Molitvena šetnja školaraca, koja je trebalo da bude plemenit čin, pretvorila se u rasulo. "Koja je budala pustila na ulicu hiljade dece?", zapitala se gnevno jedna prodavačica u Knez Mihailovoj ulici. Na čas ljubavi i tolerancije, a potom i molitvenu šetnju pozvao je ministar prosvete i sporta Slobodan Vuksanović
ŽALOST: Beogradski učenici…
Upravo su nasilje i netolerancija obeležili čas ljubavi i tolerancije i molitvenu šetnju 21. marta povodom odavanja pošte šesnaestogodišnjem Nikoli Kovačeviću, učeniku beogradske gimnazije „Sveti Sava“ koji je 17. marta podlegao povredama koje su mu brutalnim premlaćivanjem naneli vršnjaci. Povorka od oko 20.000 učenika, profesora, političara i građana u podne je započela šetnju od Ministarstva prosvete i sporta u Nemanjinoj ulici do hrama Svetog Save noseći u rukama cveće i sveće. Šetnja je, prema tvrdnji Ministarstva prosvete i sporta, bila isplanirana do detalja. Međutim, tokom i nedugo nakon ceremonije na beogradskim ulicama dogodilo se nekoliko incidenata u kojima su i u ulozi žrtve i u ulozi napadača bili upravo maloletnici. Umesto reportaža o šetnji, ljubavi i toleranciji, vest broj jedan u ponedeljak po podne bila je da je u Knez Mihailovoj ulici oko 12 časova, dakle za vreme šetnje, nožem teško povređen N.B., još jedan šesnaestogodišnjak kome su dvojica maloletnika pokušala da oduzmu mobilni telefon. Prema rečima očevidaca, razbojnici su bili ćelavi, starosti izmedu šesnaest i osamnaest godina. Direktor odeljenja hirurgije Urgentnog centra Đorđe Bajec rekao je agenciji Beta da je, po prijemu u Urgentni centar, ustanovljeno da su dečaku od uboda nožem povređeni dijafragma i jetra, kao i da mu je otvorena plućna maramica zbog čega je hitno operisan. Bajec je tom prilikom izjavio da je rani postoperativni tok uredan i da se N.B. nalazi na odeljenju intenzivne nege, ali je dodao da je reč o povredama koje su opasne po život. U Informativnoj službi MUP-a Srbije potvrđeno je da N.B. nije bio učesnik molitvene šetnje, već da se slučajno obreo na popularnom beogradskom šetalištu. Povređenog dečaka odmah po prijemu u Urgentni centar (oko trinaest časova) posetio je ministar prosvete Slobodan Vuksanović, koji samo što je zapalio sveću preminulom Nikoli Kovačeviću. Pola sata nakon napada na N.B., samo nekoliko metara dalje, oko 10-15 srednjoškolaca pretuklo je svog vršnjaka. Prema rečima mnogobrojnih očevidaca, grupa mladića iznenada se sjurila ulicom i počela da ga udara po glavi i telu. Mladić je od udaraca pao na zemlju, a ubrzo je stigla policija koja je, srećom, bila u blizini, pa su se huligani razbežali. Mladiću je u tuči ozbiljno povređena glava. Ovim incidentima prethodila je tuča koja se dogodila oko jedanaest časova u blizini Arhitektonske tehničke škole u Ulici Vojislava Ilića, kada je petnaestak srednjoškolaca pretuklo Z. T. i P. D. zbog kačketa sa obeležjem FK Partizan. Molitvena šetnja školaraca, koja je trebalo da bude plemenit čin, tako se pretvorila u rasulo. „Koja je budala pustila na ulicu hiljade dece?“, zapitala se gnevno jedna prodavačica u Knez Mihailovoj ulici.
…i ministar prosvete
KOLAPS: Na čas ljubavi i tolerancije, a potom i molitvenu šetnju pozvao je ministar prosvete i sporta Slobodan Vuksanović. Ministar je na sastanku sa direktorima beogradskih srednjih škola održanom tri dana ranije objasnio da je to najmanje što može da se učini povodom tragične smrti šesnaestogodišnjeg Nikole Kovačevića. Javnim časom i molitvenom šetnjom, rekao je tada Vuksanović, „treba da pokažemo da je stvar više nego ozbiljna“. Na sreću organizatora, od oko 80.000 srednjoškolaca koliko ih ima u Beogradu, pozivu se odazvao znatno manji broj učenika. Mnogi su, umesto u šetnju prema Hramu, krenuli u drugom pravcu. Većina učenika koji su se uputili ka hramu Svetog Save vidno je žalila za Nikolom Kovačevićem, dok je manji broj đaka u šetnju pošao u dobrom raspoloženju i sa flašama piva u rukama. Tokom prepodneva grupe đaka kretale su se ka Hramu iz raznih delova grada. Pošto su organizatori očigledno zaboravili da zaustave saobraćaj, u centralnim beogradskim ulicama on je bio otežan a na trenutke i blokiran. Kako su prenele dnevne novine, u Tiršovoj ulici oko 11.30 časova srednjoškolci su bukvalno išli trakom za automobile, a ispred Generalštaba grupa đaka je izašla iz autobusa, dok u njihovoj blizini nije bila nijedna starija osoba osim slučajnih prolaznika. Takođe, i iz pravca Palilule trotoarom je išla kolona đaka uz Takovsku ulicu u kojoj nije bilo ni jedne odrasle osobe. Pomoćnik direktora srednje Saobraćajne škole Momčilo Vasić rekao je za „Blic“ da su đaci posle šetnje pušteni kući, jer je saobraćaj bio u potpunom kolapsu i da „nije bilo šanse“ da ih profesori okupe.
LOŠA ORGANIZACIJA: Molitvena šetnja
PREDLOZI: Psiholog dr Nada Korać rekla je za „Glas javnosti“ da svaka demonstracija treba da uputi neku poruku, ali da poruka ovog okupljanja nije jasna, kao što nije jasno ni kome je poruka upućena. „Odgovornost je na svima nama, ali je to glupo. Ministar je odgovoran za neprimernu manifestaciju koju je iskoristio kao svoju reklamu. Kada je pozvao decu u šetnju, ni u snu nije mogao da predvidi šta će se desiti. Ovo nije jedina smrt učenika, i da smo ranije nešto preduzeli ovo se ne bi dogodilo“, kazala je Koraćeva, podsećajući da je Ministarstvo prosvete ukinulo tim za komunikacijske seminare, koji su učenike učili dijalogu i ponašanju, „a sada ministar ‘vapi’ za pomoći“. Kako predsednik Pedagoškog društva Srbije Sonja Žarković podseća, društvo i nadležne institucije bave se problemom maloletničke delinkvencije isključivo u kriznim situacijama. Ovih dana pedagozi i političari prisetili su se dokumenta pod nazivom Politika i nacionalna strategija u oblasti očuvanja mentalnog zdravlja, koji je sačinila Republička stručna komisija za mentalno zdravlje, kao i programa edukacije koji je Pedagoško društvo Srbije sačinilo u saradnji sa Defektološkim fakultetom u Beogradu. Ovaj drugi program u trajanju od godinu dana odobrilo je Ministarstvo prosvete i sporta a trebalo bi da ponudi teorijska saznanja o prestupničkom ponašanju i preventivnim programima koji se uspešno sprovode u svetu. Kada je reč o praćenju svetskih trendova u ovoj oblasti, ministar Vuksanović je kao mogućnost sanacije maloletničke delinkvencije predložio „niz nepopularnih i rigoroznih mera“. Jedan od predloga, kako je najavio ministar, jeste „da maloletnici mogu da budu na ulici, u kafićima, restoranima, diskotekama ili na drugim javnim mestima najkasnije do ponoći. Posle toga mogu da se pojave samo u pratnji roditelja. Ukoliko se maloletnik, bez pratnje roditelja, nakon tog vremena nađe na nekom javnom mestu, biće priveden u policiju, a roditelji će biti pozvani da preuzmu dete.“ Vuksanović je obećao i da će se založiti za uvođenje zabrane točenja alkohola mlađima od osamnaest godina, kao i za poštovanje te odluke. Jedna od preventivnih mera biće i proširenje projekta školskog policajca. Podsetimo se, akcija uvođenja policajca-pozornika pokrenuta je 2001. godine i bila je praćena velikom medijskom kampanjom. Iako šef beogradske policije Milorad Simić tvrdi da je taj projekat već dao rezultate i da je u školama koje imaju svog policajca manje problema (prema Simićevim rečima, 54 školska policajca trenutno pokrivaju 60 škola), javnost je do sada upoznata samo sa činjenicom da projekat nije uspešan zbog, kako u MUP-u kažu – nedostatka novca. Ovoga puta zatraženo je i angažovanje ministra policije Dragana Jočića, a ministar Vuksanović je najavio da će posle sastanka s njim javnost već 23. marta biti upoznata sa merama koje se preduzimaju radi zaštite dece u školama. Ministarstvo prosvete i sporta ponovo je formiralo i krizni štab, sa republičkim prosvetnim inspektorom Borom Mitrovićem na čelu. U rad kriznog štaba biće uključeni policija, školski psiholozi i pedagozi. Međutim, ukoliko programi ne počnu odmah, psiholog Jelena Vlajković upozorava da će i ovaj poslednji tragičan događaj pasti u zaborav do nekakvih narednih apela prosvetnih i ostalih nadležnih institucija.
APELI: Ministar prosvete i sporta Slobodan Vuksanović do sada je uputio apel roditeljima, prosvetnim radnicima, državnim institucijama i nevladinim organizacijama. Ministar zdravlja Tomica Milosavljević je svoj apel uputio svim institucijama Republike i Grada. Za gradonačelnika Beograda Nenada Bogdanovića ovi događaji su „poslednji signal za nadležne da konačno nešto urade kada je reč o bezbenosti dece u školama“. U celoj priči, međutim, još se niko nije deklarisao kao odgovoran. Sava Mandić, otac maloletnog N.M. koji je optužen za napad na preminulog Kovačevića, kaže da mu je nejasno zašto se insistira na nečijoj kazni. Vuksanović je rekao da neće podneti ostavku zbog poslednjih tragičnih događaja, dodavši da za sve što on radi ima podršku roditelja, učenika i direktora škola. Ostaje pitanje zašto je 21. marta masovno okupljanje na beogradskim ulicama organizovano baš kao molitvena šetnja, a ne kao miran protest (ako je ideja bila da se apeluje na razum), zašto ulice nisu bile pod adekvatnim policijskim obezbeđenjem i da li će se i posle ovako tragičnih dešavanja akcija političara i dalje svoditi na apele i prebacivanje nadležnosti i odgovornosti.
Burna nedelja
Od početka godine zabeleženo je bar deset slučajeva maloletničke delinkvencije sa lakšim ili težim posledicama. Protekle nedelje, 15. marta, dan nakon što su trojica mladića pretukli Nikolu Kovačevića, dvojica mladića izbacila su sedamnaestogodišnjeg M.S. iz voza u pokretu u Batajnici. Dečak je povređen, ali nije u životnoj opasnosti. Sutradan, u vreme školskog odmora, četrnaestogodišnju L.F. drug je gurnuo niz stepenice škole u Obrenovcu, L.F. je polomila potkolenicu leve noge. Istog dana u dvorištu OŠ „Kralj Petar Prvi“ u Nišu učeniku osmog razreda M.M. povređena je arkada u tuči sa učenikom iste škole M.K. U MUP-u Srbije rekli su za „Blic“ da je delinkvencija među mladima u blagom porastu, a stručnjaci ocenjuju da je nasilje sve brutalnije. Prema podacima policije, u prošloj godini maloletni izgrednici počinili su skoro 2000 krivičnih dela. U Okružnom sudu u Beogradu 2004. godine izrečene su 1264 vaspitne mere maloletnicima. Po rečima psihologa Žarka Trebješanina, od 1995. godine nije bilo ozbiljnih istraživanja o maloletničkoj delinkvenciji.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Svi Vučićevi izbori
17.april 2024.Đorđe Vukadinović, glavni urednik Nove srpske političke misli
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
“Za građane Republike Srpske bilo bi poražavajuće da im negiranje ratnih zločina bude preovlađujući detalj za političko opredjeljivanje”, kaže za “Vreme” predsjednik Helsinškog odbora iz Bijeljine Branko Todorović. “Valjda mogu vidjeti kuda ih je ta demagoška i šovinistička retorika dovela – u bijedu, siromaštvo, odlazak. Oni moraju shvatiti da vlast takvom retorikom želi da udalji pažnju javnosti od enormne korupcije, nedostatka novca i lošeg funkcionisanja institucija RS”
Fraze „izbora neće biti“ ili „aktivni bojkot“ dobre su za gusle u grupama istomišljenika na društvenim mrežama, ali nisu politika. Ona se vodi neumornom borbom za svaki glas u svakom gradu i selu. Nema drugog načina
Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!