Ono što je važno da razumemo jeste da su podaci iz kovid sertifikata podaci o zdravstvenom stanju i kao takvi, izrazito osetljivi podaci, oni uživaju visok stepen zaštite prema Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti. Ta zaštita je tolika da zakon kaže da je bilo koja obrada zabranjena, osim ako postoji neki od tačno propisanih i usko definisanih izuzetaka iz ovog zakona. Jedan od izuzetaka jeste situacija kada je takva obrada dozvoljena drugim propisom
Svedoci smo sve učestalijih vesti o tome kako se u pojedinim zemljama uvodi obavezna vakcinacija protiv virusa kovid 19, najavljuju se nove mere, karantini, ali i upotreba tzv. kovid sertifikata za razne svrhe, počev od ulaska u ugostiteljske objekte pa sve do dolaska na posao. U moru novih informacija lako se može steći pogrešan utisak. Svrha ovog teksta je da malo rasvetli mogućnost zahtevanja posedovanja kovid sertifikata od strane poslodavaca u odnosu na zaposlene (sa definicijom kovid sertifikata se možete upoznati na sajtu: https://www.otvorenavratapravosudja.rs/teme/ostalo/kovid–sertifikati–nova–preventivna–mera–protiv–covid–19).
SAŽETAK – BRZE INFORMACIJE
1) Poslodavci ne mogu zahtevati kovid sertifikat kao uslov zaposlenja.
2) Poslodavci mogu zahtevati kovid sertifikat kao uslov za obavljanje posla u određenom periodu u pojedinim delatnostima.
3) Poslodavci mogu u pojedinim situacijama uputiti zaposlenog na pregled i posledično dobiti informaciju o rezultatu testa – direktno ili indirektno.
4) Zaposleni su dužni da obaveštavaju poslodavca o potencijalnoj izloženosti virusu kovid 19.
Opšte pravilo je da poslodavac ne može da traži na uvid i obrađuje podatke iz kovid sertifikata zaposlenih.
Ono što je najpre važno da razumemo jeste da su podaci iz kovid sertifikata podaci o zdravstvenom stanju i kao takvi, izrazito osetljivi podaci, oni uživaju visoki stepen zaštite prema Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti (dalje: “ZZPL”). Ta zaštita je tolika da zakon kaže da je bilo koja obrada zabranjena, osim ako postoji neki od tačno propisanih i usko definisanih izuzetaka iz ovog zakona. Jedan od izuzetaka jeste situacija kada je takva obrada dozvoljena drugim propisom. Tako, na primer, Zakon o radu i Zakon o zdravstvenom osiguranju daju ovlašćenje poslodavcu da vrši uvid i evidentira podatke iz potvrde o otvorenom bolovanju, iz doznaka i sl.
U konkretnom slučaju kovid sertifikata, uvreženo je mišljenje da u ovom trenutku nisu ispunjeni uslovi za primenu nijednog od izuzetaka propisanih Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti, na osnovu kojeg bi svi poslodavci u svim situacijama imali pravo da zahtevaju od zaposlenih posedovanje kovid sertifikata za svrhe zaposlenja i obavljanja rada. Ovo je zbog toga što:
1) takva, opšta mogućnost primenljiva za sve poslodavce i sve situacije nije propisana;
2) uvrežen stav je da bilo kakav pristanak zaposlenog na obradu ovih podataka dat unapred, za sve situacije, ne bi mogao da ispuni uslove koje ZZPL zahteva, jer se ne bi moglo smatrati da je zaposleni slobodno dao takav pristanak, a ne iz straha od gubitka posla ili pogoršanja statusa;
3) postoje druge mere kojima se može postići ista svrha sprečavanja širenje zarazne bolesti kovid 19 (smanjenje broja ljudi na istom mestu, nošenje zaštitnih maski itd.), a kojima se ne zalazi toliko u privatnost zaposlenih.
Sa druge strane, postoje i određene situacije koje dozvoljavaju odstupanje od ovih opštih pravila.
IZUZETAK BROJ 1 – KADA POSLODAVAC MORA DA TRAŽI NA UVID KOVID SERTIFIKAT OD ZAPOSLENIH
Kao što je verovatno već svima poznato, nedavno su Uredbom o merama za sprečavanje i suzbijanje zarazne bolesti kovid 19 uvedene obaveze posedovanja kovid sertifikata kao uslova boravka u periodu od 20 časova do završetka radnog vremena u pojedinim ugostiteljskim objektima, salama za venčanje i sličim objektima i kockarnicama, kladionicama, kazinima i sl. Prirodno je da se većina nas u odnosu na ove obaveze osvrće sa ličnog aspekta, ali ono što je donekle zaboravljen segment ovih propisa jeste da je obaveza posedovanja kovid sertifikata propisana i za pružaoce usluga, odnosno zaposlene u ovim objektima. Ovo znači da postoji i osnov koji daje ovlašćenje, ali i obavezu poslodavcima da od zaposlenih u ovim delatnostima zahtevaju posedovanje kovid sertifkata u pojedinim situacijama.
Međutim, ovo ovlašćenje ne znači da je posedovanje kovid sertifikata uslov zaposlenja ili ostanka na poslu, već samo uslov za obavljanje posla u periodu od 20 časova pa do kraja radnog vremena. Dakle, poslodavci iz ovih delatnosti i dalje nemaju ovlašćenje da od zaposlenih zahtevaju posedovanje kovid sertifikata kao uslov zaposlenja i ostanka na poslu, niti imaju ovlašćenje da zaposlene obavežu da se vakcinišu, jer je vakcinacija u Srbiji i dalje na dobrovoljnoj bazi.
Štaviše, kako je Zakonom o bezbednosti i zdravlju na radu propisana i obaveza poslodavca da snosi troškove neophodne za obezbeđenje uslova za bezbedan i zdrav rad, u situaciji u kojoj bi poslodavac hteo da u navedenom periodu rasporedi na rad zaposlenog koji je, na primer, nevakcinisan, poslodavac je taj koji bi morao da snosi trošak testiranja. Ukoliko bi ovaj zaposleni odbio da se testira, poslodavac bi mogao da takvo odbijanje iskoristi kao osnov za eventualnu disciplinsku odgovornost zaposlenog.
IZUZETAK BROJ 2 – KADA POSLODAVAC MOŽE DA TRAŽI NA UVID KOVID SERTIFIKAT ILI REZULTATE TESTIRANJA
Poslodavac može tražiti na uvid rezultate PCR/antigenskog testiranja u pojedinim situacijama koje moraju biti opravdane i nužne. Tako, na primer, kada zaposleni treba da ide na službeni put u inostranstvo, a država odredišta zahteva posedovanje određenog testa, poslodavac je taj koji snosi troškove tog testa od koga zavisi i mogućnost putovanja, pa je potrebno da bude upoznat sa rezultatom. Takođe, ako u ovoj situaciji zaposleni poseduje kovid sertifikat (npr. vakcinisan je) i o tome obavesti poslodavca kako ne bi morao da se testira, poslodavac može zatražiti na uvid ovaj kovid sertifikat.
Sa druge strane, poslodavac može tražiti na uvid i rezultate testa u određenim situacijama na posredan način. To su situacije kada postoje sumnje da je zaposleni bio zaražen (npr. u slučaju kada su po dolasku na posao uočeni simptomi – kašalj, temperatura i sl.), ili kada je zaposleni obavestio poslodavca o potencijalnom kontaktu sa zaraženim bez dolaska na posao. U takvim situacijama, poslodavac ima pravo da uputi zaposlenog da se javi svom lekaru i da potom na osnovu dokumentacije o otvaranju i zatvaranju bolovanja, rešenja o karantinu u kućnim uslovima ili pak rezultatima PCR testa (u izuzetnim situacijama kada izostane rešenje o karantinu o kućnim uslovima što je često slučaj zbog preopterećenosti sistema), zaključi da li je zaposleni bio zaražen ili ne.
Takođe je važno napomenuti i da su i sami zaposleni dužni da u ovim situacijama obaveštavaju poslodavca i dostavljaju odgovarajuću i dovoljnu dokumentaciju (po pravilu, dokumentaciju lekara koje su već i kreirane tako da sadrže što je manje moguće osetljivih ličnih podataka, a samo izuzetno i test). To je propisano kako Zakonom o bezbednosti i zdravlju na radu, tako i posebnim Pravilnikom o preventivnim merama za bezbedan i zdrav rad za sprečavanje pojave i širenja epidemije zarazne bolesti. Osnov i neophodnost ovih mera i zahteva poslodavca leže u obavezi da se primene preventivne mere iz navedenog Pravilnika u odnosu na ostale zaposlene sa kojima je zaraženi zaposleni bio u kontaktu (sa kojima je radio u istoj prostoriji). Tako je poslodavac dužan da po tom saznanju, na primer, organizuje rad od kuće za te zaposlene (ako je moguće), da proredi kontakte tih zaposlenih sa drugim zaposlenima, da dezinfikuje prostorije i slično.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Na pitanje da li se radi na reviziji i kontroli biračkih spiskova, slobodi medija i migratornim prijavama za prebivalište, odgovor je da se ne radi. Mi, kao opozicija vlasti – koalicija ‘Srbija protiv nasilja’ i koalicija NADA, uputili smo pismeni poziv strankama na vlasti da hitno reaguju na zahteve, ali nismo dobili nikakav odgovor osim nekih vazdušastih reagovanja, ništa napismeno i zvanično. A vreme teče”
U susret lokalnim izborima: Režimska kampanja straha
Aktuelni režim nastoji da se opoziciono nastrojeni birači obeshrabre i pasiviziraju. Govore im da nema nikakvog smisla bilo kakvo aktivnije učešće u političkom životu – naprednjaci će svakako pobediti i nastaviti sa svojom agendom! U tu svrhu šalju poruku da od izbornih prevara neće odustati ni za korak, a predsednik saopštava i vrlo sumnjive rezultate istraživanja po kojem podrška opoziciji u glavnom gradu – opada
Poznavaoci sektora bezbednosti upozoravaju da je van pameti i zdravog razuma slati ljude u uniformama da sprečavaju terorističke napade. Logičnije je da se to radi kako je uobičajeno – u civilu i bez privlačenja pažnje. Ali u tom slučaju izostali bi političko-marketinški efekti
“Na fakultetima se vrlo često dešava situacija koja je još gora nego sa neregularnim lokalnim i parlamentarnim izborima. Ovde se sprečava sam nastanak novih organizacija”, kaže za “Vreme” profesor FPN Filip Ejdus
Već godinama javnost sluša o pokvarenim kočnicama, otpalim prozorima i vratima, pa sve do zapaljenih gradskih autobusa, a nedavno je, nažalost, izgubljen i život zbog takvog stanja u GSB-u. U kakvom stanju saobraćaju vozila javnog prevoza? Čija je odgovornost i kuda sve to vodi
Zastanite i razmislite kad nosioci vlasti i njihovi mediji udare u priče o poštenju, pravdi, istini, razvoju, patriotizmu, pristojnosti, Ustavu, zakonu i narodu. Niko od njih nije tu zbog pobrojanog. Naprotiv
Dvogodišnja Danka Ilić nestala je pre tri dana. Kolege i kvazi-kolege, sklonite se i umuknite. Bar jednom uradite ispravnu stvar. Već ste jednom dozvolili sebi da vas policija goni kao stado da bi mogli iz OŠ “Vladislav Ribnikar” da iznesu ubijenu decu. Šta je vama
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.