvima u olimpijskim i paraolimpijskim sportskim disciplinama, za svetski rekord u olimpijskim i paraolimpijskim sportskim disciplinama, kao i za učešće u finalu Dejvis kupa ili FED kupa Međunarodne teniske federacije.
Trenutno te penzije iznose od 84.227 dinara za bronzanu medalju na evropskom prvenstvu u olimpijskoj ili paraolimpijskoj sportskoj disciplini, pa do 252.681 dinar, koliko iznosi sportska penzija osvajača zlatne medalje na Olimpijskim igrama, Paraolimpijskim igrama ili Šahovskoj olimpijadi. Ova primanja su omogućila da velika sportska imena u manje plaćenim sportovima uživaju makar neku zahvalnost za uspehe koje su postizali pod zastavom bivše Jugoslavije, zatim Srbije i Crne Gore, a naposletku i Srbije.


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve